|
 Zamjenik predsjednika HSP-a i izaslanik u federalnom Domu naroda Josip Perić, koji uvijek govori bez dlake na jeziku, govori, govori, što taj može govoriti, satima, danima...ali više nitko nema strpljenja slušati ga, a kamo li čitati ove plahte s ispraznicama.
Doktore, djela, ne riječi, dosta je narodu šuplje priče, posebice u HB županiji!!!
Ne preza stvari nazvati pravim imenom, u intervjuu za Dnevni list govori o teškoj situaciji u Federaciji i kaže kako federalna Vlada može pasti i do Božića ukoliko ne povuče odlučne poteze. Odnose među strankama platforme ocjenjuje napetim.
Kako ocjenjujete trenutačnu situaciju u Federaciji i u političkom i u ekonomskom smislu, budući da se sve češće mogu čuti predviđanja da nam dolaze sve teži dani?
- U ovakvoj situaciji za očekivati je da će svaka godina biti gora. U idućoj godini čak trećina federalnog proračuna morat će se utrošiti u vraćanje kreditnog duga, jer se nekontrolirano zaduživalo. Nikad nitko nije odgovarao ni za kakvu dubiozu. Ja godinama pokušavam ukazati na to da se ljudi koji prave dubioze pokušavaju promovirati u spasitelje ove države. Nikad se u ovoj državi nije uveo pojam odgovornosti. Sasvim je očekivano da će u praznoj kući doći do krize i do situacije da svatko na svakoga 'reži'.
Ovih dana pregovara se o proračunu Federacije za iduću godinu. Već su se u javnosti pojavile i optužbe među kojima i poljoprivrednici prozivaju federalnog ministra Antu Krajinu iz Vaše stranke da ruši selo i poljoprivredu jer je u proračunu, kako tvrde, predvidio dvostruko manje sredstava od onoga što su oni očekivani, odnosno svega tri posto proračuna, a predizborna obećanja su bila da će to biti šest posto?
- Ja sam pročitao samo naslov, ali mogu reći da to nije nekorektna nego bezobrazna izjava Jerka Lijanovića. Što bi trebalo – da ministar Krajina u ekonomskoj krizi kakva je kod nas daje novca po nečijim željama i koliko netko zamisli. Mislim da bi trebalo drukčije postaviti stvari i upitati tko je kriv zato što smo mi u dubiozi koja se sada procjenjuje da bi mogla iznositi i više od 600 milijuna maraka. Mi ćemo u idućim godina trećinom proračuna samo vraćati dugove. Treba se pobrinuti da prihodovna strana bude u razini rashodovne, a nitko se ranije nije brinuo o tome. Došli smo u situaciju da imamo sindrom Grčke. Uvijek sam upozoravao na ovo i bio bijela vrana. Jedna bivši premijer mi je rekao 'država ne može propasti'. Država može propasti, posebno ako je vode neodgovorni i ljudi koji s moralom nemaju pretjerane veze.
Prognozirate li Vi to Federaciji propast?
- Prognoziram svakoj državi koja ne uskladi prihode i rashode. Neodgovorno ponašanje, pravljenje dubioze u proračunu, trošenje onoga čega nema, ponašanje prema gospodarstvu kako se ponaša ova država i uništava ga, vodi tome. Ovu državu može samo spasiti gospodarstvo koje se sustavno uništava. Koliko je ljudi ostalo bez posla, a koliko u gospodarstvu. Pa mi svakim danom povećamo administraciju, a ljudi u gospodarstvu gube posao i na takav način država ide u ponor. Ako želimo spasiti državu, to moramo zaustaviti.
Kada govorite o gospodarstvu, moram Vas podsjetiti da je aktualna vlast u kojoj sudjeluje i Vaša stranka kao prioritete najavljivala oporavak gospodarstva, ulaganja, otvaranje novih radnih mjesta itd. Znamo kako više od milijardu maraka depozita javnih poduzeća stoji na komercijalnim bankama umjesto da se usmjere u razvoj gospodarstva? Kako Vi to komentirate?
- Meni je nenormalno da se na komercijalnim bankama drži novac koji bi trebao služiti za razvojne programe. Ali to je već stvar koju bi trebale pokrenuti institucije pravne države, da se vidi zašto je to tako i zašto se ne radi sukladno zakonu. Mislim da tu postoji kršenje zakona.
Novac koji bi trebao državi koristi za razvoj on se koristio da bi se ubirala pasivna kamata, umjesto da se oplodi tamo gdje bi mogao vratiti puno više, znači u gospodarstvu.
Treba li taj novac prebaciti na Razvojnu banku Federacije i usmjeriti u gospodarstvo?
- Razvojna banka bi trebala biti promotor razvoja gospodarstva, ja nisam siguran da u ovom trenutku to jest. Osim toga, trebalo bi napraviti analizu rada Razvoje banke i vidjeti što sada radi. Mislim da tu ima prostora za napredak i da ona ne služi svrsi za koju je namijenjena. Ako će se Razvojan banka ponašati kako se ponašala do sada, mislim da nije šteta što novac nije na njoj. Ali ako će služiti gospodarstvu i potpomagati otvaranje novih radnih mjesta, onda svaku marku koja je javno sredstvo treba staviti u Razvojnu banku.
