Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Uskoro bi na snagu trebao stupiti Pravilnik o osposobljavanju kandidata za vozače. Mogao bi dovesti i do poskupljenja vozačkih obuka i ispita. Istovremeno, cijene polaganja vozačkih ispita su različite, stoga iz Asocijacije autoškola traže njihovo ujednačavanje da bi se zaštitila najniža cijena sata i eliminirala nelojalna konkurencija, piše federalna.ba

Pravilnikom o osposobljavanju kandidata za vozače utvrđen je broj sati potrebnih za stjecanje vozačke dozvole za određenu kategoriju. U Ministarstvu komunikacija i prometa BiH tvrde da će na ovaj način biti određena minimalna cijena sata, te da će autoškole biti spriječene slobodno formirati cijene.

“Ovom odlukom se pokušava eliminisati dio autoškola koje to pravo zloupotrebljavaju tako što svojom neprirodno niskom cijenom privlače kandidate za vozače, a da to ide nauštrb samog procesa osposobljavanja. Autoškola za B kategoriju treba da pruži 35 časova osposobljavanja, a to košta”, navodi Zoran Andrić, pomoćnik ministra transporta i komunikacija BiH.

Međutim, sve bi u konačnici moglo dovesti do poskupljenja polaganja vozačkih ispita. U autoškolama traže ujednačavanje cijena koje na teritoriji BiH variraju od 750 do 1.800 maraka.

“Da se te cijene zaštite da imamo istu startnu poziciju. Naša želja je da cijena ide na 25 km za čas, sve ispod toga bi bio problem za nas”, tvrdi Edin Begić, vlasnik autoškole.

U Asocijaciji autoškola BiH tvrde da struka nije bila uključena u izradi Pravilnika. Kao poseban problem ističu da već 11 mjeseci u BiH se ne može polagati ispit za D kategoriju, koja se odnosi na vozače autobusa.

“To su ljudi koji idu vani, koji imaju posla u Njemačkoj, Zapad ih čeka raširenih ruku. Čak imamo deficitarnih kadrova, a oni ovdje prebacuju stvar na cijenu, da je zbog toga”, kaže Zdravko Ivić, član UO Asocijacije autoškola BiH.

“Prema direktivi EU-a, uslov za D kategoriju jesu 24 godine života, što do februara 2017. u BiH nije bio slučaj. Nadamo se da će se objavom izmjena i dopuna zakona i objavom pravilnika steći uslovi da kandidati za vozača polažu ispit za D kategoriju”, kaže Andrić.

U Ministarstvu komunikacija i prometa BiH tvrde da je problem odljev radne snage iz BiH, odnosno vozača s C ili D kategorijom, koji odlaze u inozemstvo, te da ne žele dopustiti da se umjetno formiraju vozači koji imaju te kategorije, jer su, kako kažu, time ugrozili sigurnost prometa.

federalna.ba

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Hrvatska danas slavi dvije velike obljetnice – 26. godišnjicu međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske i 20. završetka mirne reintegracije hrvatskoga Podunjavlja.

Kad je Hrvatska postala međunarodno priznata država Domovinski je rat bio u jeku, a gotovo trećina zemlje pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika.

Na svoje tada priznate granice Hrvatska je izišla tek po završetku mirne reintegracije, kojom je pod puni suverenitet vratila cijeli svoj teritorij. Hrvatska danas slavi dvije velike obljetnice – 26. godišnjicu međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske i 20. završetka mirne reintegracije hrvatskoga Podunjavlja. Kad je Hrvatska postala međunarodno priznata država Domovinski je rat bio u jeku, a gotovo trećina zemlje pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje tada priznate granice Hrvatska je izišla tek po završetku mirne reintegracije, kojom je pod puni suverenitet vratila cijeli svoj teritorij.

Na današnji dan (15. siječnja) prije 26 godina neovisnost Republike Hrvatske zajedno su priznale tadašnje članice Europske unije (EU), a istoga datuma 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje hrvatskog Podunavlja.

Toga 15. siječnja 1992., kada je Hrvatska postala međunarodno priznata država, Domovinski je rat bio u jeku, a gotovo trećina zemlje bila je pod okupacijom tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih pobunjenika. Na svoje tada priznate granice Hrvatska je izišla tek po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja, odnosno nakon šest godina. Te večeri, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u obraćanju naciji poručio je: "Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaestostoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana". Svojim je suradnicima pak rekao: "Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države". Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je uslijedilo nakon njezinog proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Tog istog dana razdruživanje od tadašnje SFRJ proglasila je i Slovenija, a već idućeg dana novonastale države uzajamno su se priznale. Paralelno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su, iako tada još i same bez međunarodnog priznanja, priznale Hrvatsku tijekom 1991., a prva od njih to je učinila Litva (30. srpnja 1991.).

Slijedile su je iste godine - Ukrajina (11. prosinca), te Latvija (14. prosinca) i Estonija (31. prosinca). Proces međunarodnog priznanja Republike Hrvatske Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istoga dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a. Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992., Hrvatsku je priznala Sveta Stolica, no Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991., posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Dan nakon Svete Stolice, Hrvatsku je priznao San Marino. Nakon što je Hrvatsku priznala EU, tijekom tog 15. siječnja 1992. uslijedila su i priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija. Potom su, među ostalima, uslijedila i priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (SAD) (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina kasnije), te Kine (27. travnja).




HRT/vecernji.hr

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Iz tiska je ovih dana izišao zbornik radova znanstvene konferencije „Duvnjaci (o) Duvnu“: Energetski, poljoprivredno-stočarski, šumarski, turistički i lovno-gospodarski potencijali duvanjskoga kraja. Zajednički su je 17. rujna 2016. godine organizirali Udruga „Naša baština“ iz Tomislavgrada, Udruga „Stećak“ iz Grabovice i Zaklada dr. Franjo Nevistić iz Zagreba.

Konferencija je održana pod pokroviteljstvom općine Tomislavgrad i Vlade Hercegbosanske županije.

Na konferenciji je sudjelovalo preko dvadeset izlagača a u zborniku je četrnaest radova, pristiglih do zadanoga roka.

Cilj ove konferencije bio je prikazati potencijale duvanjskoga kraja čijim bi se aktiviranjem popravila ekonomska, demografska, infrastrukturna, energetska, poljoprivredna, turistička i stočarska slika duvanjskoga kraja.

Uz povijesni prikaz duvanjskoga kraja kroz povijest autori članaka su na znanstven način prikazali potencijale duvanjskoga kraja u poljoprivredi, stočarstvu, vjetro, hidro i helio energiji, u lovstvu, šumarstvu, turističke potencijale kroz arheološke nalaze, muzejsku i sakralnu baštinu. Kako je u uvodu naglasio glavni urednik doc. dr. sc. Mate Buntić “tematika ovoga zbornika ne iscrpljuje sve ono što bi se moglo istražiti, prezentirati i ostvariti glede spomenutih potencijala, niti pretendira reći sve što bi se moglo o spomenutim potencijalima. Ona prije svega želi otvoriti nove vidike, predstaviti ideje i spoznaje koji su u mogućnosti pridonijeti općoj strategiji razvoja duvanjskoga kraja”.

Zbornik je tiskan u nakladi Naših ognjišta.

 

tomislavgrad.gov.ba

 

Ponedjeljak, 15 Siječanj 2018 07:37

TKD Koryo - obavijest o početku treninga

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

TKD Koryo obavještava da treninzi u ovom klubu počinju od utorka, 16. siječnja, u Gradskoj športskoj dvorani, u 19:30 i održavat će se po po ustaljenim terminima.

 

TKD Koryo

Nedjelja, 14 Siječanj 2018 22:15

Duvanjska bura u Biogradu na Moru

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)


Tebi Grade je priredba koja je sinoć, (subota 13. siječnja) s početkom u 19 sati održana u sportskoj dvorani Osnovne škole u Biogradu na Moru. Plesni ansambli i pjevački zbor "Bura" Matice hrvatske Tomislavgrad bili su gosti na ovoj priredbi.


U kraljevski grad Biograd na Moru krenuli smo u 7 sati. U pola devet smo bili u Antičkoj Saloni, gdje smo uživo mogli osjetiti snagu i raskoš Staroga Rima, iskazanu moćnim zidinama, forumom, bazilikama, episkopalnim centrom i drugim sadržajima uređenog rimskog, za ono vrijeme, megapolisa, čije smo ostatke temeljito razgledali.


U Trogir smo došli oko deset sati. Razgledali grad - spomenik. Uživali smo u šetnji uskim ulicama. Divili se trogirskim crkvama, gradskoj loži i prelijepim fasadama, ukrašenim reljefima. Što je Europsko kiparstvo romanike, gotike i rane renesanse prema djelima majstora Radovana i Ivana Duknovića.  

Put do Zadra "magistralom"uz tirkizno mare nostrum Chroaticum je proteklo u vedrom i opuštenom ozračju. Zadar smo uz stručnu pomoć vodiča temeljito razgredali. Šetali smo po Trgu pet bunara. Vidjeli crkvu sv. Šime, Stomoricu, sv. Petra i Andriju, Krševana, forum, veličanstveno remek djelo starohrvatske arhitekture sv. Donata, divili se crkvi sv. Frane, a šetnju smo završili na rivi gdje smo čuli nebeske zvuke Morskih orgulja, plesali na "Zalasku sunca", kao i na Trgu Pet bunara.


U 19 sati smo bili na pozornici. Zvuke dipala i razigrane cure koreografkinje Josipe Kovačević oduševile su publiku. Domoljubne pjesme izvedene snažno i emotivno, pod čvrstom rukom maestrice Kristine Boras, bile su, prema pljesku publike i izjavama stručnjaka, poslastica večeri.

Poslije večere, koju smo proveli u društvu domaćina i drugih društava, koja su tu večer nastupala s nama, vratili smo se kući, oko pol tri sljedećega dana, u nedjelju 14. siječnja 2018. godine.

 

Mate Kelava, prof./Tomislavcity

Više fotografija možete pogledati u galeriji.

Nedjelja, 14 Siječanj 2018 22:03

EP u rukometu: Hrvatska nadigrala i Island

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Nakon uvjerljive pobjede nad Srbijom (32:22) na otvaranju Europskog prvenstva, Hrvatska je došla do još jedne visoke pobjede u Splitu.

 

U 2. kolu skupine Europskoga prvenstva Hrvatska rukometna reprezetnacija pobijedila je večeras Island rezultatom 29:22.

Susret je u prvome dijelu bio dosta izjednačen, ali u drugome dijelu uslijedila je dominacija Hrvatske sa zasluženim slavljem na kraju.

Hrvatsku je predvodio Luka Cindrić sa sedam golova i proglašen je igračem utakmice.

Iduću utakmicu u skupini Hrvatska će igrati protiv Švedske.

 

HRT/Tomislavcity

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

U nedjelju, 14. siječnja 2018., u samostanu u Tomislavgradu, okrijepljen sv. sakramentima, blago je u Gospodinu preminuo Njegov sluga svećenik i naš brat FRA OTON BILIĆ u 81. godini života, 62. godini redovništva i 54. godini svećeništva. Sv. misa zadušnica slavit će se u bazilici u Tomislavgradu, u utorak 16. siječnja 2018. u 14,00 sati, a potom sprovodni obredi i ukop na groblju Karaula.

Počivao u miru Božjem!

 

Fra Mate Tadić/facebook

Nedjelja, 14 Siječanj 2018 14:50

Stolac: Ponovno vandalski čin

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Na Križevcu iznad Stoca ponovno se nakon dužeg vremena dogodio neljudski i protuvjerski čin.

O ovom nedjelu obaviještena je Policijska stanica Stolac. Na mjesto događaja izašli su policijski službenici i sačinili zapisnik. Na pročelju križa ispisano je masnom bojom slovo „U“, a niz Križ tri jedinice „111“,  dok je na bočnim stranama Križa ispisano „UZP“ te na pročelju kamenog oltara istom masnom bojom: „Krivi ste“.

Predmet je poslan Tužiteljstvu HNŽ-a, a ostaje za vidjeti hoće li ovaj slučaj, kao i brojni drugi u Stocu ostati misterija, piše stolac.co.

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Žalbeni sud u Beogradu potvrdio je presudu na zatvorske kazne od pet godina do maksimalnih 20 godina zatvora za osmero zbog zločina na Ovčari kod Vukovara u studenom 1991.. Zbog nedostatka dokaza i proturječnih iskaza svjedoka-suradnika, četvorica su pravomoćno oslobođena, objavljeno je na internetskoj stranici tog suda.

Odjel za ratne zločine žalbenog suda u Beogradu, odluku objavljenu u subotu donio je 24. studenog 2017, potvrdivši prvostupanjsku presudu Miroljubu Vujoviću, Stanku Vujanoviću, Predragu Milojeviću i Goranu Mugoši na po 20 godina zatvora. Pravomoćnom presudom preinačena je prvostupanjska presuda, samo u dijelu odluke o kazni Nadi Kalabi i Ivanu Atanasijeviću (koji je u međuvremenu promijenio ime u Ivica Husnik), tako što je Kalaba osuđena na 11 godina zatvora, a Husnik na 15 godina. 

Sud je prvostupanjsku presudu preinačio i Miroslavu Đankoviću i Saši Radaku i umjesto ranijih 20 osudio ih na po pet godina zatvora za zločin protiv ratnih zarobljenika. Zbog nedostatka dokaza drugostupanjskom presudom su od optužbe za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika oslobođeni Jovica Perić, Milan Vojnović, Milan Lančužanin i Predrag Dragović, dok je protiv Đorđa Šošića posebnim rješenjem suda proces obustavljen jer je preminuo tijekom žalbenog postupka.

Prvostupanjkom presudom Vijeća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu od 12. ožujka 2009. zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika Miroljub Vujović, Stanko Vujanović, Ivan Atanasijević, Predrag Milojević, Đorđe Šošić, Miroslav Đanković i Saša Radak osuđeni su na kazne zatvora u trajanju od po 20 godina, Milan Vojnović na 15 godina, Jovica Perić na 13, Nada Kalaba na devet, Milan Lančužanin na šest, a Goran Mugoša i Predrag Dragović na kaznu zatvora u trajanju od po pet godina.

Za sudjelovanje u zločinu protiv 200 ratnih zarobljenika na poljoprivrednom dobru Ovčara kod Vukovara u prosincu 1991. godine, srbijansko tužiteljstvo od početka sudskog procesa optužilo je 20 osoba, od kojih je 15 prije žalbenog postupka bilo osuđeno na ukupno 207 godina zatvora. Beogradski Žalbeni sud po drugi puta razmatrao je žalbe na prvostupanjsku presudu, nakon što je ranije usvojen zahtjev za zaštitu zakonitosti. Prethodno je 14. rujna 2010. Žalbeni sud potvrdio većinu prvostupanjskih presuda za zločin na poljoprivrednom dobru Ovčara kod Vukovara.

U obrazloženju drugostupanjske presude navodi se da su u razmatranju žalbi i ponovnom odulučivanju u odnosu na osuđujući dio prvostupanjske presude "izvedeni određeni dokazi (saslušani su svjedoci-suradnici, pribavljeni transkripti iz Haškog tribunala iz predmeta Mrkšić i drugi dokazi), nakon čega je donijeta presuda". "S obzirom na to da se u ovom postupku optužnica protiv okrivljenih Jovice Perića, Milana Vojnovića, Milana Lančužanina i Predraga Dragovića temeljila na relativno malo dokaza, kao i u odnosu na  Sašu Radaka i Miroslava Đankovića za pojedina djela, sud je morao postaviti određeni standard u pogledu dokazanosti određenih činjenica", navodi se u obrazloženju.

Dalje je objašnjeno kako se "u najvećem dijelu, optužnica temeljila na iskazima dva svjedoka-suradnika koji su nesporno sudjelovali, ali su postojale određene nesuglasnosti u njihovim iskazima", pa je u konkretnom slučaju Sud "pošao od standarda da nije dovoljno da se iskazom samo jednog svjedoka-suradnika dokazuje sudjelovanje nekog optuženog u određenom djelu, već  je potrebno da sudjelovanje" potvrđuju ili oba svjedoka-suradnika ili da se osim iskaza jednog svjedoka-suradnika "to dokazuje još nekim dokazima". "U tom smislu je sud u odnosu na neke od optuženih izostavio pojedina djela koja nisu bila dokazana, a određene okrivljene za koje nije bilo dovoljno dokaza oslobodio od optužbe", navodi se u obrazloženju Žalbenog suda.

HRT

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Hrvatska rukometna reprezentacija večeras u 20,30 sati igra svoju drugu utakmicu na EP u Paladium Areni u Splitu protiv reprezentacije Islanda. Umjesto ozlijeđenog Domagoja Duvnjaka, izbornik Lino Červar u sastav je uvrstio desnog vanjskog Denisa Buntića.

Reprezentacija iz prijateljskog nam Islanda, države koja je 19. prosinca 1991. godine prva priznala Hrvatsku, u prvoj utakmici na EP je savladala favoriziranu Švedsku. U toj utakmici briljirala su dvojica njihovih igrača, razigravač Gudmunsson koji je postigao 7 zgoditaka te vratar Gustavsson koji je sakupio 14 obrana.

Hrvatski igrači zasigurno će opet imati snažnu podršku navijača u Spaladium Areni. I bez kapetana Duvnjaka, čiji izostanak je veliki hendikep za Hrvatsku, Červarovi izabranici traže drugu pobjedu kako bi u drugi krug prenijeli što više bodova.

Sretno Hrvatska!

Fenix-magazin/SIM

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME