Petak, 19 Siječanj 2018 11:20

Miris moga zavičaja: Sij bako brašno

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Manje je uživao gledajući unučiće kako skaču po kući. Nije mu smetala njihova graja ni međusobno zadirkivanje dok je Anđa otvoreno negodovala poslije nekoliko dana zajedničkog  života.

 – Jesu i nesmirni, Gospe moja! Dobro je rekla naša Milošuša “veselje kad dođu, a još više kad pođu“.

Naravno, pazila je da je nitko ne čuje osim njezin Manje pred kojim nije imala tajni. A Manje je sasvim suprotno reagirao na istu pojavu cijeneći trenutke zajedništva s unucima.

 – Meni dica ne mogu dodijat. Bez nji’ je kuća gluva, a ko je jači nek tabači.

Volio je gledati unuka Marijana kako vodi glavnu riječ u igri, a unučicu Anđelu je opominjao na sebi svojstven humorističan način.

 – Popušći jadna ne bila! Di ćeš ti zapovidat bratu. Meščini da si ista baba, zavrta i usrtljiva?

Namjerno je to govorio pred svojom Anđom u nakani da je oraspoloži i nasmije, ali Anđa je reagirala na svoj način, s uvijek prisutnom dozom samosažaljenja.

 – Di će dite ličit na babu kod svoje matere?

Sjeti se Manje izjave starog susjeda koji je uvijek znao istinu upakirati u dobru šalu pa su ga često citirali.

 – Ma, dobra su djeca kakvi su roditelji. – na što se Anđa trznu.

 – Šta fali mom Tomi? Nije mu se dala škola, a za poslušat ga nije bilo nakog. Nije mi nikad reko „neću“ dok se nije oženio. A, Bože moj, otad je druga uprava?

Nasmija se Manje na Anđine riječi pa potvrdi:

 – Dobar je Tome, nema šta, nije od njeg mogla ostat jabuka u selu? – nije smio pogledati Anđu jer je znao kako ga gleda, ali je nastavio ozbiljno.

 – Već srića oženi pravu ženu pa i on nadođe. Naku nevistu triba tražit. Kako lipo uči dicu da vole svoj jezik i običaje. Pametna i eto ti. I mene zamolila da naučim dicu štogod.

Dok je Manje s ponosom govorio o nevisti, Anđa je ga gledala začuđeno, neznajuć bi li se veselila ili ljutila, pa je jedva procijedila:

 – Ma, kad i’ uči kad je nikad nema u kući? Više je u matere, nego u nas. To ti samo oćeš meni usupor.

 – Vidim ja da tebi nešto ne meruši, Anđelija! A sad ćeš čut šta je did naučio dicu dok si ti bila u svoji.

Malo se nakašlja na zadnju riječ što Anđa shvati i ne reče ništa čekajući najavljenu točku.

Djeca sjedoše uz dida, staviše ručice na jedno uho po uzoru na učitelja i zajedno zapjevaše: „Kad zapivam niz duvanjsku stranu – poznaš li me mala po pivanju!“ Na kraju pjesme dodaše još jedno glasno “Oooj!“ što Anđu vidno oraspoloži i nasmija do suza.

 – Ajdero, baba, i ti sada uči dicu kakvu pismu da te po tom pamte, a ne samo; nesmirni, pogani, nepoćutni…

Anđa se malo zbunila na Manjinu zapovijed, ali kad djeca sjedoše uz nju s molećivim pogledima, sjeti se Anđa brojalice koju su njezina djeca rado slušala od svoje babe Zore, pa započe:

Sij bako brašno – nemam dide na što

Ja di ti je sito – odnilo ga pseto

Di je pseto – otišlo je putim

Di su puti – zaresla i’ trava

Di je trava – popasla je krava

Di je krava – otelila volu

Di je vole – uzoro je šenu

Di je šena – poćopala koka

Di je koka – snila jaje

Di je jaje – poio ga Mate

 

Pjevanje je pratilo i njihanje u laganom ritmu i dodirivanje obraščića dlanovima što je posebno veselilo djecu. Tek što je pjesma završila, oni su veselo povikali: „Aj opet“ i umiljavali se oko babe.

