|
 Prema
proračunima, vjetroenergija koja dolazi do kopnenih masa, dakle, ona
koja se može iskoristiti iznosi 1014 vata, a jedino je pitanje kako je
iskoristiti.
Iako Hrvati i sami imaju vlastitu akademiju znanosti
i pridružene joj umjetnosti, hrvatski akademici uglavnom se bave daleko
bitnijim, transcendentnim pitanjima koja mi obični smrtnici ne možemo
ni pojmiti.
Prenosimo ovaj tekst, jer je na posljednjoj sjednici Tomislavgradskog općinskog vijeća razmatrana upravo informacija o vjetroelektranama, a vijećnici su dali Suglasnost na Ugovor o korištenju zemljišta za izgradnju vjetroparkova ,sukladno ranijem Zaključku Općinskog vijeća
Prema proračunima,
vjetroenergija koja dolazi do kopnenih masa, dakle, ona koja se može
iskoristiti iznosi 1014 vata, a jedino je pitanje kako je iskoristiti.
Iako
Hrvati i sami imaju vlastitu akademiju znanosti i pridružene joj
umjetnosti, hrvatski akademici uglavnom se bave daleko bitnijim,
transcendentnim pitanjima koja mi obični smrtnici ne možemo ni pojmiti,
a prljave poslove poput ovoga ostavljaju američkim divljacima i
njihovoj Akademiji. Ovi su, pak, dobili zadatak da izračunaju koliko se
teoretski maksimalno može generirati električne energije u čitavom
svijetu iz vjetroelektrana, a trio kojemu je pripao zadatak da sve to
izračuna, napravio je čitav posao u svega nekoliko tjedana.
Rezultati
pokazuju da se samo korištenjem energije vjetra može dobiti 40 puta
više električne energije nego je trenutno koristi čitav svijet. Uzmemo
li u obzir i druge oblike energije, a ne samo električnu, vjetar i
dalje daje pet puta više energije nego je čitav svijet trenutno u
stanju proizvesti.
Prema
proračunima autora, vjetroenergija koja dolazi do kopnenih masa, dakle,
ona koja se može iskoristiti iznosi 1014 vata, a jedino je pitanje kako
je iskoristiti.
Autori
su za početak iz iskoristive kopnene mase izbacili područja koja su pod
stalnim ledom (Antarktik i Grenland) kao i jako pošumljena područja
poput amazonskih šuma gdje izgradnja vjetroelektrana nije moguća.
Također su otpala i gusto naseljena područja, ali su u izračun dodana
off-shora polja vjetroelektrana u priobalnim vodama koje ne smiju biti
dublje od 200 metara i više od 90 kilometara udaljene od kopna.
Uzevši
u obzir tipične distribucije vjetra u svijetu i njegove brzine, tipične
mogućnosti vjetroelektrana i njihovo zauzeće prostora, dobili su
distribuciju vjetroenergije na Zemlji. Među vjetroenergetski
najperspektivnijim zemljama su na prvom mjestu Rusija sa čak 118 PWh
energije dobivene iz vjetra, a slijede Australija (86 PWh), Kanada, SAD
i Argentina.
Ipak,
problemi s iskorištavanjem vjetroenergije su i dalje višestruki. Za
početak, polja vjetroelektrana bi se morala graditi daleko od
naseljenih mjesta, tako da bi distributivna mreža morala biti vrlo
dugačka i s odgovarajućim gubicima u transportu. Također, za SAD je
uočeno da je najveća potrošnja električne energije ljeti, što je doba
godine kada najmanje pušu vjetrovi. Na koncu, gradnja velikog broja
vjetroelektrana sigurno bi promijenila dinamiku u nižim slojevima
atmosfere na način koji je još uvijek teško predvidjeti.
Usprkos
tome, studija zaključuje da je opskrba Zemlje električnom energijom
dobivenom iz vjetra moguća i ima golemih potencijala.
izvor: Portal Boboška/BUG
(čitanja 242)
 |
