|
BiH je država sa
najvećom javnom potrošnjom na administraciju u Europi. Nedostatak proračunskih sredstava vlasti ove zemlje pokrivaju zaduženjima kod
Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke što je, prema ocjeni
analitičara, kupovina socijalnog mira do predstojećih izbora...
BiH je država sa najvećom javnom potrošnjom na administraciju u
Europi. Analitičari ocjenjuju da je upravo administracija strateško
uporište vladajuće oligarhije koja se protivi svakoj inicijativi za
njeno smanjenje.
"BiH na administraciju troši polovinu bruto godišnjeg proizvoda dok je
u normalnim zemljama ta potrošnja ispod deset posto", kaže ekonomski
ekspert Eldar Dizdarević. "Privrede daleko jačih zemalja ne bi mogle
izdržati takvu administraciju kakvu ima BiH, a naša je privreda pri
tome i slabašna, ratom uništena te potpuno otvorena konkurenciji", kaže
Dizdarević.
"U svim organima uprave je ogroman broj nepotrebnih radnih mjesta",
upozorava Dizdarević, podsjećajući da se zbog sličnih problema i
ekonomski daleko moćnija Grčka, članica Evropske unije, našla pred
kolapsom. "Nema ministarstva koje nema po četiri ili pet savjetnika,
koje ima dvadeset do trideset posto više ljudi nego što bi po
najoptimalnijim varijantama trebalo da bude", ističe Eldar Dizdarević.
Država sa najvećim brojem ministara po glavi stanovnika
Na državnom,
entitetskim i županijskim nivoima je oko 260 ministara, zastupnika i
delegata, što BiH svrstava u red država sa najvećim brojem ministara po
glavi stanovnika, kaže predsjednik ACIPS-a (Alumni centra za
interdisciplinarne postdiplomske studije) Sanel Huskić.
"Ako se tome doda i
broj zaposlenih u 137 općinskih administracija, te broj službenika u
raznim državnim i entitetskim agencijama, može se zaključiti da je BiH
izuzetno skupa država, što se posebno odnosi na Federaciju BiH", dodaje
Huskić.
"Federacija BiH sa
svojih deset kantona je toliko skupa da iz proračuna gotovo 70 posto
sredstava ide na održavanje administracije. Kada se ona podmiri, ostaje
vrlo malo novca za razvojne inicijative, odnosno, ne ostaje gotovo
ništa", kaže Huskić.
Zašto se vlasti protive suštinskim reformama?
Vlasti računaju na podršku administracije na predstojećim izborima, pa
je svaka inicijativa za njeno smanjenje unaprijed osuđena na propast,
dodaje Huskić. "Vladajuće stranke su napunile administraciju svojim
ljudima i to su njhovi klijenti. Njihov vitalni interes je da se to
biračko tijelo, ta glasačka moć ne smanjuje", kaže Huskić.
Vladajuća oligarhija
zato oštro osuđuje svaku inicijativu za ukidanje županija ili barem
smanjenje njihovog broja, kaže Predsjednik ACIPS-a. "Za Federaciju bi
najrealnije bilo, ne trenutačno već postupno ukidanje županija, odnosno
prebacivanje nekih kompetencija na federalni nivo uz istovremeno
ukrupnjivanje. Nema potrebe za deset županija kada je moguće da
se sve organizira u, recimo, tri .", kaže Huskić.
BiH je država sa
najvećom javnom potrošnjom na administraciju u Europi. Nedostatak budžetskih sredstava vlasti ove zemlje pokrivaju zaduženjima kod
Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke što je, prema ocjeni
analitičara, kupovina socijalnog mira do predstojećih izbora.
(DW)
 (čitanja 490) |