|
Hećo sakrio studiju Elektroprivrede HZ HB |
|
Utorak, 02 Lipanj 2009 |
|
Iako BiH ima veliki potencijal za proizvodnju energije iz vjetra, to ipak nije interes Vahida Heće
Iako u BiH postoje projekti za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, mnogi stručnjaci smatraju da će se BiH zbog slabe ekonomije i posebice nesređenih političkih prilika, u dogledno vrijeme uglavnom opskrbljivati takozvanom ‘prljavom strujom’. Naime, u BiH se sve više razmišlja o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.
Radi se o takozvanoj zelenoj tehnologiji. Međutim, zelene tehnologije su skupe. Bh. vlasti pokušavaju kroz izradu studija i uz pomoć stranih kompanija i institucija naći načina da se dio električne energije proizvodi iz minihidroelektrana, vjetroelektrana, solarnih uređaja i biomase. Ekonomska računica je neumoljiva - skuplja struja odrazit će se na cijenu koju plaćaju krajnji potrošači.
Osobni interesi
Međutim, nije nikakva posebna tajna da vlasti u Federaciji BiH, osim na minihidroelektrane, računaju i na vjetroelektrane te one sa solarnim uređajima. Podsjetimo, federalna Vlada je jedno vrijeme bila zagrijana za iskorištavanje energije vjetra, ali zbog velike interesne bitke među energetskim lobijem koji čine Bošnjaci, projekt iskorištavanja vjetra završio je u nekoj od ladica Federalnog ministarstva energetike.
Naime, u protekle četiri godine vršena su ispitivanja mjerenja energije vjetra na području Hercegovine. Oni su napravili određene rezultate i pokazali su se objektivni uvjeti da bi se taj segment mogao raditi i krenulo se u realizaciju tih projekata i traženje investitora.
Napravljena studija
Napravljena je i studija za koju su mnogi stručnjaci skloni tvrdnji da riječ o do sada najboljoj studiji koja je napravljena nakon rata. Naime, studiju su izradili EP HZ HB uz pomoć stručnjaka Energetskog instituta ‘Hrvoje Požar’. Prema našim saznanjima studija je zahvaljujući osobnim interesima federalnog ministra energetike i rudarstva Vahide Heće sklonjena u neku od ladica tog ministarstva. Heću u ovom trenutku ne zanima ništa osim njegove zlatne koke pod imenom Termoelektrana Kakanj.
Uz to, ukoliko se sagleda većina stajališta stručanjka vezanih uz proizvodnju vjetroelektrana, u BiH ima velikih mogućnosti za takvom proizvodnjom struje. Premda kod pojedinih domaćih stručnjaka prevladava mišljenje kako su sve male hidroelektrane isplative, te je samo pitanje vremena kada će biti isplaćene, i u ovom slučaju najvažniji čimbenik je potrošač.
S druge strane, upitna je i ekonomska isplativost malih hidroelektrana, jer dosta je upitno mogu li se poklopiti svi faktori koji utječu na to, a riječ je o niskim troškovima održavanja, zanemarivu utjecaju na okoliš te zapošljavanju lokalne radne snage.
Goran Granić, direktor Energetskog instituta ‘Hrvoje Požar’ iz Hrvatske, upozorio je da minihidroelektane, ali i ostali obnovljivi resursi nisu tako jeftina investicija. Stimulacije za proizvođače su moguće, ali Granić drži kako bi korištenje ekološki prihvatljivije struje dovelo do poskupljenja. (VL)
(čitanja 1311) |
