Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

 

Obilježavanje, Dana sjećanja na žrtve prometnih nesreća, provodi se sukladno rezoluciji UN-a broj 60/05 i obilježava se svake godine treću nedjelju u mjesecu studenom(19.studenog 2017.godine).

Akciju obilježavanja svjetskog Dana sjećanja na žrtve prometnih nesreća, pokrenula je udruga Road Peace (mir cesta) 1993. godine u Londonu i otada je prihvaćena i promovirana u svijetu od strane nekoliko nevladinih organizacija uključujući i Europsku federaciju žrtava cestovnog prometa(FEVR) i povezane organizacije. Ujedinjeni narodi su ga 26. listopada 2005. godine prihvatili kao globalni dan, koji će se obilježavati svake treće nedjelje u studenom, a podržava ga i Svjetska zdravstvena organizacija(WHO).

Na svjetskim cestama godišnje pogine 1,2 – 1,3 miliona ljudi,a bude povrijeđeno i do 50 miliona objavila je Svjetska zdravstvena organizacija(WHO),u povodu 19. studenog Svjetskog dana sjećanja na žrtve u prometu, kojim se želi podići svijest o značaju odgovornog ponašanja na cestama.

Svjetskim danom sjećanja na žrtve u prometu  želi se stvoriti globalnu kulturu pravilne uporabe ceste i bolju sigurnost u prometu za sve sudionike, te potaknuti nadležne na bolje preventivne programe,istraživanje uzroka nesreća i donošenje mjera za smanjenje rizika kroz civilni, pravni, medicinski,socijalni sektor djelovanja i utjecaja na sigurnost cestovnog prometa.

Taj će dan  nedjelju u cijelom svijetu obilježavati nevladine organizacije i javna tijela i institucije kao znak sjećanja na sve poginule u prometu.

Udruga poziva građane da u nedjelju, 19. studenog od 18 do 24 sata zapalite svijeće na prozorima svojih stanova u znak sjećanja na sve žrtve u cestovnom prometu .“Kroz sjećanje na prijatelje i rođake koji su stradali u prometu podižemo svijest svih sudionika na značaj odgovornog ponašanja u prometu na cestama.“

18.i 19. studenog 2015. u Brazilu je održana I I Ministarska konferencija na nivou UN-a na temu prometne sigurnosti,a na tom skupu poseban naglasak je dat na potrebu podizanja svijesti učesnika u prometu.

Na konferenciji je sudjelovala i Europska asocijacija udruga obitelji stradalih u prometu(FEVR),koja je zagovarala odgovornost sudionika u prometu koji krše pravila u prometu,što često ima za rezultat nečiju smrt ili teško stradavanje.

Centar za  sigurnost prometa i mobilnost

 

 

Subota, 18 Studeni 2017 18:27

Treba li nam danas jedan Mijat Tomić?

Ocijeni sadržaj
(8 glasova)
 
U Prozoru je jučer prikazan film o Mijatu Tomić pod nazivom "HAJDUK". Hvale vrijedan uradak i iskrene čestitke autorima, bračnom paru Perić iz Tomislavgrada na učinjenom. Iskreno, s obzirom na ono s čim su raspolagali uradak je ispao vrhunski. No, neću se baviti materijalnom stranom, to ću ostaviti onima kojih se to tiče.

Ja bih se osvrnuo na dvije stvari.

Prvo, ovaj film je neprocjenjiv za Hrvate i njihovu prošlost, i kao takav idealan za upoznavanje novih generacija o načinu života i teškim patnjama njihovih predaka pod turskom vlašću. Poučan je za one koji žele naučiti, a i obvezujući za one koji drže do svoga!

I drugo što je zanimljivo, iako se radi o vremenskom odmaku od nekih 5-6 stoljeća, tematika filma bi se komotno mogla smjestiti u sadašnjost.

Mijat nije otišao u Vran iz razloga da ne plaća porez ili namet, već iz razloga što su ti bahati Turci uzimali harač onoliko koliko su oni htjeli, a ne koliko je bilo propisano.

Uzimali su ono što bi njima zapelo za oko bez obzira što nisu imali pravo na to. I taj bezobrazluk i bahatost okupatora su Mijata natjerali da potraži pravdu u planini i u tijesnim klancima.

I dobro je Mijat uveo reda, utjerao im je strah u kosti, ali i neopisivu želju da ga se makne da mogu nastaviti svoj krvavi pir i bezobzirnu pljačku! I kad nisu nalazili rješenja unatoč dovođenju raznih kabadahija željnih slave da ubiju Mijata Tomića na scenu stupa izdaja!

