Tomislavcity - Tomislavgrad - Duvno

Uz politiku, na čiju su podjelu prošli tjedan, nakon završetka 42. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije BiH, ukazali biskupi, podjele među Hrvatima u BiH već dugi niz godina očite su u religiji, ekonomiji, socijali, znanosti, medijima, kulturi, zemljopisnoj pripadnosti (regije Hercegovina Bosna, Posavina).

Mali smo narod za ovako velik broj stranaka. Bilo bi nam drago kad bi se u bitnim ciljevima ujedinili i takve interese promovirali. Podjele među Hrvatima postoje, da su složniji stvar bi sigurno bila uspješnija. Političari su odgovorni za ono što rade i snose odgovornost sažetak je poruka koje su putem medija uputili Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, i mostarsko-duvanjski biskup mons. Ratko Perić.

Tek što su biskupi pozvali na političko jedinstvo, registar suda u Mostaru postao je bogatiji za dvije nove registrirane hrvatske stranke. Nakon HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, Hrvati u BiH dobili su Hrvatsko zajedništvo, i Hrvatsko zajedništvo Herceg Bosne dvije nove, politički identične, ali personalno suprotstavljene političke stranke.

I dok biskupi lamentiraju o političkom jedinstvu, pod sintagmom "Hercegovački slučaj" crkvene strukture u BiH izjeda višegodišnji sukob između franjevačkog i dijacezanskog klera. Umjesto dogovora, posvađani katolički-hercegovački puk i ove će godine (razdoblje davanja sakramenta potvrde) ulaziti u nove verbalne, pa čak i fizičke duele, u kojima Hrvat s Hrvatom neće pričati samo zato što je jedan za dolazak popa, a drugi za ostanak fratara.

Široka fronta djelitelja i uska fronta ujedinitelja i vizionara, doveli su do klanovske podjele na Sveučilištu u Mostaru, kako kažu, jedinoj visokoobrazovnoj instituciji na hrvatskom jeziku u BiH. Zbog personalne nesnošljivosti, sukobljenih klanova, sjednice Senata mostarskog Sveučilišta osiguravaju zaštitarske službe. I mali medijski kolač koji konzumiraju Hrvati u BiH išaran je mnoštvom podjela, paušalnih bezidejnih rješenja. Dok bi jedni kopali posebni TV kanal, drugi bi takav kanal zatrpavali. Socijalna podijeljenost među bh Hrvatima (što nije atipično i za ostala dva naroda) vidljiva je na svakom koraku.

Malom obitelji od 470.000 Hrvata danas upravlja desetak velikih tranzicijskih očeva, o čijim tvrtkama, političkim i gospodarskim vezama, ovisi hrvatska socijalna budućnost. Hrvatska nesnošljivost evidentna je i na regionalnom zemljopisnom planu. Hercegovci teško pričaju s Bosancima, Bosanci ignoriraju Hercegovce, Širokobriježani Mostarce, Mostarci Širokobriježane ili Sarajlije, Livnjaci Duvnjake... Nedostatak temeljnog političkog koncepta, ako se ne misli pritom na maglovite zaključke Kreševske deklaracije, rezultirali su nedostatkom jasnih kulturnih i znanstvenih projekata. Hrvatsko kazalište u Mostaru tavori u gubicima, a iz inozemstva u isti grad dovode se skupi kulturni umjetnički ansambli u privatnoj režiji, u strogo definiranom vremenskom roku. Navedene podjele razlog su za pesimističnu projekciju položaja Hrvata u BiH.

Okruženje i trenutak u kojima se Hrvati trenutačno nalaze krajnje su nepovoljni. Njih je u jednom osvrtu definirao i američki sociolog i povjesničar Patrick Geary. Nesposobna i korumpirana politička nomenklatura, posvemašno odsustvo intelektualne kritične mase, bezidejnost, izvaran i izmanipuliran narod, slabosti su današnje hrvatske pozicije, koje bi mogle, po njegovoj procjeni, označiti početak kraja hrvatskog naroda u BiH.

Kronologija podjela: podjela na dva HDZ-a, podjela vlasti na razini županije, nedostatak jasnog koncepta ustavnih promjena, klanovska borba za mjesta u vlasti i nova. Religija: sukob dijacezanaca i franjevaca - Hercegovački slučaj, kontroverze oko ukazanja u Međugorju. Socijala: Veliki disperzitet između malog broja bogatih, koji u šaci drži većinu siromašnih. Desetak ljudi kontrolira kompletan biznis Hrvata u BiH. Ideologija: Komunisti novokomponirani demokrati, Udbaši i emigracija, SDP-ovi građanski orijentirani dužnosnici i nacionalistički raspoloženi hadezeovci. Znanost: Neredovito financiranje sveučilišta županija s hrvatskom većinom, klanovske podjele na fakultetu, nedostatak znanstvenih projekata. Kultura: Nedostatak sluha za kulturne projekte, jedino hrvatsko kazalište tavori u gubicima, kulturna politika na razini poluprivatnih projekata. Regionalna podjela: Nesnošljivost Hercegovaca i Bosanaca, uskogrudni lokalpatriotizam, rivalitet između općina. (zj)

Z.Jurilj l Večernji list

Komentari (0)