|
Jago Lasić, predsjednik Gospodarske komore FBiH
Na računu Centralne banke BiH nalazi se oko 200 milijuna eura prve
tranše kredita koji je BiH ugovorila s Međunarodnim monetarnim fondom
(MMF), a trebala bi postati operativna kad oba doma Parlamenta
Federacije BiH usvoje rebalans proračuna, što bi se moglo dogoditi već
do kraja ovoga tjedna.
Spriječen kolaps
Vlasti tvrde kako će dobivanjem kredita biti izbjegnut potpuni financijski
kolaps zemlje koji nas je očekivao već u rujnu i listopadu, no
ekonomski stručnjaci tvrde - vlast i MMF vode nas u još veću zadrženost
i ovim kreditom idemo samo iz lošega u gore.
Podsjetimo, čelni ljudi BiH dogovorili su stand-by
aranžman s MMF-om vrijedan 1,2 milijarde eura, uz uvjet da budu
rebalansirani proračuni i države i entiteta i županija kako bi se
uštedjelo oko 460 milijuna KM.
MMF je još tražio smanjenje plaća zaposlenima i
naknada socijalnim kategorijama stanovništva, zbog čega je federalna
vlada usvojila interventni zakon koji je izazvao niz prosvjeda i
socijalnih nemira.
Nakon što kreditna sredstva stignu jasno je kako će
biti potrošena samo za pokriće proračunskih dubioza na svim razinama
koje su nastale zbog velike javne potrošnje i socijalnih davanja.
Upravo na to upozoravaju pojedini ekonomski stručnjaci, a najglasniji
među njima je Jago Lasić, dopredsjednik Gospodarske komore FBiH.
On je u nekoliko navrata javno i oštro upozorio
kako se BiH mora prestrojiti, smanjiti administraciju, ulagati u
gospodarstvo i poljoprivredu, povećati domaću proizvodnju i potrošnju,
te da je to izlaz iz krize, a ne zaduživanje kod stranaca.
– Zbog sadašnjega kratkoročnog premošćivanja ove
krize, zbog kredita MMF-a, državna će se vlast za dvije-tri godine naći
u još goroj krizi. Bojim se da naše vlasti nisu sagledale situaciju
dovoljno duboko i da iz lošega idemo u još gore – kazao je Lasić.
No, on očito razmišlja dugoročno kakve posljedice
čekaju BiH, dok to isto ne čine vladajući političari koji moraju
utišati nezadovoljstvo građana, te ponovno zadobiti njihovo povjerenje
kako bi za njih glasovali na općim izborima koji BiH očekuju u
listopadu 2010. godine.
Povećana zaduženost
Prednost BiH do sada je bila njezina mala vanjska
zaduženost, koja iznosi oko 2,2 milijarde dolara, međutim, uzimanjem
kredita od MMF-a ta će se zaduženost odjednom povećati za 70 posto.
Rok otplate kredita je pet godina, uz grace
razdoblje od tri godine, otpočevši od svake doznačene tranše. Kamatna
stopa je promjenjiva, a trenutačno je 1,45 posto na godinu, no u
nastavku će je određivati MMF ako BiH ne bude uredan platiša.
Ono što je već sad jasno jest da BiH taj kredit
neće moći vraćati, nakon čega će ići u nova kreditna zaduženja i tad će
u potpunosti ovisiti od stranih moćnika.(SD)
(čitanja 915) |
