U slučaju da se mostarska tvornica Aluminij odluči na gradnju
plinske energane iz koje bi po osjetno nižoj računici i stanovnici
Hercegovine dobivali električnu energiju, mogli bi računati da će u
svojim domovima imati energent budućnosti - plin. Materijalni
preduvjeti, kako za Večernjak tvrdi direktor BH-Gasa Almir Bečarević,
stekli su se potpisivanjem ovotjednog memoranduma između tvrtke
Energteka i Aluminija d.d. kojim bi trebala krenuti realizacija projekta
uvođenja prirodnog plina u ovu mostarsku tvornicu.
Plin iz pravca Splita
Već
u ljetnom razdoblju omogućila bi se potrošnja prirodnog plina u
Aluminiju. Prema ugovoru, tvrtka Energtek će u predstojećim fazama
prevoziti prirodni plin do potrošača na područjima na kojima nisu
izgrađeni plinovodi. Obveza poduzeća BH-Gas je da izgradi kompresorske
stanice na postojećim stanicama, putem kojih bi se plin “utiskivao” u
cisterne. Realno je očekivati, tvrdi prvi čovjek BH-Gasa, da Hercegovina
bude plinoficirana jer bi Aluminij povukao najveću količinu plina, zbog
čega bi projekt u konačnici bio isplativ. U BH-Gasu drže kako bi
plinofikacija hercegovačkih općina i grada Mostara bila najisplativija
priključenjem na plinsku mrežu koja će iz Splita ići prema Imotskom,
Posušju, Tomislavgradu, Bugojnu i dalje u središnju Bosnu.
“Prednost ove varijante je što bi povezivanje dvaju sustava bilo
nešto brže s obzirom na to da nije upitno da bi se povezalo do 2012.,
dok je varijanta prema Pločama, koja bi trebala započeti 2014., upitna
zbog njihove prezaduženosti”, napominje Bečarević. Ukupna duljina
plinovoda iznosila bi 332,4 kilometra, a vrijednost investicije bila bi
125,46 milijuna eura, odnosno 131,46 milijuna s izgradnjom dviju
opskrbnih plinskih stanica.
Plin iz Kaspijskog zaljeva
Da
idejno rješenje za plinofikaciju Hercegovine ne ostane tek mrtvo slovo
na papiru, zavisi ponajviše od strategije koju će u svom poslovanju
definirati uprava mostarskoga Aluminija. “Plinovodi se uvijek grade tamo
gdje ima industrijskih potrošača, a ja bih poseban naglasak stavio na
Aluminij Mostar, koji je iskazao želju da bi gradio plinsku energanu za
proizvodnju električne energiju za svoje potrebe. Ako oni budu ozbiljno
zainteresirani, i mi ćemo biti ozbiljni što se tiče daljnje realizacije
studije”, zaključuje direktor BH-Gasa Almir Bečarević.
Spomenimo da već godinama četiri države regije - Hrvatska, Crna Gora,
Albanija i Bosna i Hercegovina dogovaraju realizaciju zajedničkog
projekta jadransko-jonskog plinovoda, koji bi povezivao budući plinovod
od Kaspijskog zaljeva do zapadne Europe. Projekt, poznat pod nazivom
Trans Adriatic Pipeline, realizira švicarska korporacija EGL, a kako je
planirano, plinovodom će se kopnenim putem preko Albanije povezati Grčka
te kasnije i Italija preko podmorskog prekojadranskog plinovoda.(VL)
