Tomislavcity - Tomislavgrad - Duvno

20 SAVJETA NEKOGA TKO ZNA O ČEMU GOVORI 

tajne dugovječnosti

Evo preporuka dugovječnosti koje riječima i navikama nudi Rita Levi Montalcini, ali i mnogi drugi stogodišnjaci te znanstvenici gerontolozi 

    1) jamstvo majčinoga mlijeka
    Dojenje je, znaju to svi, najbolji početak. Ne samo zato što je majčino mlijeko najmoćniji lijek, nego i zbog činjenice da zbog svojega izvanrednoga kemijskoga sastava (kojega je nemoguće dobiti u laboratoriju) djecu od najranije životne dobi uči kada prestati s jelom i na taj ih način štiti od prekomjerne težine. Naime, sastav majčinoga mlijeka mijenja se tijekom podoja i pred kraj obroka dodatno se obogati masnoćama i endorfinima što djetetu signalizira da je dovoljno pojelo. Dojena djece lakše prepoznaje osjećaj sitosti i rjeđe se prejedaju, pa time i prekomjerno debljaju. Takva sposobnost kontrole nad vlastitim prehrambenim navikama od iznimne je važnosti za zdravlje.
    2) gladovanje je zdravo
    Znanstvenici nam poručuju da svako toliko preskočiti obrok i pri tome se ne prejesti prilikom idućega, ima golemu korist za naše tijelo. Naime, u nedostatku novoga unosa, tijelo poseže za starim zalihama, hraneći se »starim« tkivima koja nerijetko u sebi sadrže i toksične elemente. Oni tako bivaju uništeni. Praksa pokazuje da je većina stogodišnjaka u životu prošla kroz barem kraće razdoblje neimaštine odnosno gladovanja, ili, drugim riječima, da nema pretilih stogodišnjaka. Jasno, pretjerivanje u drugu krajnost, odnosno ozbiljna neuhranjenost, jednako je opasna kao i pretilost.
    3) umjereno i s mršavljenjem
    Dakle, imate li višak kilograma, nemojte se bacati na suviše drastične dijete koje traju tjednima, pa i mjesecima. Lišavate svoje tijelo vitalno nužnih sastojaka. Puno je mudriji pristup dugotrajne racionalizacije. Dijeta je stil života, a ne vremensko razdoblje, poručuju nam svojom praksom stogodišnjaci.
    4) meso dva do tri puta tjedno
    Vitamin B12 sadržan u mesu važan je za ljudski organizam i veliki se broj znanstvenika slaže s tvrdnjom da ga ne treba u potpunosti izbacivati iz prehrane. Meso na tanjuru dva do tri puta tjedno (u alternaciji s ribom), predstavlja najčešće preporučivan model prehrane. Profesorica Levi Montalcini uvjerena je da mozak koji se ne hrani mesom puno brže odumire od onoga koji to čini.
    5) jedna jabuka dnevno
    Voće i povrće su izvor zdravlja (po mogućnosti kontroliranoga porijekla, što priropdnija odnosno što manje zagađena), a u tome carstvu posebno mjesto zauzima jabuka. Jedna na dan već je ušla u poslovice, ali i u popis preporuka većine onih koji se bavi zdravim navikama življenja. Jabuka sadrži izvanredan spoj antioksidansa koji nas štite od upala, alergija i virusnih infekcija.
    6) 10.000 koraka dnevno
    Kretanje, u bilo kojem obliku, ne nužno olimpijskoga predznaka odnosno stupnja tjelesne zahtjevnosti, čuva krvožilni sustav i dobro raspoloženje. Nisu vam potrebni teretana, sati slobodnoga vremena niti vrhunska oprema. Tek malo dobre volje, svijesti o dobrobiti fizičke aktivnosti i, primjerice, lagana, ali svakodnevna šetnja. Već pola sata dnevno smanjit će rizik od infarkta za 15 posto.
    7) uživajte u zelenome
    Zeleno na tanjuru, oko sebe i u duši - tako glasi preporuka profesorice Levi Montalcini. Konzumacija lisnatoga povrća i mahunarki, uživanje u prirodi kada god je to moguće te rad na sebi, odnosno iznalaženje spokoja u duši, tri su ključa ravnoteže koja, smatraju mnogi, predstavlja najbolju prevenciju protiv većine bolesti današnjice. 
    8) slatko snivanje
