Predstavnici šest stranaka stoga će zahtijevati da izmjene
izbornog zakona idu u smjeru neizravnog izbora kolektivnog šefa države.
Tako bi se u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predlagala
lista s imenima tri člana
Političke stranke potpisnice Kreševske deklaracije (HDZ
BiH, HDZ 1990, HSP BiH, HKDU, HSS-NHI, NS Radom za boljitak) smatraju
kako se presuda Suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju
"Finci-Sejdić" može implementirati tako što bi se članovi
Predsjedništva BiH birali u Parlamentarnoj skupštini BiH.
"Slažemo se da treba implementirati presudu, ali pod uvjetom da
se u isto vrijeme otklone diskriminatorske odredbe kada je u pitanju
izbor članova Predsjedništva BiH prema pripadnicima konstitutivnih
naroda. Podsjećamo da se, prema postojećem izbornom zakonu, Hrvat i
Bošnjak iz Republike Srpske i Srbin iz Federacije BiH ne može
kandidirati za člana Predsjedništva", kazao je na konferenciji za
novinare predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić, nakon sastanka potpisnica
Kreševske deklaracije.
Dodao je kako su Hrvati dodatno diskriminirani jer ne mogu biti
sigurni da će na izravnim izborima dobiti svoga predstavnika u
Predsjedništvu BiH.
Predstavnici šest stranaka stoga će zahtijevati da izmjene
izbornog zakona idu u smjeru neizravnog izbora kolektivnog šefa države.
Tako bi se u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predlagala
lista s imenima tri člana Predsjedništva BiH, koja bi bila otvorena i
za predstavnike manjina i ostalih, a za imenovanje bi bio zadužen Dom
naroda.
Na današnjem sastanku u Mostaru bilo je riječi i o popisu
stanovništva, a potpisnice Kreševske deklaracije podržavaju provođenje
popisa 2011. godine s nacionalnom, vjerskom i jezičnom odrednicom, pod
uvjetom da se rezultati popisa ne mogu odnositi na konstituiranje
vlasti prije donošenja novoga ustava BiH. Također, stranke potpisnice
Kreševske deklaracije smatraju kako treba omogućiti svim prognanicima
izvan BiH da budu popisani kao državljani BiH.
Riječi je bilo i o javnim medijima na hrvatskom jeziku, a
današnji sastanak iskoristili su članovi Sindikata Hercegovačke
televizije (HRT) Mostar koji su sudionicima današnjeg sastanka uručili
peticiju za opstojnost hrvatskih javnih medija, koju je u proteklih
mjesec dana popisalo oko osam i pol hiljada stanovnika Hercegovine.
Božo Ljubić je kazao kako će sve hrvatske stranke preko svojih
predstavnika u općinama koje su preuzele osnivačka prava nad Radijem
Herceg-Bosne, zahtijevati ispunjavanje finansijskih obaveza prema tom
mediju, a što se tiče HRT-a Mostar ići će se s inicijativom da Grad
Mostar ponovno preuzme vlasnički udio od 45 posto u toj medijskoj kući,
koji je Grad ranije ustupio Hercegovačko-neretvanskom kantonu, a koja
nikada nije preuzela prava i obaveze zbog protivljenja bošnjačkih
stranaka.
U slučaju da Grad ne prihvati takvo rješenja, Gradsko vijeće
Mostara trebalo bi usvojiti odluku o ustupanju stopostotnog vlasničkog
udjela u HRT-u Mostar kantonima koji su spremni preuzeti prava i
obaveze, dodao je Ljubić.
Kada je u pitanju formiranje televizijskog kanala na hrvatskom
jeziku na državnoj razini Ljubić je rekao da se nastavljaju pripreme za
njegovo pokretanje, što podržavaju sve stranke potpisnice Kreševske
deklaracije.
"Mi danas imamo novinare na Federalnoj televiziji i BHRT-u koji
perfektno govore hrvatski jezik, ali za nas to nije dovoljno. Hrvatski
jezik je samo jedan segment. Radi se o sadržaju, temama i uređivačkoj
politici. No, sve to ne znači da na tom kanalu neće raditi ljudi druge
nacionalnosti", zaključio je Ljubić.
(f)
 (čitanja 448) |