Tomislavcity - Tomislavgrad - Duvno

Protivite se izgradnji termoelektrane u Kongori. Koji su razlozi za to?

Izgradnjom termoelektrane Kongora, a posebice rudnika površinskog kopa ugljena, bila bi ekološka katastrofa za duvanjski kraj, susjedne općine te regije Dalmaciju i Hercegovinu. Posebno bi bila pogođena sela župe Kongora koju čine sela Kongora, Borčani, Mandino Selo i Lipa, jer su u neposrednoj blizini mjesta gdje se planira gradnja termoelektrane i rudnika. U TE Kongora bi izgaralo više od 3,5 milijuna tona lignita godišnje, ugljena najlošije kvalitete s velikim postotkom pepela oko 27 %, količinom sumpora od 1-2 %, velikim postotkom vlage i ugljena povišene radioktivnosti. I pored najmoderniji filtara, koje se najavljuje ugraditi, u zrak bi iz dimnjaka termoelektrane izlazilo stotine tisuća tona plinova kao što je CO2 koji izaziva globalno zagrijavanje, SO2, dušični plinovi, prašina i drugi opasni materijali. Iz postrojenja termoelektrane bi se ispuštala velika količina ulja za podmazivanje u nadzemne i podzemne vodotokove Duvanjskog polja, a preko rijeke Šujice, Buškog jezera i podzemnih tokova rijeka zagađala bi rijeke Cetinu i Vrljiku, a vjerojatno u manjoj mjeri i rijeku Jadro iz koje se Split i pola Dalmacije napaja vodom za piće.

Spominjalo se i vizualno narušavanje samog krajolika.

Rudnik Kongora i odlagalište jalovine i pepela zauzimali bi više od 10 četvornih kilometara, rudnik bi bio površinskog kopa i dubok 250 m, a odlagalište jalovine i pepela naraslo bi tijekom godina na visinu od 125 m i zauzimalo bi prostor od oko 5 četvornih kilometara. Termoelektrana bi radila 35 godina, a nakon toga bi na području termoelektrane i rudnika ostao pustoš i trajno devastirano područje s nemogućnošću bilo kakvog razvoja.

Na osnovi čega temeljite navedene sumnje?

Vidite, to je kraški kraj. Voda podzemnim putem strahovito brzo prolazi. Uz to, na području Tomislavgrada, prema mišljenju stručnjaka, ima mnogo endemičnih vrsta, koje još nisu ni otkrivene. Samo dinarsko područje jedno je od najbogatijih područja u svijetu po razvijensoti biodiverziteta. Sve bi to, manje-više, stradalo izgradnjom termoelektrane.

Jeste li razgovarali s predstavnicima Elektroprivrede? Što oni kažu na sve to?

Oni iznose samo podatke koji njima odgoravaju. Mi smo do ovih saznanja došli tajnim putem.

No, s druge strane, iz Elektroprivrede navode da bi se izgradnjom RiTE Kongora otvorilo oko 800 radnih mjesta, a uz to bi zasigurno došlo i do značajnog poboljšanja infrastrukture na tom području.

Te priče o 800 zaposlenika su priče za malu djecu. Imamo druge pokazatelje. Prema projektu koji je Aluminij radio za TE koju su oni imali namjeru graditi u Mostaru, u samoj termoelektrani, koja je istih kapaciteta kao i ova što se najavljuje u Kongori, bilo bi zaposleno 130 ljudi. U Kongori bi bio i rudnik, ali realno gledano, u rudniku bi moglo raditi stotinjak ljudi, jer je danas tehnologija uznapredovala i ne kopa se ručno, nego strojevima na kojim ne radi puno ljudi i gdje voze kamioni velikih dimenzija namijenjeni samo za rad u rudniku površinskog kopa. U Kongori bi moglo biti zaposleno 800 ljudi jedino ako će EP HZ HB izgraditi zastarjele vrste termoelektrana.

Ali, činjenica je da je velik broj stanovnika Tomislavgrada raseljen te da se svakodnevno događaju nova iseljavanja. Možda bi novi projekti, kao što je i termoelektrana, mogli zaustaviti taj proces?

Argumenti koji govore ‘za’ termoelektranu, tvrde da bi lokalno stanovništvo imalo koristi od nje jer bi se zapošljavali i ljudi na radu vani, vraćali se kad bi imali posla. Stara je to priča koja se prodaje lokalnom stanovništvu kada se prave projekti destruktivni za okoliš. Je li realno da bi se netko iz Njemačke vratio raditi u rudniku za prosječnu plaću rada u radniku? Mislim da nije. Lokalno stanovništvo imalo bi vrlo malo koristi od termoelektrane. Vrlo mali broj domaćih ljudi bi se zaposlio u rudniku ili termoelektrani za plaću od prosječno 700 KM, a da se radnici s prostora općine Tomislavgrad, koji su išli raditi u strane zemlje vrate raditi u rudnik za nisku plaću nema ni govora ako u stranim zemljama zarađuju višestruko više novca. Vrlo je malo radnika s prostora općine Tomislavgrad koji imaju visoku stručnu spremu potrebnu za rad u rudniku i termoelektrani. Većinu radnika bi činili niskokvalificirani radnici iz rudnika iz Bosne jer su rudarske kompanije u krizi i prijete otpuštanjem radnika. Ovaj se kraj već suočio s posljedicama megalomanskog energetskog projekta kada je 70-ih godina sagrađeno jedno od najvećih akumulacijskih jezera u Europi - Buško jezero, s više od 50 četvornih kilometara površine, te je raseljeno desetak sela. Voda iz tog jezera koristi se za Hidroelektranu Orlovac u Hrvatskoj. I kakva je korist od toga? Općine Tomislavgrad i Livno dobivaju neku novčanu naknadu za korištenje vode iz Buškog jezera, ali je šteta nanesena lokalnom stanovništvu višestruko veća i ovdašnje stanovništvo ima vrlo malo koristi od te novčane naknade.

U Europi također postoje termoelektrane, pa i u susjednoj nam Hrvatskoj. Jeste li upućeni kako to kod njih funkcionira?

Hrvatska nema nijednu termoelektranu na lignit, niti ima ijednu s površinskim kopom. Ima termoelektranu u Labinu koja radi na uvozni kvalitetni ugalj, dok lignit koji bi se kopao u Kongori, ima 28-30 % pepela.

Prema Vašem mišljenju, kako će reagirati stanovništvo Kongore i okolnih mjesta?

Stanovnici su apsolutno protiv toga, jer znaju da će ih termoelektrana zagaditi. Otvoren je i Facebook profil u kojem se ljudi također protive gradnji termoelektrane, a na kojem se svaki dan javlja sve više ljudi koji traže da se ne gradi TE Kongora.

Koja je alternativa na tom području. Čini mi se da se vrlo malo polja doista i obrađuje?

Nije istina da se malo polja obrađuje. Radi se skoro cijelo polje, samo poljoprivredna proizvodnja nije intenzivna. Duvanjsko područje je od davnina bilo stočarski kraj. Imamo podatke još iz Austro-Ugarske Monarhije koji govore o 93 tisuće ovaca na području Duvna, a bilo je dosta volova, krava.. Sad krava ima možda i više nego u to vrijeme, ali nažalost, država premalo potiče domaću proizvodnju. Velike su mogućnosti i za razvoj poljoprivrede. Imamo problem sitnih parcela, pa je potrebno okrupniti te parcele kako bi proizvodnja na tom području bila konkurentna uvoznim proizvodima. Imao i šumskog bogatstva, ali nemamo drvoprerađivača, nego samo pilane. Također, velika je mogućnost za razvoj sportskog i zimskog turizma. Na Buškom jezeru je moguće organizirati sve vrste natjecanja na vodi. Najavljuje se gradnja hotela s tisuću ležajeva i golf-igralištem. Idealni su uvjeti za paragliding. No, ako se izgradi termoelektrana, sve to pada u vodu. Osim toga, u velikoj su opasnosti i Park prirode Blidinje, koji bi sigurno bio ugrožen gradnjom termoelektrane.

Kakav je stav politike o gradnji ove termoelektrane?

Mnogo političara upoznato je sa stavovima ekoloških udruga i podržavaju ih, ali ima još političara koji nisu svjesni opasnosti koja nam prijeti, odnosno nisu dovoljno upoznati s negativnim posljedicama izgradnje rudnika i termoelektrane.

Spominjete da bi i neka područja Hrvatske bila ugrožena izgradnjom termoelektrane. Imate li namjeru zajedno s njihovim udrugama djelovati kako biste spriječili gradnju?

Područje općine Tomislavgrad, kao što sam već naglasio, pripada području dinarskog krša s puno podzemnih vodotoka i onečišćenje vode u našem području vrlo brzo se proširi podzemnim tokovima na drugo područje sliva rijeke Cetine i Vrljike te ugrožava izvore vode u Dalmaciji. Upravo zbog toga s ekološkim udrugama iz Hrvatske dogovaramo osnivanje jedne koordinacije udruga kroz koju bismo surađivali i zajednički djelovali na zaštiti sliva rijeka Cetine i Vrljike i zajedničke borbe protiv izgradnje termoelektrane i rudnika u Kongori.

Pored projekata termoelektrane i rudnika, na području Tomislavgrada se planira i gradnja vjetroelektrana, kao i hidroelektrana. Što mislite o tim projektima?

U planu je izgradnja četiri vjetroparka i tri hidroelektrane na području općine Tomislavgrad i naša udruga će podržati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora kao što je izgradnja vjetroelektrana. Također, podržavamo i iskorištavanje energije sunca za proizvodnju električne energije uz, naravno, poštivanje ekoloških normi.(VL)

.

Komentari (0)