 Problem je i za izgradnju vjetroelektrana, a i za javno-privatno partnerstvo što Bi H još nema zakona ni o jednom, ni o drugom, jer, eto, naši zakonodavci nemaju vremena uraditi i usvojiti te zakone!? A „gužva“ za izgradnju vjetro elektrana u B i H je velike, dok su kapaciteti za umrežavanje ovih izvora energije ograničeni, pa tko prije…
Narodna uzrečica da se treba čuvati livanjske cure i duvanjske bure izgubila je smisao, jer su Livanjke dobre djevojke, a duvanjska bura postala je traženija od duvanjskih pršuta kojima kvalitetu daje upravo sušenje na duvanjskoj buri.
Naime, najvećim dijelom godine vjetrovito području Hercegbosanske županije, osobito snažna bura na brdima i gradinama, veoma je pogodna, istražili su stručnjaci, za izgradnju vjetroelektrana.
U vrijeme kada je u svijetu sve veća potražnja za električnom energijom,kada se gase termoelektrane kao zagađivači okoline i nuklearne elektrane kao opasni proizvođači energije, korištenje Sunčeve energije još je uvijek preskupo, izgradnja vjetro elektrane, iz popisa tzv. obnovljivih izvora energije, doživljava procvat.
Ne treba, stoga, čuditi, što je područje Hercegbosanske županije, postalo zanimljivo poznatim tvrtkama i poduzetnicima iz Hrvatske i B i H, ali i zemalja Zapadne Europe (Austrija, Njemačka, Švicarska…) iza kojih, vjerojatno, stoji kapital velikih svjetskih banaka.
Što poduzeti da izgradnja vjetro elektrana bude od koristi stanovnicima na čijem će se području graditi, nedavno je raspravljalo i odluke o tomu donijelo Općinsko vijeće Kupresa, a na čiju inicijativu je i pokrenuta izmjena Zakona o koncesijama. Naime, u tom Zakonu se nigdje nije spominjala općina, kao jedinica lokalne samouprave, koja bi davala suglasnost na davanje koncesija, ali i imala dobit na prihode od vjetro elektrana ili drugih objekata za koje se daje koncesija. Sve je bilo u ovlasti županija. Po izmijenjenom Zakonu sada se bez suglasnosti općine ne može dati koncesija, a sukladno tomu i dio prihoda pripada općinama.
Zato je jučer rasprava o koncesijama bila glavna točka dnevnog reda i Općinskog vijeća Tomislavgrada.
Uz općinske vijećnike ovoj su raspravi nazočili i predstavnici triju tvrtki kojima je Županijska vlada već dodijelila koncesije: Vran Dukić, VE Ivovik i Kamen – dent Mostar, zatim predstavnici zainteresiranih koncesionara za ulaganje u obnovljive izvore energije na području tomislavgradske općine: EP HZHB, te predstavnici hrvatskih tvrtki: Valvalta i Nova energija. U ime Vlade Hercegbosanske županije, sjednici je nazočio predsjednik županijskoga Povjerenstva za dodjelu koncesija Mate Šiško.
Prije početka rasprave, općinski načelnik Ivan Vukadin je kazao da je Zakon prema kojemu se dodjeljuju koncesije bez suglasnosti općine neprihvatljiv. Istaknuo je kako su i potpisani koncesijski ugovori pravno manjkavi i da ih ne bi bilo teško pravno osporiti. Međutim, dodao je da je za općinu važno investiranje u obnovljive izvore energije, te predložio da rasprava ide u smjeru donošenja zaključka Općinskoga vijeća da se u cilju zaštite interesa lokalne zajednice koncesionari obvežu ugovorom da će ispunjavati uvjete koje od njih zatraži općina.
Predstavnici triju tvrtki koje su dobili koncesije za izgradnju vjetro parkova govorili su o svojim projektima, te ukratko izložili proceduralni tijek za dobivanje ugovora, dok su programe za ulaganje u obnovljive izvore energije na području općine Tomislavgrad predstavili i zainteresirani koncesionari.