Maloprije ste kazali da je država u krizi, da će država propasti ako se ne napravi balans u proračunu. Kako zakrpati rupe?
- Rupe u proračunu se mogu krpati samo ako razvijemo gospodarstvo. Što se tiče načina na koji mi to radimo gdje se svakodnevno povećava broj zaposlenih u administraciji, a smanjuje u gospodarstvu, došlo se do ravnomjernog odnosa, zaposlenih, nezaposlenih i umirovljenika i s takvim načinom perspektiva ovih prostora nije bajna.
Vaša stranka je vlast, je li u ovoj godini išta učinjeno da se situacija popravi?
- Mi participiramo u dva ministarstva u federalnoj Vladi i ja mogu kazati da ministar Krajina čestito radi svoj posao, ali on nije dovoljan da se stvari promijene. Ja napredak u ovih godinu dana ne vidim i ne znam hoće li ga biti. I moje strpljenje je pri kraju.
Vladi su osim poljoprivrednika “za vratom” administracija, sindikati, branitelji…Može li vlast izići na kraj s ovim problemima? Strahujete li da bi Vlada uslijed velikih problema u idućoj godini mogla pasti?
- Vlada može pasti i do Božića. Ako će se sindikati i svi korisnici proračuna ponašati kao slon u stakleniku, onda Vlada može pasti ili može doći do bankrota. Ja uporno ponavljam da smo mi jedina država čiji je proračun u dubiozi, a koja svakodnevno zapošljava administraciju, potpisuje kolektivne ugovore koje nije moguće provesti. Ako poduzeće ne posluje dobro, neće dijeliti božićnicu ni regres, ni bilo koja druga davanja mimo plaće. To u Federaciji nije bitno, proračun je u dubiozi 600 milijuna, a djelatnici koji imaju kolektivni ugovor tuže za regres itd. Oni moraju shvatiti da se država mora jednako odnositi prema državnom i privatnom sektoru. Ako se želi situacija spasiti i ako se još ima što spasiti, onda se treba početi ponašati racionalno. Ako u administraciji treba 100 djelatnika, ne možemo ih imati 300. Ja bih zaveo reda po cijenu odstupanja. Ljudima se mora reći da ne mogu imati ono što ne postoji, da ne mogu u klasu pojesti proračun. Ako budemo ljudi, možemo napraviti posao. Ne može se praviti redukcija da se plaće samo smanje Vladi ili zastupnicima, već mora svima, moramo početi trošiti onoliko koliko imamo.
Zagovarate li smanjenje plaća ili otkaze administraciji?
- I jedno i drugo. Samo smanjenje plaća u konačnici neće toliko pokriti rupe. Mi moramo situaciju prilagoditi potrebama. Otkazi nisu popularna mjera, ali rez je bolje napraviti na vrijeme. Ja sam po zanimanju kirurg i znam da je kirurški rez bolje napraviti nego pustiti da promjena metastazira. Tada nema koristi raditi ni kirurški zahvat, već pustiti da to samo odumre.
Koliko radikalan rez je potrebno raditi?
- Prilično radikalan. Nisam ja za to da se ljude pošalje na ulici, već da se napravi program zbrinjavanja. Ne moraju svi raditi u uredima, ima i drugih poslova sukladnih stručnoj spremi. Posebna je priča struka i to kako ljudi dolaze do diploma. Sve su to bolne teme. Svako selo ima fakultet, diplome se dobivaju na svakakav način. Međutim, imamo problem što su to stranački podobni ljudi koje se ne smije dirati. Ovu priču ne podržava 99 posto ljudi u politici jer vode populističku politiku koja nas je na koncu koštala stanja u kojem jesmo.
Kakvi su odnosi stranaka u vladajućoj koaliciji?
- Što se tiče odnosa, sigurno je da su napeti. Ja sam rekao da nema toga tko će me uvjeriti da dignem ruku za nešto što smatram da ugrožava hrvatski nacionalni interes. Budite sigurni da ću biti brana i zapreka svima onima koji misle da će kršiti prava Hrvata na ravnopravnost i konstitutivnost. Sigurno je da odnosi u platformi u posljednje vrijeme nisu na najvišoj razini. Ako se ne bude uvažavalo ono o čemu govorim, onda platformi ne predviđam dobru perspektivu.
Koji su najveći problemi?
- U prvom redu revizija, zatim sve ono gdje se pod nekim demokratskim načelima pokušava progurati nekakva građanska opcija gdje se jednostavno konstitutivnost naroda želi izbrisati. To je za mene neprihvatljivo. Onog trenutka kada se naprave ustavne promjene dogovorom tri naroda i svih građana koji ovdje žive koje će zadovoljiti svačije potrebe i dati mogućnost da bude svoj na svome, tada možemo razgovarati. Do tada, pokušavati gurati neke stvari ispod žita i stvarati građansku opciju i dvoentitetsku BiH, ja sam protivnik i nitko me neće imati za takvu stvar.