Ta poznata hrvatska izdaja koja je bila prije Mijata, za vrijeme Mijata, poslije Mijata, ima je i sada i biti će je dokle bude Hrvata, na žalost!!!

I to ne bilo kakva izdaja, već izdaja od kuma kojemu je pošao biti kum i po drugi put! Neki će reći morao je Ilija to uraditi, natjerali su ga. Ma nije morao. Mogao je časno poginuti, a Mijat bi ostao živ. Onako je Mijat mučki ubijen, a on sam natjeran na čin ravan njemu, kukavički, skok u provaliju!

Dakle, danas je skoro pa isto za nas Hrvate. Oko nas su opet razni "turci" zulumćari koji nam uzimaju ono što im ne pripada.

Imamo također i puno Ilija Bobovaca koji su spremni na izdaju zbog mrvice osobne koristi i ne sluteći da će završiti baš kao Ilija Bobovac!

Samo još fali Mijat Tomić koji će uvesti reda i zaustaviti ove pljačkaše tako što će im postaviti kabanicu pored puta na koju će ostavljati sve ono što su opljačkali!

I da, fali još i Mali Marijan koji će sve ove Ilije natjerati da okaju grijehe izdaje skačući u ponor!!!

Ovomu pridodajmo da su uoči prikazivanja filma ramsku publiku pozdravili Mara Perić, scenaristica i Branko Perić, redatelj. Bračni par Perić je ovom prigodom zahvalio općinskom načelniku Jozi Ivančeviću i Općini Prozor-Rama, koja je bila pokrovitelj večerašnje projekcije.
Pored pozdrava publici, i Mara i Branko su istaknuli važnost idućeg projekta, Dive Grabovčeve koja je jedan od simbola ramskog kraja.
Okupljene je pozdravila i Blaženka Matešić, ravnateljica ramskog Kulturno-sportskog centra.
Scenaristica Mara Perić je za tomislavcity izjavila da je iznimno zadovoljna ramskom projekcijom i komentarima publike te dodala da za idući projekt – Divu Grabovčevu očekuje i nada se uspješnoj suradnji.
 

 
Ocijeni sadržaj
(4 glasova)

 

Od ovoga tjedna u Domu zdravlja Tomislavgrad moguće je potpisati donorsku karticu za darivanje organa, a već prvih dana Duvnjaci su pokazali veliko zanimanje.
Kako je za Fenu kazala Katarina Madunić, kontakt osoba Donorske mreže BiH i Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH za Tomislavgrad, već je desetak osoba pristupilo i potpisalo donorsku karticu, dok je dvadesetak Duvnjaka najavilo da će to uskoro učiniti, što je iznimno respektabilan broj za grad te veličine.


Prema njezinim riječima, veliku zaslugu za tako dobar odaziv ima u listopadu održana javna tribina "Darivanje organa - Novi život na dar" kada su liječnici, ali i vjerski službenici, Duvnjacima pojasnili važnosti transplantacijske medicine. Tom prigodom, pedesetak osoba pristupilo je potpisivanju donorske kartice.

Fena

Ocijeni sadržaj
(4 glasova)

 

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna utemeljena je na današnji dan, 18. studenoga 1991. godine zbog prirodne potrebe hrvatskoga naroda za političkim samoorganiziranjem i vojnom obranom u ozračju političke i vojne nedjelotvornosti središnje vlasti iz Sarajeva.

U Grudama je na današnji dan uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Mostaru. U njen sastav ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Uskoplje, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

U Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast Republike Bosne i Hercegovine sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju. Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz Republike Hrvatske ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. Taj dan pao je Vukovar i došlo je do teškog stradanja hrvatskog naroda u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati bili u većini ili su barem činili značajan udio stanovništva. Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban je na pitanje: “Zašto Herceg Bosna u ovom trenutku?”, odgovorio: “Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi.”

HZHB formirana je 18. studenog 1991. godine u Grudama kao politička, kulturna, gospodarska i područna cjelina Hrvata u BiH, a iz nje je 28. kolovoza 1993. nastala HRHB kao hrvatska upravna jedinica u okviru Republike BiH.

Herceg-Bosna je ukinuta potpisivanjem Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994. godine, kojim je dogovoreno stvaranje Federacije BiH kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda.

 
Ocijeni sadržaj
(4 glasova)

 

Da žrtvu Škabrnje nismo zaboravili dokaz je 20 tisuća ljudi koji su došli iz svih dijelova Hrvatske kako bi sudjelovali u koloni sjećanja.