Anđa je uživala u tim trenutcima da nije ni primijetila nevistu kako ih snima mobitelom. Znala je nevista da razum pobjeđuje sve stereotipe dajući važnost bitnom i potrebnom. A ljubav između baka, djedova i unučadi svakako je važna karika u zdravom odgoju i ne treba ju nikom uskratiti.

 

Iva Bagarić/OŠ fra Mijo Čuić

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Federalna vlada utvrdila je na jučerašnjoj  sjednici u Sarajevu Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o zdravstvenom osiguranju i uputila ga u Parlament FBiH na razmatranje po skraćenom postupku jer nije riječ o složenom i obimnom zakonu koji zahtijeva redovitu proceduru.

Te izmjene uslijedile su nakon što je Ustavni sud FBiH, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Županijski sud Tuzla u vezi s utvrđivanjem ustavnosti člana 87. stav 4. i 5. Zakona o zdravstvenom osiguranju, donio presudu kojom je utvrđeno da dio ovog člana Zakona (stav 5.) nije u skladu sa Ustavom Federacije BiH.

Izmjenama zakona nadležno federalno ministarstvo predložilo je brisanje spornog člana kojim se provodi presuda Ustavnog suda, do donošenja novih sustavnih zakona iz oblasti zdravstva.

Osim usklađivanja s presudom Ustavnog suda FBiH, usvajanjem ovih izmjena omogućeno je da zaposlenik koji ulazi u sustav zdravstvenog osiguranja po nekom drugom pravnom osnovu (naprimjer, rad kod novog poslodavca) može neometano ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu, bez obzira što mu raniji poslodavac nije izmirio ove obveze u vrijeme kad je radio kod njega.

Naime, zaposlenik ne može trpiti umanjenje prava na zdravstveno osiguranje zato što mu raniji poslodavac nije uplatio doprinose za to osiguranje, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

jabuka.tv

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

U četvrtak oko 16.45 sati u blizini magistralne ceste M6.1 Mostar – Široki Brijeg zapalio se osobni automobil.

Kako na terenu doznaje portal Jabuka.tv, automobil VW Passat zapalio se na benzinskoj postaji Mustapić Frigo na Žovnici, a radnici su ga uspjeli odgurati na parking, čime je spriječena veća katastrofa.

Policijski pripadnici PU Mostar na teren su stigli ubrzo nakon zapaljenja automobila, a vatrogasci u 16. 50 sati te je automobil naposljetku ugašen.

Kako doznajemo, u blizini mjesta događaja čule su se eksplozije, a promet ovom dionicom bio je u potpunosti obustavljen. U ovom događaju nije bilo ozlijeđenih osoba.

 

jabuka.tv

 

Više fotografija pogledajte u galeriji.

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Biskup Ratko Perić uputio je pismo svim župnim uredima ove biskupije povodom održavanja duhovnih seminara po hotelima, kinima i svadbenim salonima. (Između ostalih, gostovanje Mije Barade u Livnu predviđeno je za 20. siječnja i to u hotelu "Park" - Kongresna dvorana, seminar sala).

 

Pismo biskupa Perića:

 

Neki su nas župnici upozorili, a i neki portali prenose vijest da će “poznati hrvatski karizmatik” Mijo Barada, kako ga isti ti portali nazivaju, održati “duhovne seminare” na nekim mjestima u Hercegovini, na primjer u Čapljini, 17. siječnja – hotel Mogorjelo; u Širokom Brijegu, 18. siječnja – kino Borak i u Sovićima (župa Gorica), 19. siječnja – svadbeni salon Valentino.

Ne ulazim u pitanje organizatora samoprozvanih “katoličkih laičkih zajednica”, koje kao takve ni na civilnom području nisu zakonite jer ne mogu biti kao katoličke ni registrirane ako, sukladno pozitivnim zakonskim odredbama ove države, od ovoga Ordinarijata nisu zatražile i primile suglasnost.

Ne ulazim ni u pitanje osobe voditelja takvih “duhovnih seminara”, koliko god “nacionalno i internacionalno” bio poznat, a koji se nije ni usmeno ni napismeno obraćao ovom Ordinarijatu da protumači o kakvu se “duhovnom seminaru” radi.

Odgovoran za katolički nauk i svjestan da u ovoj mjesnoj Crkvi postoji dostatan broj kvalificiranih i zaduženih svećenika koji se redovito brinu o duhovnom, sakramentom i liturgijskom životu svojih župljana, ovim molim župnike i sve svećenike službenike ove Crkve, sve redovnike i redovnice i sve vjernike laike na području Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije da ovakve oblike “duhovnih seminara” po hotelima, kinima i svadbenim salonima ne potiču, ne promiču i u njima uopće ne sudjeluju.

 

S poštovanjem vas pozdravljam
Ratko Perić, biskup

 

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Ogroman interes javnosti potvrdilo je više od 1500 posjetitelja na otvorenju izložbe Vlaho Bukovac - pariško razdoblje, koja je ujedno i svečani početak obilježavanja Europske godine kulturne baštine u Hrvatskoj. 

12 dvorana galerije izloženo je ukupno 130 djela jednog od naših najvećih slikara, među kojima i ona dosad nikada viđena u Hrvatskoj. Izložbu je otvorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, a održava se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Vlade Republike Hrvatske.

A koja je tajna dugotrajne privlačnosti Bukovčevog opusa? Jedni su 1882. godine na Pariškom salonu slici La grande Iza klicali „bravo, bravo!“, drugi su je, pak, proglasili skandaloznom, no trenutak je to nezaustavljivog prodora mladog Vlahe Bukovca u sam vrh europskog slikarstva. Neka remek-djela nikada viđena u Hrvatskoj stigla su iz Velike Britanije Francuske, a mnoga i iz susjednih nam zemalja. 

Izložba predstavlja sve ono što obuhvaća taj njegov formativni period u kojem on doživljava strelovit uspjeh u jednom relativno kratkom razdoblju i svrstava se uz bok najvećim europskim slikarima,  objašnjava jedna od autorica izložbe Petra Vugrinec iz Klovićevih dvora.

Vrijednost majstora začudne biografije i neizmjernog talenta nije promaknula ni svjetskim stručnjacima. To da je on uspio u Parizu stvarno je fantastično jer većina umjetnika nije. Mislim da se to dogodilo zato što je bio karizmatičan. Mi ga smatramo jednim od heroja 19. stoljeća i modernizma,  istaknula je suautorica izložbe Rachel Rossner iz SAD-a, njezin kolega iz Liverpoola, također suautor izložbe, Alex Kidson dodaje: Volim ga i mislim da je vrhunski slikar koji s lakoćom čini stvari zanimljivima. Ovo je fantastična izložba koja pokazuje njegovu slikarsku snagu i veličinu.

I monumentalna kompozicija Isus prijatelj malenih iz Tomislavgrada danas je prvi put u Hrvatskoj. Projekt Galerije Klovićevi dvori iz Zagreba i Kuće Bukovac Cavtatu obuhvatit će ukupno tri izložbe o našem velikom umjetniku, kroz koje će predstaviti najznačajnija razdoblja Bukovčeva stvaralaštva: pariško, zagrebačko i praško.

 

Video prilog možete pogledati ovdje.

 

HRT

 

 

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

U prostorijama Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru održana je promocija knjige pod nazivom 'Geniji, varalice i oni treći - ogledi o odnosu znanosti i vjere' autora prof.dr. Ivice Musića, koji je dekan navedenog fakulteta.

Prof.dr.sc. Stipe Kutleša je u izjavi za medije rekao da je ovu knjigu teško predstaviti ukratko, jer u njoj je opisan odnos znanosti i vjere.