Predsjednik županijskoga Povjerenstva za dodjelu koncesija Mate Šiško kazao je kako je za potpisivanje ili eventualno raskidanje ugovora o koncesijama, nadležna isključivo županijska Vlada. Što se tiče interesa lokalne zajednice, Šiško je istaknuo kako je on jednim dijelom definiran u koncesijskoj naknadi koja iznosi 1,5%.
U raspravi koja je uslijedila, a u kojoj je sudjelovalo više vijećnika, bilo je postavljeno i nekoliko pitanja vezanih za koncesije, a mnogi su imali i primjedbe na odredbe Zakona o koncesijama, posebice na visinu naknade lokalnoj zajednici. Vijećnici su u svojim raspravama bili jasni: kada se dodjeljuje koncesija u prvom redu treba voditi računa o interesu stanovništva na čijem se području planira graditi vjetro elektrana, tražiti studiju o utjecaju na okolinu, ali i pravičnu naknadu, kako za izuzeto zemljište, tako i za udio općine u profitu.
Zanimljiv je bio prijedlog gospodina Jure Mule, člana uprave i direktora tvrtke“Nova energija“, koja gradi vjetro elektrane na području Šibensko kninske i Splitsko dalmatinske županije. Ta tvrtka nudi javno-privatno partnerstvo lokalnoj zajednici: tvrtka ulaže kapital, a Općina se brine za sve papire-dozvole potrebne za izgradnju vjetro elektrane, pa je omjer u vlasništvu takvog trgovačkog društva 85: 15 posto u korist tvrtke, kako se dijeli i dobit. Problem je i za izgradnju vjetroelektrana, a i za javno-privatno partnerstvo što Bi H još nema zakona ni o jednom, ni o drugom, jer, eto, naši zakonodavci nemaju vremena uraditi i usvojiti te zakone!? A „gužva“ za izgradnju vjetro elektrana u B i H je velike, dok su kapaciteti za umrežavanje ovih izvora energije ograničeni, pa tko prije…
Na kraju trosatne rasprave na Općinskom vijeću Tomislavgrada usvojen je zaključak da
su svi koncesionari koji su dobili koncesiju za izgradnju vjetroelektrana, a o kojima se Općinsko vijeće nije očitovalo, dužni u roku od 30 dana, od dana donošenja ovoga Zaključka, obratiti se općinskom načelniku i za svaku dobivenu koncesiju dostaviti točnu lokaciju mjernoga stupa, njegovu visinu i interval mjerenja, studiju izvodljivosti, te s njim potpisati ugovor koji će biti valjan po dobivanju suglasnosti Općinskoga vijeća Tomislavgrad.
Također je zaključeni da Općinsko vijeće traži od Vlade HBŽ da izmjeni sklopljene ugovore s koncesionarima, sukladno Odluci o uvjetima i lokacijama farmi vjetroelektrana na području općine Tomislavgrad.
Koncesije za oko trideset vjetro elektrana u HBŽ
Na području HBŽ do sada je izdano ili je u postupku izdavanja koncesija za oko tridesetak koncesionara, do sada najviše na području Tomislavgrada i Kupresa. Naime, početkom ove godine
ministar gospodarstva HBŽ, Vlatko Zrilić, potpisao je ugovor o koncesiji s portugalskom tvrtkom Martifler Renewables S.A. za izgradnju vjetroparka u cilju korištenja vjetropotencijala za proizvodnju električne energije na lokalitetu Debelo brdo i Turska mala (općina Kupres). Koncesijski ugovor potpisan je na trideset godina, a portugalska tvrtka se obvezuje izgraditi 26 vjetroelektrana, jačine 2,5 MGW (megavata). Ugovorom je definirano da 1,5% od zarade prodajom električne energije, koju ostvari tvrtka Martifler Renewables S.A. , pripada Vladi Hercegbosanska županije i općini Kupres. Proizvodnja el. energije iz vjetro elektrana u HBŽ očekuje se već početkom iduće godine. (lj.đ. i Radio TG)
.
(čitanja 1758) |