Ako se nešto treba ukidati, prvo ćemo ukidati entitete, a tek onda županije. I mogu prihvatiti samo situaciju u kojoj će sva tri naroda imati isti status.
Zar već ima govora za ukidanje županija?
- Pa svaki pokušaj centralizacije, to je pokušaj dokazivanja da županije nisu održive. Neka se pogleda stanje entiteta i vidjet će se da je teže stanje u oba entiteta nego u županijama i oni su najveće breme koje treba ukinuti u ustavnoj reformi. Za bilo kakvo poboljšanje stanja u BiH potrebne su korjenite ustavne reforme, ali na kompromisni ljudski način bez pokušaja da se netko prevrati, a ovdje je na djelu pokušaj da se netko prevari.
Status quo u HBŽ-u
Što se događa u Hercegbosanskoj županiji gdje još nije formirana vlast? Je li ta županija talac odnosa dvaju HDZ-ova?
- Na sceni je status quo. Smatram da smo toliko pametni da ovdje možemo napraviti vlast u interesu svih koja će raditi pošteno i čestito i za dobrobit građana i županije. Svi problemi koji postoje u BiH skoncentrirani su na prostoru HBŽ-a: imamo problem dvaju HDZ-ova, problem platforme, problem Bošnjaka i problem Srba na ovom prostoru. Koncepcija razvoja i ustroja vlasti u županiji je različita kod svih tih opcija. Bošnjaci bi htjeli da se sve centralizira u Sarajevo i da županije nema, Srbi ovdje nisu faktor stabilizacije i idu po pamet u Banju Luku, dva HDZ-a idu po pamet u Mostar i ostaje nas nekoliko koji želimo dobro županiji. Sada dok se ne dogovori na razini lidera, nema ništa. A ako dogovor ne bude postignut između nas na ljudskoj razini, to nije dobro za ovu županiji. Bez obzira kakva se vlast formira, bit će problema. Ponekad imam dojam da smo danas dalje nego prije godinu dana.
Revizija mora biti sveobuhvatna
Zatražili ste nedavno izvješće o reviziji od federalnog ministra za pitanje branitelja Zukana Heleza zbog sumnji da se revizijom radi diskriminacija nad hrvatskim braniteljima? Ukazivali ste i na to da revizija mora biti sveobuhvatna, što je s tim?
- Činjenica je da su ljudi nezadovoljni načinom na koji se radi revizija, upućuju na nezakonitosti. Pokušava se dokazati da Hrvati nisu bili u logorima i da nisu bili žrtve u ovom ratu. Svaki čestit čovjek je za reviziju gdje će se razdvojiti pravi i lažni invalidi, međutim, mi tražimo da to bude isto za obje komponente. Apsurdno je da ministar izjavljuje da u Žepi i Srebrenici neće raditi reviziju i s tim se neću složiti.
Činjenica je da je Srebrenica najveće stratiše na ovim prostorima u novijoj povijesti i činjenica je da tim ljudima treba pomoći, ali mi trebamo znati što pomažemo, kako pomažemo i koliki novac ide tim ljudima za opstanak i život, a koliko novca se pokrade i ode na druge strane. Također je činjenica da su u prava uvođeni civili i ne znam zašto oni ne bi bili predmetom revizije i da vidimo što se radi i što financiramo. Odustati od toga neću. Ako će se revizija raditi, neka se radi jednako i zakonski prema svima. Pred Ustavom smo svi jednaki, ali kad se radi, ispada da nismo jednaki i da su neki malo ravnopravniji, a mi smo se borili protiv društva gdje su neki bili ravnopravniji.
Poticaji
Kada smo govorili o novcima za poljoprivrednike, radi se o predizbornim obećanjima stranaka koje su na vlasti i obećanjima da će u poljoprivredu ići šest posto. Znači predizborna obećanja se ne ispunjavaju?
- Šest posto bi bilo optimalno, međutim, činjenica je da se proračun rastopio na mnogo strana i sada je nerealno da se ide do te razine, ali do šest posto, ali i više trebalo bi doći u mandatu ove vlasti, jer je ulaganje u poljoprivredu najveća mogućnost sanacije posljedice krize. Podržavamo maksimalno ulaganje u selu, ali svjesni smo da to nije moguće i da ne mogu treptjeti drugi segmenti, jer vidimo da ni na jednom polju ne cvjetaju ruže. Onaj tko je obećao šest posto neka se potrudi osigurati novac na prihodovnoj strani. Također, sredstva u poljoprivredi se moraju odjeljivati puno transparentnije i na koncu napraviti analiza, jesu li uložena namjenski. Spominju se ogromne svote i govori o protuzakonitom dodjeljivanju sredstava, a ja ne vidim da je itko odgovarao. Nema ni analiza niti itko pita gdje se taj novac ulaže.(Dnevni list)TC
(čitanja 1006) |