"Znanost je nešto što vrijedi cijeniti, između vjere i znanosti je postojao odnos takav da se smatralo da su religija, vjera, ali i Crkva počele razvoj znanosti", kazao je između ostaloga Kutleša, koji je recenzent knjige.

Ravnatelj 'Naših ognjišta' fra Gabrijel Mioč, u čijem je nakladništvu knjiga ugledala svjetlo dana, izjavio je da je knjiga za mudre ljude, a ima što reći i za one koje uče.

"Preporučam knjigu svima koji žele mudre misli i poruke saznati, neka je pročitaju. To je knjiga koja je i teološka i filozofska i literarna i sve zajedno. Religija i znanost jedna bez druge ne mogu, moraju se uvažavati da idu paralelno jedna uz drugu", rekao je fra Mioč.

Doc. dr. sc. Jela Sabljić-Vujica je istaknula da 'Ogledi' provociraju svojim jezikom, a polemički ton knjige mora se razumjeti kao izazov ustaljenom poretku stvari.

"Njena je rečenica izazivačka: bogata aluzijama, inverzijama, hiperbolama, antitezama i upravo kao takva, retorički bujna i zasićena, ona nadire u pomireni, uravnoteženi tijek znanstvene matrice", istaknula je Sabljić- Vujica.

Kao jedan od predstavljača bio je i fra Marinko Šakota koji je kazao kako je prof. Musić u svojoj knjizi svjestan da je istina koja nas oslobađa gotovo uvijek istina koju radije ne bismo čuli.

bljesak.info

Više fotografija možete pogledati u galeriji. 

Četvrtak, 18 Siječanj 2018 22:04

EP: Hrvatska pobijedila Bjelorusiju!

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Izabranici Line Červara u prvoj utakmici drugog kruga u završnici su pobijedili Bjelorusiju rezultatom 25:23.

Mamić i Stepančić bili su najučinkovitiji u našoj reprezentaciji s po pet pogodaka, Cindrić je dao četiri gola. Kod Bjelorusije najbolji je bio Jurjnok sa šest pogodaka, a igračem utakmice proglašen je Marko Mamić.

Hrvatska će sljedeću utakmicu igrati u subotu, a protivnik joj je Norveška. Utakmica je na rasporedu u 20.30 sati.

vecernji.hr/Tomislavcity

Foto: Pixsell

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
 

Izložbom "Vlaho Bukovac 1/3 – pariško razdoblje 1877. ‒ 1893." u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu počinje svečano obilježavanje "Europske godine kulturne baštine" u Hrvatskoj, tijekom koje će se organizirati niz događaja kojima je cilj promicati interes šire javnosti za kulturnu baštinu i kulturu općenito, priopćilo je u četvrtak Ministarstvo kulture.

Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i Vlade Republike Hrvatske, a otvorit će ju predsjednik Vlade Andrej Plenković

Ministarstvo ističe kako će se predstavljanjem osebujnoga i plodonosnog rada Vlahe Bukovca, hrvatskog slikara koji je ušao u anale europske umjetnosti te koji je aktivno sudjelovao u stvaranju temelja hrvatske moderne, prigodno obilježiti početak "Europske godine kulturne baštine" u Hrvatskoj. 

Ministarstvo kulture organizirat će i podupirati mnogobrojne manifestacije kojima se želi predstaviti bogatstvo i raznolikost hrvatske kulturne baštine. 

Promidžbom njezine vrijednosti, zaštite i očuvanja naglasit će se, ističe Ministarstvo, važnost aktivnog uključivanja što većeg broja pojedinaca, udruga građana i ustanova u sve procese vezane uz to područje. 

Europski parlament i Vijeće donijeli su 17. svibnja 2017. godine "Odluku o Europskoj godini kulturne baštine 2018.", sveobuhvatnoj europskoj proslavi koja u žarište stavlja važnost podizanja svijesti o vrijednosti i značenju kulturne baštine za društvo u cjelini, a toj se inicijativi pridružila i Hrvatska.