Potpredsjednik Sabora Milijan Brkić kazao je kako smo svi ispunjeni ponosom i dostojanstvom žrtve te da danas moramo raditi na tome da bi našoj djeci bilo bolje i da bi što više naših građana živjelo kvalitetnije i ostali u zemlji. Osvrnuo se i na to što danas za stradanja u Škabrnji nitko nije odgovarao. "Nažalost, to je jedna od tužnih stranica našeg pravosuđa. Ja se nadam da će organi progona i istrage ustrajati na tome da nikada nećemo prestati s utvrđivanjem toga tko su ti monstruozni počinitelji u Škabrnji, ali i u svim drugim mjestima gdje su počinjeni ratni zločini nad hrvatskim braniteljima i civilima. I dok je svijeta i vijeka zbog poruke i mladima da se nikada više ne ponovi, moramo ustrajati na tome i kazniti sve počinitelje", poručio je Brkić.

Potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića novinari su također pitali može li se dogodit katarza bez da itko odgovara za zločine u Škabrnji, na što je on odgovorio da to nije dobro. "Mislim da ti ljudi koji su odgovorni moraju odgovarati i zadaća našeg pravosuđa je da se to dogodi", rekao je Krstičević.

Poručio je kako se danas s tugom i boli sjećamo Škabrnje i Vukovara te da ta i ostala stratišta govore o cijeni hrvatske slobode.

"Moramo čuvati istinu o Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima i upravo zbog toga je moja odgovornost jačanje sposobnosti hrvatske vojske, graditi sigurno okruženje da se nikad više ovako što u Hrvatskoj ne dogodi", kazao je Krstičević. 

Dodao je da svi skupa moramo biti fokusirani na budućnost i stvaranje boljih uvjeta života i rada u Hrvatskoj.

 

HRT

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Na vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata održana je misa za poginule i nestale branitelje i civile Vukovara na kojoj je požeški biskup Antun Škvorčević pred okupljenim mnoštvom izrazio nadu da će Katolička crkava u Hrvatskoj i Srpska pravoslavna crkva naći načina zajednički se zauzimati oko toga da Isus Krist u nama razori zlo i podjele.

„Zamka okrutnog počinjenog zla u Vukovaru na različite načine vreba i danas, to zlo nam želi stisnuti dužu, sapeti pamet, zarobiti nas u svoje okove, usmjeriti da živimo po njegovu diktatu, uvjeravajući nas kako je smisleno ono najbesmislenije, mrziti kao odgovor na počinjeno zlo i nanesenu nepravdu“, rekao je Škvorčević u propovjedi na misi na kojoj su uz čelnike države bili predstavnici Hrvatske vojske i policije te udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Požeški biskup je rekao da je verbalna ratobornost na javnoj sceni kod nas prostor u kojem zlo vrti svoje kolo, a "mržnja brusi zube, umrtvljuje duše, vodi u sljepilo, truje sadašnjost i krade budućnost".

U Vukovaru i Hrvatskoj, kazao je, potrebni su nam ljudi velika duha koji svjedoče vjeru u pobjedi ljubavi i pamte prošlost očišćenu od mržnje.

„Koliku li je razdaljinu među Srbima i Hrvatima očitovala agresija minuloga rata u Hrvatskoj, posebno ovdje u Vukovaru. Nakon svega kako se založiti da ne ubijamo jedni druge, kako se založiti da dokinemo podjele u nama, da ne budemo jedini protiv drugih nego jedni s drugima ili još bolje jedni za druge i tako svi budemo pobjednici i postignemo svoje dostojanstvo“, upitao je biskup.

„Politički projekt pomirbe unutar hrvatskog društva u kojem je kod nas bilo govora napose početkom 90-tih godina prošlog stoljeća kao i politički projekti pomirbe između Srba i Hrvata imaju sigurno svoje značenje i treba ih podržati, ali svjesni smo da oni nemaju moć pobijediti čovjekovu nutarnju podvojenost zbog naše ranjenosti zlom i osigurati istinski mir“, rekao je Škovrčevi.

Zaključio je da su Hrvati i Srbi kao većinski kršćanski narodi očito pozvani „otvoriti se božjem projektu pomirbe“.

„Želio bih danas u Vukovaru izraziti nadu da će Katolička crkava u Hrvatskoj i Srpska pravoslavna crkva naći načina zajednički se zauzimati oko toga da Isus Krist u nama razori zlo i podjele kako ne bismo bili jedni protiv drugih, da on bude naš mir, da nam Hrvatska bude zajednički dom“, poručio je.

