S
druge strane, čini se kako se Hercegbosanska županija nalazi u najtežoj
situaciji, a da stvar bude gora, pored činjenice da prošle godine nisu
dobili ni marke poticaja iz Federacije, ove godine jedva su isposlovali
milijun maraka kroz program potpore nerazvijenim županijama...
Svjetska ekonomska kriza i opća recesija u kojoj se BiH nalazi
posljednje dvije godine itekako se odrazila i na održivost županija u
Federaciji BiH, koje redom bilježe pad zaposlenih, investicija i
kapitalnih ulaganja. Ipak, županije s hrvatskom većinom koliko-toliko
uspijevaju održati financijsku situaciju stabilnom, unatoč činjenici
kako se država, odnosno entitet, još uvijek ponaša maćehinski prema
njima. Pri tome, gospodarski se najbolje drži Hercegovačko-neretvanska
županija, što se može zahvaliti turističkim potencijalima, ali i nekim
od najuspješnijih tvrtki koje posluju upravo na ovom području.
Hercegovačko-neretvanska županija je, prema podacima iz 2009. o
zaposlenim prosječnoj plaći i investicijama, bogatija od
Zapadnohercegovačke županije koja je godinama iza rata glasila kao
najbogatije područje u Bosni i Hercegovini.
Nisu najbogatiji
“Prolazeći
kroz zapadnu Hercegovinu stvara se dojam kako se radi o najbogatijem
dijelu BiH, ali to ipak nije tako”, priznaje i sam premijer ZHŽ-a
Zvonko Jurišić.
Zapadnohercegovačka županija ipak se može
pohvaliti izvozom, više od 190 tisuća maraka, kao i investicijama koje
dostižu gotovo 200 tisuća maraka, ali, prema mišljenju premijera
Jurišića, problem je i dalje činjenica da su obveze županije prema
Federaciji kroz različita zakonska rješenja sve veće i veće. Istodobno,
povrat sredstava iz Sarajeva nije na razini na kojoj bi trebao biti,
jer on sada iznosi nešto više od 3 posto, dok bi za normalno
funkcioniranje županije trebao biti barem 4,3 posto. S druge strane,
vrše se značajna ulaganja u neke tvrtke i područja koja nemaju doticaja
sa ZHŽ-om, što je pokazatelj neravnopravnog odnosa prema ovoj županiji
koja značajno pridonosi punjenju proračuna Federacije, ali i
jedinstvenog računa PDV-a.
Iako bi se, pak, moglo zaključiti kako
je ZHŽ jedna od, ako ne i najrazvijenija županija u Federaciji, Jurišić
ne misli tako, te hvali isključivo privatni sektor koji je ipak uspio
dostići zavidnu razinu poslovanja. No, ulaganja Federacije, kroz
različite kapitalne projekte ili konsolidaciju su zaista minorna,
upozorio je premijer ZHŽ-a, istaknuvši kako nije zadovoljan ni brigom
za razvoj prometne infrastrukture. Ipak, pozitivni trendovi se ipak
uočavaju, ali Jurišić misli da će proći još vremena dok se ne saniraju
svi gubici i dugovanja, dok o kapitalnim ulaganjima koja bi iskoristila
prednosti ove županije ne može biti govora sve dok se ne riješe pravna
pitanja i problem birokracije koja koči strane investitore.
Turistički potencijali
Unatoč
tvrdnjama odgovornih iz Vlade HNŽ-a kako je situacija oko proračuna
nategnuta jer se sve drži u granicama štednje, na ovom području i dalje
značajan dio sredstava dolazi od turizma.
- Za očekivati je da će
zbog Međugorja, Starog mosta, Neuma i drugih turističkih odredišta u
našoj županiji priljev sredstava u ovom mjesecu biti nešto značajniji
nego inače. Ne treba očekivati čuda, ali se mali pomaci mogu očekivati,
kazao je glasnogovornik Vlade HNŽ-a Pero Pavlović, kazavši kako ova
županija generalno dijeli sudbinu većine drugih županija, te postoje
određene poteškoće oko prihoda. Unatoč tomu, sve obveze po pitanju
isplate plaća i drugih aktivnosti iz proračuna redovito se servisiraju.
Naravno, nešto boljoj situaciji u HNŽ-u pridonose i prosperitetne
tvrtke, ali dok god postoje ograničenja oko privlačenja novih
investicija koje će donijeti i nova radna mjesta, ni HNŽ neće moći
ostvariti svoj puni kapacitet.
Najteže u HBŽ-u
S
druge strane, čini se kako se Hercegbosanska županija nalazi u najtežoj
situaciji, a da stvar bude gora, pored činjenice da prošle godine nisu
dobili ni marke poticaja iz Federacije, ove godine jedva su isposlovali
milijun maraka kroz program potpore nerazvijenim županijama.
-
Teško smo dobili taj milijun maraka, jer u početku nije bilo uopće
predviđeno da dobijemo novce kao županija, naglasio je ministar
financija HBŽ-a Anto Krajina, upozorivši kako su prihodi po glavi
stanovnika u ovoj županiji tek 818 maraka. No, unatoč jedva primjetnim
pozitivnim trendovima, Krajina podsjeća kako su dugovanja i dalje
izražena te se i iduće tri godine planiraju završiti s deficitom, pri
čemu je i dalje ključno dobiti potporu, kredit ili nešto treće. Ipak,
komparativne prednosti ove županije, koje su izražene kroz golemo
područje pogodno za razvoj poljoprivrede, vodoprivrede, ali i turizma
ne mogu biti iskorištene sve dok ne postoje isplativi projekti.
–
To bi mogle biti prednosti u perspektivi, ali nisu u sadašnjosti. Prije
svega, treba nam pravni okvir, počevši od državne razine, kako bi se
investitorima zajamčilo da će dobiti povrat novca koji ulože, naglasio
je Krajina. Podsjetimo, ova je županija 2009. godinu završila,
primjerice, s više od 4 tisuće stranih noćenja, te ostvarenim izvozom u
iznosu od 113 tisuća maraka, ali situacija u kojoj je prosječan broj
zaposlenih jedva dostiže 10 tisuća te uz prosječnu plaću od 755 maraka,
jasno je kako se nešto mora raditi kako bi HBŽ krenuo naprijed.
Nema kapitalnih projekata
Posavska
županija muku muči s održavanjem grantova, odnosno punjenjem proračuna,
iako se isplata plaća i materijalnih troškova i dalje odvija redovito.
Dva milijuna maraka koje je Vlada nedavno odobrila ovoj županiji,
sredstva MMF-a, te očekivani novci iz Hrvatske za pojedine projekte
pomoći će razvoju županije, ali to, naglasio je premijer Mijo
Matanović, neće biti dovoljno za pokretanje kapitalnih projekata.
-
Ovo je dovoljno samo kako bi se zadržala financijska stabilnost, poput
materijalnih troškova, plaća i grantova, upozorio je Matanović, kazavši
kako se, primjerice, kroz Zakon o pripadnosti javnih prihoda pokazuje
maćehinski odnos Federacije. To sve doprinosi da situaciji u kojoj je
županija ranije imala mnogo više sredstava, odnosno trenutačno se mnogo
više daje, nego što se vraća. No, jedna od stvari koje bi mogle
pokrenuti županiju, pri čemu bi se iskoristile njezine prednosti u
oblasti poljoprivrede, bila bi izgradnja koridora Vc, ali Matanović
podsjeća kako od radova na ovom području, unatoč obećanjima, još uvijek
nema ništa.
ŽUPANIJE U BROJKAMA (podaci Federalnog zavoda za statistiku iz 2009.)
HNŽ
574 tisuća maraka investicija
6049 obrta
471 tisuća maraka izvoza
127 tisuća stranih noćenja
891 maraka prosječna plaća
ZHŽ
192 tisuće maraka investicija
1736 obrta
191 tisuća maraka izvoza
1687 stranih noćenja
702 maraka prosječna plaća
Posavska županija
25 tisuća maraka investicija
578 obrta
40 tisuća maraka izvoza
2662 strana noćenja
697 maraka prosječna plaća
HBŽ
66 tisuća maraka investicija
2071 obrt
113 tisuća maraka izvoza
4481 stranih noćenja
755 maraka prosječna plaća
(DL)
 (čitanja 885) |