Tomislavcity - Tomislavgrad - Duvno

Naime, prema procjenama nekih bh. stručnjaka, HEP na osnovu vode iz Buškog jezera godišnje proizvede ogromne količine električne energije što mu donese čiste dobiti od minimalno 70 milijuna maraka. S druge pak strane, općinama Tomislavgrad i Livno plaćaju mizernu naknadu od oko tri milijuna maraka.

- Moramo napokon naći pošteno i trajno rješenje ovog problema, za što će se morati revidirati postojeći ugovor kako bi u budućnosti sve bilo transparentno, smatra Josip Perić, izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH iz HBŽ-a.

Novi ugovor

Kako bi se to dogodilo, prema njemu, preduvjet je formiranje vlasti na svim razinama koja će sve stvari izvesti na čistac i koji neće, kako slikovito kaže Perić, zbog kilogram mesa klati tele. On jasno poručuju kako je cjelokupna situacija oko Buškog jezera katastrofalna te se napokon mora jasno utvrditi koji je to stvarni iznos koje moraju dobiti općine Tomislavgrad i Livno.

- Ovdje se resursi ove države prodaju u privatne interese bez koncesije, bez ikakvog zakonskog uporišta. Tome se mora napokon stati u kraj, pa ako nam Hrvatska pomaže, da joj se zahvalimo, ali ako nas krade, da ju zamolimo da to više ne radi, istaknuo je Perić.

Problematika oko korištenja Buškog jezera počinje od 1996., kada je HEP-u ustupljeno pravo na korištenje jezera. Rješenje kojim se HEP-u Zagreb, tj. proizvodnom pogonu Split, dopušta uporaba hidroenergentskih objekata izgrađenih na teritoriju BiH izdalo je Ministarstvo prostornog uređenja nekadašnje Hrvatske Republike Herceg Bosne, samo dan prije njezinog ukidanja. HEP tada dobiva uporabnu dozvolu nad ovim jezerom, a već iduće godine upisao se u zemljišne knjige kao vlasnik Buškog jezera. Imajući u vidu da Buško jezero zauzima površinu od 55,8 četvornih kilometara, a energetski potencijal mu je čak za 60 megavata veći od potencijala nuklearne elektrane Krško, jasno je kakav je njegov značaj i za BiH i za Hrvatsku.

Mizerna naknada

Spomenimo kako će naknada koju HEP plaća općinama Tomislavgrad i Livno ove godine bit smanjena u odnosu na prošlu. Kako je za lokalne medije kazao načelnik općine Tomislavgrad Ivan Vukadin, do smanjenja dolazi zbog nepovoljne hidrološke situacije.

- Naknada koju ove općine dobivaju od HEP-a ovisi o hidrološkoj situaciji tijekom kalendarske godine, odnosno količine proizvedenih kilovata struje, rekao je Vukadin.

Nadalje, on ističe da je prošla godina bila vrlo dobra i općina Tomislavgrad od HEP-a je dobila oko 3,8 milijuna maraka ili dva puta više nego u ranijim godinama. Podsjetimo, do povećanja naknade koju HEP plaća navedenim općinama došlo je 2009., kada se izmjenama i dopunama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem akumulacijskih objekata u FBiH iz 2009. godine, naknada povećala sa 0,005 na 0,010 maraka po proizvedenom kilovat-satu električne energije.

Ta naknada se između Tomislavgrada i Livna dijeli u omjeru 57,705 posto prema 41,285 posto. Ipak, imajući u vidi kolike količine električne energije Hrvatska dobije koristeći vodu iz Buškog jezera, naknada od 0,010 po kilovat satu se čini mizernom, ali vrlo mali broj bh. političara proteklih godina se ozbiljno bavio ovom tematikom, dok se većina njih trudila sve to “gurnuti pod tepih”.

Buško jezero u brojkama - 55,8 četvornih kilometar

Buško jezero je najveća umjetna hidroakumulacija u Europi - 70 milijuna maraka

HEP svake godine zaradi koristeći vodu iz Buškog jezera - 0,010 maraka po kilovat satu

Tomislavgrad i Livno dobivaju od HEP-a za korištenje Buškog jezera - 1996. godina

HEP-u je ustupljeno pravo na korištenje jezera, čime se dopušta uporaba hidroenergentskih objekata izgrađenih na teritoriju BiH. Rješenje je izdalo Ministarstvo prostornog uređenja nekadašnje HR HB, samo dan prije njezinog ukidanja.(relax)tc

Komentari (0)