Primijetivši da se Vukovar obnavlja, upozorio je da kuća nije dom ako u njoj nema povjerenja, prihvaćanja i spremnosti na žrtvu.

„Mnogi mladi ne bi se lako odlučili otići iz Slavonije i dugih dijelova Hrvatske u inozemstvo kad ne bi osjetili da u Hrvatskoj međuljudski odnosi nisu ozračje doma“, upozorio je biskup.

Kazao je da upravo Vukovar potiče na promišljanje o odnosu prema hrvatskim braniteljima, među kojima je značajan broj Srba i građana drugih narodnosti, i o tome je li taj odnos takav da doprinosi međusobnoj povezanosti i poštivanju njihove žrtve ugrađene u našu slobodu.

Biskup je rekao da je uvjeren da sam grad Vukovar može postati prepoznatljiviji kao dom i domovina budu li se svi građani trudili oko međusobnog povjerenja, poštovanja i ljubavi, prvenstveno vjernici katoličke i pravoslavne crkve koji vjeruju u pobjednika nad smrću Isusa Krista.

Hina

Ocijeni sadržaj
(2 glasova)

 

Izaslanstvo Općine Tomislavgrad, predvođeno predsjednikom Općinskog vijeća Lukom Krstanovićem, posjetilo je Općinu Živinice, gdje ih je primio načelnik Samir Kamenjaković, zajedno sa ostalim suradnicima. 

Načelnik Kamenjaković je izaslanstvu Općine Tomislavgrad predstavio rad općinske uprave i projekte koje provodi Općina Živinice, a posebno se razgovaralo o razvoju gospodarstva i mogućnostima ulaganja na području obiju općina. Kamenjaković je naglasio da je ova prilika bitna i za razmjenu iskustva dvaju općina, kao i činjenicu da su gospodarstvenici sa područja Živinica već investirali u jedan pogon tvornice peleta na području općine Tomislavgrad.

Predsjednik Krstanović, u svojem obraćanju, naglasak je stavio ne nastavak suradnje te provedbu daljnjih aktivnosti u cilju uspostave suradnje Tomislavgrada i Živinica na brojnim područjima, kao što su gospodarstvo, turizam, poljoprivreda, kultura, provođenje EU projekata, kao i o mogućnostima povezivanja i suradnje zainteresiranih organizacija, udruga i ustanova.

Na sastanku su stoga bili nazočni i predstavnici Udruge obitelji Obiteljski Ruralni Edukativni Centar Živinice (PREC Živinice), koji su predstavili turističke potencijale Tuzlanske županije i općine Živinice u razvoju agroturizma.

 

Općina Tomislavgrad/Tomislavcity

Subota, 18 Studeni 2017 10:01

Iz dnevnika jedne mlade: Gricko

Ocijeni sadržaj
(19 glasova)


Moja susjeda Mara imala je ćuku Gricka. Onog malog što sliči na žutu, čupavu mačku.

Gricko nikada nije bio u svežnju, pa kad se ne bi izležavo prid Marinim pragom uzdignuta bi repa šeto po selu. Svi su ga volili, uvik bi ga dozivali, mazili i hranili samo je eto meni išo na živce. Često bi znao doć mome Brnji u lanac - samo da ga draži. Ovaj bi se sritnjak kido od bisa nako krupan i snažan i garant bi ga u jednome zalogaju pojio samo da ga pustim! Mali ga se smrad nije plašio i što je ovaj bio ljući to je mali više izazivo.

Liti sam ga znala zateć u svome vrtu kako leži u ladovini među povrćem a volio mi je odnosit obuću što je stajala složena prid kućom. Doduše nikad ga nisam ulovila da je nosi, ali nije imo ko drugi već on! Žalila sam se susjedi podsjećajuć je da držat pušćena ćuku nije pošteno, ali bi mi ona uvik odmanula rukom.

- Dobar je moj Gricko, neće on nikom ništa! - uvik bi ga branila.

I eto, jutros je u selu puko glas da ga je neko otrovo. Strko se narod u Marinu kuću koda joj je, Bože mi prosti, umro kogod od kućne čeljadi! Zato sam, reda radi otišla i ja.
Plače Mara pa na tanane zdušno pripovida kako ga je mrtvog pronašla pod šljivom gori viškuće i da ga je bez ikakve sumnje neko otrovo. Onda najednom rukom otare suze, naglo podigne glavu pa se prid svima brecne na me.

- Ne kažem da si ti, ali tebi je najviše smeto!

Kako ona to reče nako me svi stadoše rešetat optuživačkim pogledima.

- Misusovo, šta ti je! - zbunjeno se stanem branit podsjećajuć narod kako ja mrava ne bi zgazila kamo li ćuku!

- Neki dan si mu rekla "crko dabogda", dobro sam te čula! - nastavi Mara optuživački pa opet brizne u plač.

- Kako neću kad mi je novu čizmu sažvako! - mislim se u sebi samo ne smim glasno reć. Zato sam se stala meškoljit na onom kauču ko na optuživačkoj klupi, branila se i pravdala kako mi je jezik brži od pameti, a narod se šutke zgledo. Vidim ja da sam već optužena i bez dokazane krivnje pa se odma s tim i pomirim. Šta mi je korist pravdat se kad mi niko ne viruje?! Zato se brzo pokupim i vratim svojoj kući.

Onda me iznenada spopade neka tuga. Bi mi žao nesritnoga ćuke, a pošteno govoreć, još žalije mene nako nedužno optužene. Utonim tako šutke u svoju tugu a onda me prene Mirin glas.

- I tako ti sebi kupi najskuplje čizme? Ko ga šiša, imaš i pravo! - podsjeti me veselo.

Ko mu sad smi priznat da ću cilu godinu otplaćivat jednu čizmu jer mi je ona druga sažvakana! Ko da ne znam, opet bi ja bila kriva što sam je vani ostavila. Zato sam samo šutke kimnula glavom a onu tugu ko da si mi rukom odnio! Briga me za glupoga ćuku, Bože mi ne upiši u grij! A da sam mu ja naudila, nisam. Nisam majkemi!

 

Ivana Ćurić/Tomislavcity

Subota, 18 Studeni 2017 09:57

HBŽ: Srednjoškolci obilježili svoj dan

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

 

Jučer je Mreža Vijeća Učenika Hercegbosanske županije u pripadajućim gradovima kroz različite aktivnosti odala počast praškim studentima i svim srednjoškolcima koji su 17.11.1939. streljani u Pragu. Gradove su ispunili srednjoškolci s ispisanim balonima. Ova aktivnost se odvijala pod nazivom „Baloni pričaju“ i zaista su pričali. Na njima  se nalazilo 13 univerzalnih pitanja srednjoškolaca (UPS), koja su se odnosila na prava i uvjete srednjoškolaca kroz njihovo obrazovanje.

Prethodno, prije održavanja defilea kroz gradske trgove i prometna mjesta u gradu srednjoškolci su u svojim školama imali priliku odgledati film „Nastanak i osnutak Mreže Vijeća Učenika BiH“, te upoznati se s onim što je se dogodilo 17.11.1939. godine i zbog čega se obilježava ovaj dan.

Nadamo se da će srednjoškolci Hercegbosanske županije i dalje nastavljati obilježavati njihov dan kroz različite aktivnosti.

Slavka Batarilo/Mreža Vijeća Učenika Hercegbosanske županije 

 

 

Subota, 18 Studeni 2017 08:50

Vukovar: 26. godišnjica stradanja grada

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

 

 

Danas se u Vukovaru obilježava 26. obljetnica stradanja toga grada u Domovinskom ratu i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine.

Vukovar je pod opsadom bio 87 dana, a bitka za grad završila je 18. studenoga 1991. njegovom okupacijom. Nakon najkrvavije bitke Domovinskog rata i tromjesečne opsade, poginulo je 1624-ero hrvatskih branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom. Tisuće građana i državni vrh danas će sudjelovati u križnom putu u Gradu Heroju.

Jutros je u 5 sati i 30 minuta sa zagrebačkog glavnog kolodvora krenuo posebni vlak za Vukovar, kojim se HŽ u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja uključio u obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. Dolazak u Vukovar planiran je u 9 sati i 30 minuta, a povratak u 18 sati. Svih 170 karata je rasprodano, a HŽ je osigurao dodatne vagone za redovite vlakove na relaciji Zagreb - Vinkovci - Vukovar. Očekuje se da će prema Vukovaru biti prevezeno više od 1000 putnika. 

Komemorativnim okupljanjem u dvorištu vukovarske bolnice te kolonom sjećanja od bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, državna i druga izaslanstva odat će počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine.

Sve događaje možete pratiti uživo na Prvome i Četvrtom programu HRT-a od 9.45. Kao i prošle godine, prenosit će se i program obilježavanja 26. obljetnice stradanja Škabrnje.

 

 

HRT

Video: Youtube/Vanja Vidaković/Photo&Alen Bainrauch -Vukovar-In memoriam)

Foto: Pixell

 

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME