Nema više zapreka, a najteže je bilo uvjeriti Duvnjake, da započnu istražni radovi koji bi trebali rezultirati izgradnjom Termoelektrane Kongora...
...koja bi toj regiji osigurala 2000 radnih mjesta, a Elektroprivredu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (EP HZHB) od uvoznika pretvorila u izvoznika električne energije.
Predsjednik vlade Hercegbosanske županije dr. Nedjeljko Rimac izrazio je zadovoljstvo što je projekt pokrenut, dodajući da ima apsolutnu potporu njegove vlade.

Nakon odobrenja Općinskoga vijeća Tomislavgrada, čiji su mještani dijelom neznanjem, a dijelom političkim podmetanjima, godinama uvjeravani u štetnost i zagađanje okoliša, te odlukom HBŽ-a i očekivane potvrde resornog federalnog ministarstva, stručnjaci iz Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli započet će istraživanja na lokalitetu Kongore.
Pozitivan odgovor studije otvara poslove vrijedne milijardu eura. Uz rudokop gradila bi se dva bloka TE instalirane snage 550 megavata. Kada jednom budu završeni do polovice sljedećeg desetljeća godišnja proizvodnja TE Kongrora iznosila bi 2.970 gigavatsati električne energije. Ta brojka za neupućene ne znači ništa, no ako se zna da godišnja proizvodnja svih hidroelektrana HZHB iznosi 1.750 GWH te da još tolike količine uvozi, onda se može zbrojiti da bi se 900 gigavata godišnje moglo izvoziti.
Pomoćnik ministra gospodarstva u sektoru energetike, industrije i rudarstva HBŽ-a Mate Šiško pohvalio je tomislavgradsku općinu, ističući da je racionalno postupila budući da je "tehnologija u zaštiti okoliša danas toliko uznapredovala da vjerojatno više sumpora i drugih štetnih tvari izbacuju dimnjaci kuća nego termoelektrane s filtrima".
Studija istraživanja, za čiju će izradu EP platiti milijun eura, mora potvrditi postojanje zaliha od 130 milijuna tona lignita te potrebnu kakvoću. Kako je dodao Šiško, HBŽ je odobrila 36-godišnju koncesiju za iskorištavanje rudokopa.
VL
 (čitanja 2252) |