    Suvremeni čovjek kao da je zaboravio koliko je san važan za dobrobit našega organizma. Sve je veći broj ludi kojima je »dovoljno pet ili šest sati sna«. Jasno, riječ je o nedostatnom odmoru za ljudski organizam; mnogi su se jednostavno navikli funkcionirati po tom, frenetičnim ritmom življenja nametnutom modelu. Sedam do osam sati sna potrebni su kako bi se u našem tijelu uspostavila potrebna ravnoteža hormona, obnovile stanice i procesi, a mi optimalo funckionirali. Televizor u kasnim večernjim satima predstavlja samo iluziju odmora; ako je ikako moguće, ugasite ga i pođite na počinak.
    9) sunce je zdravo
    Toliko nas sa svih strana upozoravaju o štetnim posljedicama izlaganja sunčevim zrakama, da smo gotovo zaboravili na korist koje ono ima za čovjeka. Izvanredan izvor vitamina D, esencijalnoga za kosti, nije naš neprijatelj. Postaje to samo ako se prekomjerno izlažemo. Ranojutarnjim ili predvečernjim zrakama sunca treba pustiti da nas nježno miluju.
    10) oprezno s roštiljem
    Jedan od dokazanih izvora tvari koje mogu oštetiti naše stanice, poremetiti im razvoj, odnosno usmjeriti ga ka tumorima. Kuhanje na pari idealno je, koristite ga što češće.
    11) lijekovi po potrebi
    Lijekovi su, kao što im ime kaže, nužnost u vrijeme bolesti. Ne pretvarajmo ih u naviku. Treba voditi računa i o činjenici da razni lijekovi različito djeluju na različite spolove, a također i individualno na svaki organizam.
    12) Živite život punim plućima
    Preporuka se odnosi na sva područja življenja, od privatnoga do poslovnoga. Jasno, nemoguće je kontrolirati odnosno sebi prilagođavati sve situacije, no moguće je naučiti kako voljeti sebe i druge, prihvaćati život i u njemu iščitavati poruke i situacije koje nas čine kompletnijim, možda i boljim osobama.
    13) Slušajte svoje tijelo
    Meditacija ima izrazito pozitivne učinke na ljudski organizam. Temeljna vježba krajnje je jednostavna: nađite nekoliko minuta u danu koje ćete posvetiti sebi, odnosno koncentrirati se na ritam svojega srca i disanja. To je učinkovit način da se »čovjek isključi« na tren, povrati mentalnu i duhovnu snagu. Eksperiment proveden na skupini osoba treće životne dobi u Massachusetsu pokazao je da svakodnevna primjena ove tehnike pomaže održanju debljine moždane kore.
    14) Pozitivno gledajte na izazove života
    Loše se može pretvoriti u dobro, kao da poručuju oni koji kroz život kao da idu jednostavnije od većine. Fokusirati se više na dobro nego na loše, a potonje vidjeti kao prolaznu fazu, zajednički je stav većine ljudi koji su doživjeli duboku starost. Emocije, slažu se znanstvenici, imaju golemu biokemijsku moć.
    15) Nemojte pušiti
    Svi sve znamo, nećemo duljiti, budite uporni i uspjet ćete. U interesu vas, i onih koji vas okružuju.
    16) Uživajte u ribi
    Omega tri kiseline iz ribe čuvaju nas od upalnih procesa koji ubrzavaju proces starenja stanica, a reguliraju i masnoću u krvi. Preporučeno je ribu na jelovniku imati dva do tri puta tjedno.
    17) Manje TV-a
    Televizor je smrt za mozak, poručuje profesorica Levi Montalcini. Čitajte, šećite, razgovarajte, bavite se hobijima; aktivan a ne pasivan pristup jedino će održati vaš mozak vitalnim. Stotinu milijardi neurona u mozgu nije tu, valjda, da bi drijemalo pred televizorom!
    18) Šalica zelenoga čaja
    Golem je broj studija koji pokazuju blagotvornost zelenoga čaja po naš organizam. Zamijeniti popodnevnu šalicu kave sa šalicom zelenoga čaja, samo je pitaje odluke. Unutar nekoliko dana nećete niti primijetiti razliku. Navike su tu, između ostaloga, i da bi se mijenjale.
    19) Volite svoje lice
    Vrijeme koje prolazi sotavlja tragove na našem licu. Volite ga, njegujte, lagano masirajte i ... smijte se! Odraz u ogledalu svakodnevno vam šalje snažne poruke, ne zanemarujte njihovu važnost.
    20) Kontrole su dobre
    Prevencija spašava život. Redovite kontrole zdravstvenoga stanja, preporučeni pregledi (ovisno o dobi) mogu i najozbiljniju bolest učiniti izlječivom. Ono što je važno jest ne pretjerivati. »Najteži pacijent je umišljeni bolesnik. On jedini ne može ozdraviti«, poručuju oni koji su mirno i zadovoljno dočekali stotinu ljeta.