Događajima koji će se odvijati diljem Hrvatske tijekom 2018. godine, napominje Ministarstvo, nastojat će se promicati interes šire javnosti za kulturnu baštinu i kulturu općenito.

Među desetak važnijih događaja Ministarstvo ističe međunarodnu konferenciju "Podvodna kulturna baština u Europi danas" u Zadru, kojom se žele identificirati ključni izazovi i pitanja vezana uz zaštitu podvodne kulturne baštine te međunarodnu konferenciju "The Best in Heritage" u Dubrovniku, kojom se predstavljaju najbolji muzejski projekti u protekloj godini.

Mrežna stranica posvećena promicanju "Europske godine kulturne baštine 2018." predstavlja ovaj međunarodni projekt stavljajući naglasak na inicijative usmjerene uspostavi kvalitetnoga i kreativnog dijaloga kulturnog naslijeđa s inovativnim pogledom u budućnost kulture, podijeljene prema četirima glavnim ciljevima - angažmanu, održivosti, zaštiti i inovacijama. 

Osnovni su ciljevi "Europske godine kulturne baštine" otkrivanje vrijednosti kulturne baštine Europe od najranije dobi (Baština u školi), promicanje održivog kulturnog turizma (Turizam i baština) te korištenje istraživačkih, inovacijskih, znanstvenih i tehnoloških mogućnosti za bolje očuvanje i predstavljanje baštine (Znanost za baštinu), piše Hina.

 

Zagrebačka izložba obrađuje Bukovčev život i rad u Parizu od 1877. do 1893. godine te donosi kronološki slijed, uspone i razočaranja mladog umjetnika hrabro vođenog idejom da uspije u eu

Podsjetit će se i na period njegove afirmacije u Engleskoj, Crnoj Gori, Srbiji, uključivši i buđenje domaće likovne sredine u Dalmaciji, a prvi put će se u Hrvatskoj predstaviti djela iz Engleske i Francuske koje je radio za trgovce Vicars Brothers te pripadnike engleskoga visokog društva Richarda Le Douxa i Samsona Foxa.

Djela za izložbu dolaze iz Velike Britanije, Francuske, Slovenije, Srbije, Vojvodine, Crne Gore, a kao posebnu atrakciju, koja će se također prvi put predstaviti hrvatskoj javnosti, iz Klovićevih dvora najavljuju monumentalnu kompoziciju Isus prijatelj malenih iz crkve Franjevačkog samostana u Tomislavgradu (dimenzija 3 x 4,40 m), nagrađenu 1888. na pariškom Salonu. 

"Djela za izložbu dolaze iz Velike Britanije, Francuske, Slovenije, Srbije, Vojvodine, Crne Gore"

Izložit će se i radovi koje je predstavljao na pariškom Salonu poput La Grande Iza, Andromeda ili Dalmatinski ribari te Portret Baltazara Bogišića, a želja je organizatora na novi način valorizirati Bukovčevo slikarstvo nastalo izvan atelijera i akademije, njegovi slobodno kadrirani pejzaži.

Na izložbi surađivali ugledni međunarodni znanstvenici

Autorice izložbene koncepcije su viša kustosica Galerije Klovićevi dvori Petra Vugrinec i kustosica Kuće Bukovac Lucija Vuković.

Koautori izložbe su ugledni svjetski znanstvenici - Rachel Rossner, američka povjesničarka umjetnosti, engleski povjesničar umjetnosti Alex Kidson, Jadranka Beresford-Peirse, osnivačica međunarodne Zaklade hrvatskih spomenika koja godinama nastoji detektirati Bukovčeva djela u Velikoj Britaniji, akademik Radoslav Tomić s Instituta za povijest umjetnosti iz Splita i Igor Borozan, izvanredni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu. 

Namjera ovoga opsežnog projekta je sublimirati sva novija dosadašnja istraživanja o Vlahu Bukovcu, rodonačelniku hrvatskog modernog slikarstva, provedena u Hrvatskoj, ali i izvan nje, jer Bukovac je posljednjih godina postao predmetom istraživanja međunarodnih stručnjaka, ističe se u najavi. Željeli bismo uključiti opus ovoga umjetnika u dijalog sa suvremenicima, te jezikom suvremene vizualne prezentacije prodrijeti dalje od lokalnoga promišljanja, dodaje se. 

Uz izložbu priređena i popratna događanja

U okviru popratnog programa izložbe održat će se predavanja Alexa Kidsona, 19. siječnja, te posebno vodstvo Rachel Rosner 20. siječnja.  

Proslavljeni engleski povjesničar umjetnosti Alex Kidson, stručnjak je za rano englesko i viktorijansko slikarstvo, održat će predavanje "Vlaho Bukovac i njegovi engleski pokrovitelji". 

Kidson istražuje Bukovčeva djela naručena od Samsona Foxa i Richarda Le Douxa kao glavnih kolekcionara njegovih djela u Engleskoj, a u novije je vrijeme otkrio nepoznato djelo Vlahe Bukovca o čemu je održao predavanje u West Derby Society.

U svom će se zagrebačkom predavanju posebno osvrnuti na djela pristigla za izložbu iz Engleske - nikad izlaganu Bukovčevu sliku cijeloga portreta Laure Le Doux i portret engleskom milijardera Samsona Foxa.  

Kidson je bio glavni kustos triju izložaba o Vlahi Bukovcu koje su se održale prije desetak godina pod nazivom "Searching for Blaise: Vlaho Bukovac (1855 – 1922) and his Northern Patrons" (Walker Art Gallery, Liverpool, Mercer Art Gallery, Harrogate i Bonhams, London). 

Dan kasnije još jedna koautorica izložbe, Rachel Rosner, vodit će posjetitelje izložbom, s posebnim osvrtom na Bukovčev opus pariškog Salona i crnogorski ciklus te dosad nepoznate informacije o Bukovčevom ranom opusu.

Rossner je doktorirala je na Sveučilištu u Chicagu s temom "Great Expectations: The South Slavs in the Paris Salon Canvases of Vlaho Bukovac and Jaroslav Čermak", te je za izložbu obradila upravo navedene cjeline podastrijevši mnoštvo do sad nepoznatih informacija o Bukovčevu ranom opusu. 

Izložba u Klovićevim dvorima bit će otvorena do 11. ožujka. Na drugoj izložbi prikazat će se slikarevo razdoblje provedeno u Zagrebu, Cavtatu i Beču (1893.–1903.), a na trećoj njegovo praško razdoblje (1903.–1922.).
 

Hina/Klovićevi dvori

Foto: Klovićevi dvori/Hina/Cropix/Jutarnji list

Više fotografija možete pogledati u galeriji.

 

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Vlada Hercegbosanske županije na današnjoj sjednici donijela je Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja kojom se usvaja Izvješće i preporuka Povjerenstva za provedbu zajedničkih javnih nabava roba od 1. prosinca 2017. godine u provedenom otvorenom postupku zajedničke javne nabave roba za sve korisnike Proračuna Hercegbosanske županije u kojem je pristiglo sedam pravovremenih ponuda. Predmet zajedničke javne nabave roba bio je podijeljen na tri lota. Ukupna procijenjena vrijednost Javne nabave za sve lotove iznosila je 314.500,00 KM. Izbor tri najpovoljnija ponuditelja izvršen je sukladno odredbama Zakona o javnim nabavama, podzakonskim propisima i Tenderskom dokumentacijom. Uvidom u priloženu dokumentaciju neosporno je da su tri izabrana ponuditelja najbolje ocijenjeni i izabrani sukladno kriteriju „ekonomski najpovoljnija ponuda“ kako je to propisano člankom 64. stavkom 1. točkom a) Zakona o javnim nabavama.

Tijekom sjednice donesena je i Odluka o davanju suglasnosti za školovanje policijskih službenika. Naime u važećem Pravilniku o unutarnjem usrojstvu MUP-a Hercegbosanske županije u Upravi policije je sistematizirano 360 radnih mjesta policijskih službenika od čega je trenutno popunjeno njih 288 s tim da se još 10 policijskih službenika nalazi u eksternom premještaju u detašmanu Federalne Uprave policije u Livnu. Također u tijeku je Javni oglas za prijem 30 kadeta za osnovnu obuku za policijske službenike koji je raspisan u siječnju ove godine. Određen broj policijskih službenika ispunit će uvjete za umirovljenje u razdoblju od 2018.-2020. godine te će se shodno tome povećati broj upražnjenih radnih mjesta u odnosu na trenutni broj. Zbog toga je Uprava policije MUP-a Hercegbosanske županije iskazala potrebu za školovanjem dodatnih 60 kadeta u 2018. godini (50 za čin policajac i 10 za čin mlađi inspektor), koji bi dužnost policijskih službenika, ovisno o početku osnovne obuke mogli preuzeti tijekom 2019. godine uz probni rad koji traje godinu dana. Sredstva za provođenje ove Odluke osigurana su u Proračunu Hercegbosanske županije za 2018. godinu.

Na sjednici donesena je Odluka o stavljanju izvan snage Odluke o prijenosu udjela društvenog kapitala od 27. ožujka 2014. godine. Ugovor se o prijenosu udjela sklopljen između Vlade Hercegbosanske županije i općine Kupres od 7. listopada 2015. godine raskida uz donijeti Zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije da organizira sastanak s predstavnicima općine Kupres i PP„Kupreško polje“ d.o.o. s ciljem da se iznađe optimalno rješenje za rješavanje statusa tvrtke PP „Kupreško polje“ d.o.o. Kupres.

Vlada je donijela i Rješenje o imenovanju privremenih članova Stegovnog vijeća Vlade Hercegbosanske županije navodi se u priopćenju Vlade HBŽ-a.

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Hrvati izumiru. Hrvati odlaze iz Hrvatske. Hrvati odlaze iz BiH. Napuštaju i jednu i drugu zemlju, tražeći krajičak sreće tamo negdje, gdje ih se više cijeni. Nažalost i njih i njihovu djecu.

Jan Mamić/poskok.info

Ne zato što su Hrvati, nego zato što su sposobni i dobri radnici koji im trebaju. Prognoze stručnjaka ne bude nadu da će ovaj trend stati. Prognoze jednog od vodećih hrvatskih demografa  prof. dr. Stjepana Šterca  jednake su i za Hrvate u Republici Hrvatskoj i za Hrate u BiH. Prema demografskoj smo tipizaciji u izumiranju i u dubokoj starosti, demografski je slom realnost, projekcije su poražavajuće itd., itd. „ Najgore je od svega  što je hrvatsko društvo u dubokoj krizi i bez vrijednosti koje su nas krasile kroz prošlost, kod oslobađanja od agresije i koje su bile naše civilizacijsko dostignuće“, upozorio je prof. Šterc.

Masovno iseljavanje mladih obitelji teško je nadoknadivo bilo kakvim populacijskim mjerama, kamo li da istih uopće nema, što je slučaj u Bosni i Hercegovini.

Reakcija? Kao da se to događa nekom drugom i daleko od nas.

Opstanak Hrvata u BiH, prema izjavama svih hrvatskih političkih dužnosnika je strateški interes RH, jer povijest je pokazala da su Hrvati u BiH oduvijek bili brana Republici Hrvatskoj i u geopolitičkom smislu vrlo bitan čimbenik.  Republika Hrvatska u tom slučaju ne treba gledati na cijenu. BH Hrvati Hrvatskoj su značajniji nego primjerice Pelješki most.

