Premda
su iz oporbe ustvrdili kako se suradnja s Hrvatima izvan Hrvatske, koja
je dosad bila pomalo zapostavljena, predizborno aktualizira predloženim
zaključcima Odbora za Hrvate izvan Hrvatske, iz HDZ-a poručuju kako je
poboljšanje suradnje iskrena nakana Vlade...
Predsjednik odbora Ivan Bagarić kazao je kako su "daleko odmakli" u izradi Strategije o čemu očekuju konsenzus svih stranaka.
Sličan dokument su, kaže, izradili i primjerice u Sloveniji, Slovačkoj,
Mađarskoj, Irskoj i drugim zemljama neposredno prije ili nakon ulaska
države u EU, radi očuvanja nacionalnog identiteta.
Bagarić napominje kako je potreban i preustroj Hrvatske matice
iseljenika u krovno tijelo za skrb o Hrvatima izvan Hrvatske, u
obostranom interesu, te osnivanje vladinog savjeta, a za to je pak
nužno donošenje zakona o Hrvatima izvan Hrvatske što je, kaže, obećala
i premijerka.
U hrvatskom iseljeništvu, odnosno dijaspori, živi oko tri milijuna
ljudi: oko dva milijuna u prekomorskim zemljama, oko 600 tisuća u
europskim zemljama, dok ih se oko 300 tisuća smatra autohtonom
manjinom, naveo je Bagarić.
"Povezivanje s Hrvatima u BiH, potpora njihovu povratku i ostanku u BiH
te očuvanje njihove pune jednakopravnosti od strateškog su interesa za
Hrvatsku", smatra i ističe kako treba učiniti sve kako bi Hrvati u BiH
mogli osigurati svoj ustavni status.
Josip Leko (SDP) je, pozdravljajući te inicijative,
naglasio kako je skrb o Hrvatima izvan Hrvatske nacionalna, a ne
stranačka obveza. Upozorio je i da još uvijek nema definirane politike
ni konsenzusa prema Hrvatima izvan Hrvatske pa je ta pomoć često
kontraproduktivna.
"Ne budimo licemjerni, najčešće govorimo o brizi Hrvatske za Hrvate u
BiH, a kad je riječ o stvarnoj dijaspori tek treba utvrditi nacionalni
interes", dodao je.
Damir Kajin (IDS) je podsjetio da su Hrvati u BiH u
velikoj mjeri pomagali Hrvatsku u ratu od 1991. do 1995., a da ih se
danas, zbog posla ili korištenja socijalnih službi, doseljava godišnje
oko 13.000.
Kad je riječ o Sloveniji, trebalo bi, kaže, inzistirati da Hrvati ondje izbore status nacionalne manjine.
"Hrvati izvan Hrvatske veliki su potencijal društvenog i gospodarskog razvitka Hrvatske", smatra Ivo Andrić (HDZ).
Govoreći o Hrvatima u BiH apelirao je na gospodarstvenike koji ondje
ulaze poslom, da daju mogućnost Hrvatima da rade jer je svako radno
mjesto garancija ostanka jedne obitelji.
Goran Beus Richembergh (HNS-HSU) smatra kako nije
uputno idealizirati priču o Hrvatima koji žive u inozemstvu. "Možemo
govoriti o milijunima ljudi koji imaju hrvatski korijen, ali teško da
svi oni to doista žive, osjećaju i razvijaju", dodao je. Naveo je i
kako ga je zabolilo kad su u Clevelandu dočekani kao antihrvatska
stranka jer im se godinama govorilo da samo jedna stranka štiti njihove
interese.
"Hrvati u BiH su mimo svih drugih jer su autohtoni narod sa statusom
konstitutivnog i to, pod svaku cijenu, trebaju zadržati", kazao je i
dodao kako "Hrvatska treba prestati prodavati maglu i pokrenuti niz
prekograničnih projekata koji će osigurati kvalitetniji život i nama i
njima".
Boro Grubišić (HDSSB) ističe kako ne treba čuditi
nepovjerenje Hrvata iz SAD kad predsjednica HNS-a navodi u jednom
tekstu da deklaraciju o Domovinskom ratu treba marginalizirati.
Upitao je zašto 20 tisuća Hrvata ili porijeklom Hrvata u ladicama MUP-a
čeka da bi ostvarili hrvatsko državljanstvo, dok su za Hrvate u BiH
rezultati "svako svojoj kući" gotovo zanemarujući.
Je li tome kriva vlast u Republici Srpskoj, Federaciji BiH ili smo
politikom ekonomske pomoći za doseljene Hrvate tome sami doprinijeli,
pita se Grubišić.
Oni koji su doselili u Hrvatsku, kaže, danas doživljaju da moraju ići dalje pa te izbjeglice pretvaramo u pravu dijasporu.
(Fena)
 (čitanja 477) |