Imajući u vidu da se često spominje da su Hrvati u RH i Hrvati u BiH jedno, odnosno jedan narod u dvije države, briga matične države, odnosno demografska i populacijska politika Republike Hrvatske mora obuhvaćati i Hrvate u BiH, obzirom da su Hrvati iz BiH konstantno doprinosili demografskoj obnovi Republike Hrvatske te samim tim pomagali da brojke kojima demografi upozoravaju javnost ne budu još  gore i crnje. Pored toga brojni poznati hrvatski reprezentativci, znanstvenici  kao i poslovni ljudi podrijetlom iz BiH, dali su veliki doprinos ugledu Hrvatske u svijetu, od čega je Hrvatska imala i ima veliku financijsku korist. Hrvati iz BiH Hrvatskoj daju višestruko više, nego što od Hrvatske dobiju. Nekoliko milijuna kuna godišnje iz proračuna RH za određene projekte u mjestima u BiH gdje su nastanjeni Hrvati, malo je da bi Hrvati opstali u BiH. Gospodarstvo Republike Hrvatske opstaje između ostalog i zbog Hrvata u BiH, koji uglavnom kupuju hrvatske proizvode, čime doprinose očuvanju radnih mjesta  poduzeća  u RH. Manje Hrvata u BiH, značit će i mani izvoz hrvatskih tvrtki u BiH. Konkretna pomoć Republike Hrvatske mora se ogledati u financijskom smislu, odnosno u većim  financijskim izdvajanjima iz proračuna za Hrvate u BiH.

Stoga s pravom Hrvati iz BiH, a istovremeno i državljani RH, moraju tražiti da Republika Hrvatska više i aktivnije sudjelovanje prije svega u obiteljskoj i populacijskoj politici vezanoj  za Hrvate u BiH. Konkretno, a ne samo deklarativno i diplomatski riječima podrške. Hrvati u BiH trebaju  imati jednaka prava po ovom pitanju kao i Hrvati iz RH. Moraju biti uvršteni u hrvatsko zakonodavstvo, koje se tiče demografske obnove, pomoći  i potpore RH obiteljima s djecom trebaju uključivati i Hrvate iz BiH  itd., kako bi na temelju toga bh Hrvati crpili određene financijske beneficije od RH, što bi bila konkretna pomoć opstanku mnogih  hrvatskih obitelji u BiH, osobito mladih s djecom. Jedino financijska stabilnost iste će zadržati u BiH, kao i potaknuti demografsku obnovu.

Jasno je da političkom Sarajevu Hrvati u BiH smetaju, predstavljaju višak, koji bi najradije popunili Arapima, pa stoga ne treba računati da će u skorijoj budućnosti BiH pomagati na bilo koji način opstanak Hrvata u ovoj zemlji, nego upravo suprotno, bošnjački političari će tražiti način gdje god je moguće da Hrvata u BiH bude što manje. Također jalava politika hrvatskih legitimnih predstavnika, borba za osobne interese i glava u pijesku istih, dali su veliki doprinos ovim nastojanjima bošnjačkih političara. Negativan trend smanjenja broja hrvatskog stanovništva u BiH je posljednjih godina drastičan i konstantan, dok o tome apsolutno nitko ne vodi računa. Stanje je alarmantno, nikog briga nije.

Kako promijeniti ove trendove?

Primjerice kad bi zakonodavstvo Republike Hrvatske omogućilo da hrvatska djeca iz BiH imaju pravo na dječji doplatak pod istim uvjetima kao i djeca u RH, stanje bi se poboljšalo i pokrenulo s mrtve točke. Za hrvatski proračun ova stavka ne bi predstavljala veliko opterećenje, dok bi to bio ogroman značaj za mlade hrvatske obitelji s djecom, koje žive u BiH. Možda u tom slučaju ne bi trebali u Njemačku, koja jedva čeka toj istoj djeci dati skoro tri puta veći iznos za dječji doplatak nego li je trenutno u RH.  (Napomena: U BiH je dječji doplatak nepoznanica za većinu obitelji s djecom).

Jan Mamić/poskok.info

Stranica 1 od 612

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME