Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Štefica je Marina nevista podrijetlom Zagorka. S mužem Antom i sinom Josipom svake godine božićne blagdane provede u duvanjskom kraju.

Voli ona muževu obitelj i uživa u druženju s njima. A kako i ne bi kad je obaspu darovima iz Njemačke, Austrije, Švicarske, a nisu joj mrske ni domaće kobasice, pečenica, šarena slanina, kantica domaće masti pa i vunene pape.

Štefica se svima uljudno zahvali i uzvrati darove, lijepo umotane licitarske srčeke, s lavinom riječi na sočnoj kajkavštini.

 – Ja vas sve tak imam rad. Kak ste vi dobar svet?

Juri zapara uši njezina ekavština, ali se ne usudi komentirati naglas kao drugoj nevisti, Ivanovoj Anici, ona je s gornjeg kraja. Obično namjerno zakašlje na njezino “fr“ u frca, fala, furda, ufati, pa na dugosilazni naglasak u genitivu – soka, ne voli ni ono „j“ u isti, što Anici i nije drago, ali nitko joj i ne ugađa u željama.

Dobar promatrač bi potvrdio onu istinu kako su podjele na lokalnoj razini najjače i kako je ona narodna “’ko će kome k’o svoj svome“ utkana u svaku poru našeg življenja.

Za Šteficu svi imaju riječi hvale i odobravanja.

 – Vidiš ti, ona iz velikog grada, a oće lipo pričat sa svima nama.

Kad bi izgovorila i kakvu grubu pa i zabogarala, opravdanja su bila spremna.

 – Tako po svitu žene govore, oće i Kaurke i Dalmatinke zabeštimat. Još se naše zatežu, ali nadoknade u đavlekanju.

Ove godine Štefica je sa sobom donijela i veliki strah prema hrani budući da je željela smršaviti pa je glasno negodovala na stolove pune domaćih delicija.

 – Joj, kak se tu puno jede. Pa sve visokokalorično. Jao, toliko šećera i kolesterola ni nikak zdravo?

Jure je sve to slušao šutke, a kad bi nevista izišla, gunđao je.

 – Pusta stra, ljudi moji. Ja se sve bojim mašit za što, koda će me te njezine kalorije ćopnut za ruku? Svašta ćeš dočekat? Uvik sam se bojo gladi, a evo sad stra i od punog stola?

Štefici je uspjelo prenijeti strah na svekra, a samu sebe je tješila ovako.

 – Tak i tak su blagdani. Budem ja pazila kad dođem doma.

Tog jutra je razmišljala o novoj dijeti koja isključuje sve masnoće i već se vidjela u uskoj dugoj haljini s naglašenim strukom kad je ušavši u kuhinju ugledala svekrvu Maru kako uzima komadić slanine i prinosi ga ustima. I umjesto pozdrava, nevista je ispustila glasni i prodorni:

 – Jao, baka!

Mara se prepala, od čega joj zalogaj zape u grlu i “ni brdu ni strmu“.

 – Šta ti bi, stara? – skoči se Jure i zajauka, – da nije šlag, jadan ti sam ja?

Mara se naprezala iskašljati, ali nije išlo. Zacrvenjela se u licu, iskolačila oči i mašući rukama tražila pomoć od neviste.

Nevista se zbunila. Vrtila se ukrug, ali nije znala pomoći. Juri u trenutku sine spasonosna ideja. Diže u zrak svoju mušku desnicu, na što Štefica opet ispusti svoje “jao“! A onda se ruka u punom zamahu spusti na Marina ramena, u predio ispod zatiljka, i odzvoni onako junački grubo, ali učinkovito jer Mara ispusti uzdah olakšanja kad zalogaj pod udarcem nađe svoj pravi put.

Uputi Juri pogled pun zahvalnosti, ali još nije mogla progovoriti. Juri pade kamen sa srca pa se sam pohvali:

 – Vidiš da je pleska iz raja izašla!

Mara se još borila s posljedicama davljenja, ali je mumljajući opovrgla Jurinu izjavu:

 – Ni – nije ple – pleska, nego šipka je izašla iz raja. – jedva je govorila, ali je dala do znanja da je na riječima uvijek bila jača od Jure.

Bi Juri malo krivo što nije u pravu pa se dosjeti obraniti:

 – Je li isto? Pleska ili šćap? Glavno da rešiš problem, a ne tribaš voćku lomit?!

Marin osmijeh mu vrati samopouzdanje, pa se osjećao kao junak dana, samo da se nevista nije ponovo javila u svom stilu.

 – Jao, dida, fakat ste baku jako lupili? Istina, pomogli ste, ali tak grubo. Mislim da baka zavređuje ispriku? Kaj ne, baka?

Sad se Štefica jako trudila oko svekrve.

Mara šaretom dade znak Juri da bude bez brige, na što on doda ironično:

 – Nu, ostavi je živu i opet kriv? Bože moj, ima li pravde na ovom svitu?

Sin Ante je prepoznao ironiju u očevu glasu kad je ušao u sobu, ali Štefica je svu pažnju skrenula na sebe.

 – Joj, moj Ante, kak sam se ja prepala. Pogleč, ruke mi se tresu, a samo sam htela reč baki da pripazi sa špekom! Moji starci ful paze kaj jedu.

Velika stra – nizašto! – reče Mara i popi gutljaj vode što joj doda Jure da povrati dušu.

 

Iva Bagarić/OŠ fra Mijo Čuić

Četvrtak, 11 Siječanj 2018 22:12

Osvrt na advent u Crvenicama

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

 

Članovi MZ Crvenice odlučili su u svom selu u vrijeme adventa i božićnih blagdana upriličiti prigodni program uz zajedničko druženje. Spomenutu manifestaciju održali su po prvi put, a s pripremama programa krenuli su u prosincu. U svaku državu u kojoj žive Crveničani dovoljan je bio samo jedan telefonski poziv i sredstva za ovu manifestaciju su prikupljena u roku od tjedan dana. Uključila se Švicarska, Njemačka, Austrija, Zagreb i daleka Australija. U kratkom roku stigle su tri kućice,  sva aparatura za kuhanje i lampice za ukrašavanje, te se počelo s pripremama. U cijelu organizaciju uključilo se čitavo selo, od Karačića do Gudelja. Svaku večer je bilo mnoštvo svijeta iz svih duvanjskih sela, a vesela lica su bila najveća zarada ove manifestacije.

Tri večeri su bile ispunjene programom i to:

28.12. Duhovna glazba u izvedbi mladih iz Crvenica

29.12. Tradicionalna seoska priredba koja ima i humanitarni karakter

30.12. Večer folklora, gosti su bile Duvanjske rose.

Organizatorima je srce bilo ispunjeno radošću gledajući druženje i božićno zajedništvo, koje ni daljina ni tuđina ne mogu izbrisati, a upravo je to i bio cilj manifestacije. Stisak ruke na odlasku i veliko hvala bio je dovoljan znak da je svima bilo ugodno. Tako su se na početku priredbe svima zahvalili koji su na bilo koji način pomogli da se ovo realizira, a poruka organizatora je: „Želja nam je da se svi ugodno osjećate i napunite zavičaja, da udahnete njegov dah do sljedećeg susreta. Ovi najljepši i najradosniji dani okupljaju nas uvijek iznova i u srcima pale tople iskre naših dragih božićnih običaja koje nastojimo očuvati. Čuvajmo, doista, našu tradiciju i Božić naših otaca. Ne ostavljajte to u selu, nego s ponosom ponesite sa sobom ma kamo i gdje odlučili živjeti.“

Lucija Radoš/Crvenice.com/Tomislavcity

Više fotografija pogledajte u galeriji, a izvorno i detaljnije o ovomu lijepome druženju na portalu Crvenice.com.

 

 

 

 

Četvrtak, 11 Siječanj 2018 21:44

Rekordna godina Šumarije Kupres

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

U 2017. Šumarija Kupres ukupno je proizvela 68.500 m³ drvnih sortimenata čime je plan u potpunosti realiziran.

Prema postignutim rezultatima 2017. bila je najuspješnija godina Šumarije Kupres od završetka Domovinskog rata, priopćeno je iz tog poduzeća.

Rezultati bi bilo još i bolji da se u kolovozu nisu dogodili veliki šumski požari kada su, tijekom nekoliko tjedana, sve snage Šumarije Kupres bile angažirane na gašenju tih požara.

Osim za prošlu godinu, za tekuću 2018. godinu pripremljeno je (doznačeno) oko 73.000 m³ krupnog drva četinjača i listača.

Iz Šumarije Kupres navode kako je u 2017. uspješno završen proces recertificiranja šuma, čime je zadržan prestižni FSC certifikat koji potvrđuje kvalitetu i kontinuitet u gospodarenju šumama i šumskim zemljištem.

U protekloj godini Šumarija Kupres izgradila je 3,3 kilometara novih kamionskih putova te 21,5 kilometar traktorskih putova. Izgrađena su i nova 4 kilometara protupožarnog puta te sanirano više od 50 kilometara makadamskih putova.

Vlastitim građevinskim strojevima Šumarija Kupres dala je značajan doprinos deminerskim timovima koji su radili na čišćenju minski sumnjivih površina na području Općine Kupres.

Također, Šumarija je očistila i uredila odmaralište na Kupreškim vratima, a postavljen je i značajan broj metalnih znakova na šumskim prometnicama na kojima su obilježeni svi važniji gospodarsko-turistički potencijali Općine.

Tijekom godine dosta truda i novčanih sredstava uloženo je u izgradnju i opremanje šumarske kuće u Ratkovinama za koju nabavljen novi namještaj, završena nadstrešnica uz šumarsku kuću, riješeno pitanje vodoopskrbe, a u tijeku je proces dovođenja električne energije do tog lokaliteta.

U prošloj godini Šumarija Kupres značajan naglasak stavila je i na zaštitu šuma te je ponovno uspostavljen nadzor i čuvanje šuma od bespravnih sječa uspostavom stalnih dežurstava na terenu.

U okviru aktivnosti na obnovi šumskog terena, iznad sela Donji Malovan pošumljeno je oko 45 hektara površine, a na poslovima pošumljavanja angažirani su i nezaposleni stanovnici Općine Kupres. 

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Izražen je zahtjev institucijama pravosuđa u BiH da pokrenu procese utvrđivanja odgovornosti pripadnika ABiH za zločine počinjene nad Hrvatima Uskoplja.

Predstavnici Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat HNS-a, predstavnici Zaklade i ureda za pružanje pravne pomoći braniteljima HVO-a u potrebi održali su u ponedjeljak sastanak s predstavnicima udruga HVO-a proisteklih iz Domovinskog rata Uskoplja, priopćio je u srijedu Odjel za branitelje HVO-a i Domovinski rat HNS-a.

Na sastanku je riječi bilo o svim pitanjima važnim za braniteljsku populaciju, načinima i modalitetima učinkovitijeg djelovanja na rješavanju aktualnih problema branitelja, odnosu institucija vlasti naspram potreba branitelja, neprocesuiranju počinitelja ratnih zločina koje je počinila Armija BiH nad Hrvatima Uskoplja, kao i pružanju pravne i materijalne pomoći braniteljima pripadnicima HVO u potrebi.

Izražen je zahtjev institucijama pravosuđa u BiH da pokrenu procese utvrđivanja odgovornosti pripadnika ABiH za zločine počinjene nad Hrvatima Uskoplja s napomenom da će, ukoliko to institucije BiH ne pokrenu po službenoj dužnosti, pokrenuti izravne tužbe za osumnjičene počinitelje zločina na Hrvatima Uskoplja, jer kako navode ratni zločin se mora procesuirati i ne može zastarjeti.  

Na sastanku su također definirani modaliteti suradnje s Uredom za pružanje pravne pomoći braniteljima pripadnicima HVO-a koji su u potrebi i utvrđene konkretne zadaće na ostvarivanju učinkovite suradnje.  

Istaknuta je potreba učinkovitije i materijalne potpore braniteljima u teškoj materijalnoj situaciji i potreba institucionalne zaštite stečenih prava branitelja pripadnika HVO-a u FBiH i Republici Hrvatskoj.  

Ukazano je i na potrebu zajedništva i zajedničkog djelovanja udruga HVO-a proisteklih iz Domovinskog rata u okviru koordinacije udruga u Uskoplju.  

Predstavnici udruga iskazali su svoje zadovoljstvo sastankom i spremnost na zajedničko djelovanje u interesu branitelja HVO-a.

Ovakvi sastanci održavat će se po ukazanoj potrebi u svim općinama, a braniteljska problematika razmatrat će se kroz redovite sjednice Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat HNS-a kao što je to činjeno i do sada, navodi se u priopćenju.

vecernji.ba

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Ante Cash, Rafael Dropulić - Rafo i Laudato TV bend snimili su navijačku pjesmu uoči Europskog prvenstva u rukometu koje počinje sutra u Hrvatskoj. Pjesma se zove Naprijed kauboji, a u snimanju spota sudjelovale su i časne sestre koje su navijale za naše rukometaše.



Tekst:

Zlatna medalja dobro stoji samo kad je nose Kauboji.

Zlatna medalja ima svrhu samo kad su naši dečki na vrhu!

Zlatna medalja dobro paše samo uz taktove Lijepe naše.

Zlatna medalja nam se bliži, pjevaj na sav glas, šalove diži!

U crven, bijeloj, plavoj boji igraj srcem, sveti dres oznoji,

Hrvat nikog se ne boji, svi smo uz vas, naprijed Kauboji!

Rijeka Dunav i rijeka Kupa za vas teku, idemo skupa,

s vama su i Bosut i Korana na nogama je cijela dvorana.

I Neretva i Cetina i Krka i Drava i Mirna i Vuka i Odra i Sava.

S vama je i rijeka navijača, svi smo k’o jedno, svi smo k’o braća!

U crven, bijeloj, plavoj boji igraj srcem, sveti dres oznoji,

Hrvat nikog se ne boji, svi smo uz vas, naprijed Kauboji!

Ooooooo….

Baci se na glavu, zlato nosi slavu, u svetom dresu gini ili ga skini.

Hrvatskaaaa, Hrvatskaaaa!

U crven, bijeloj, plavoj boji igraj srcem, sveti dres oznoji,

Hrvat nikog se ne boji, svi smo uz vas, naprijed Kauboji!

vecernji.ba

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

U 2018. godinu tomislavgradska je općina ušla s  2.284 nezaposlenih što je za 156 osoba manje u odnosu na  prethodnu godinu. Među nezaposlenima je 1.199 žena. Na evidenciji je i dalje najviše KV radnika, njih 884, dok je među prijavljenima i  40 polukvalificiranih osoba. Kad su u pitanju srednjoškolci i to oni s četverogodišnjom školom, na Zavodu je evidentirano 649 osoba, a sa završenom osmogodišnjom školom ih je 482. U našoj općini na evidenciji Zavoda su i 123 osobe sa završenom VSS, dok 106 prijavljenih osoba ima VŠS.

Među visokoobrazovanima trenutno je najviše nezaposlenih pravnika i ekonomista.  Zanimljivo je spomenuti da na Zavodu nema prijavljenih liječnika, farmaceuta, stomatologa, veterinara, tehnologa, profesora matematike i fizike, profesora engleskoga i njemačkoga jezika, kao ni diplomiranih psihologa i logopeda.

Prema podatcima koje smo dobili iz tomislavgradske ispostave Zavoda za zapošljavanje u prošloj godini je bilo 270 zahtjeva za novčanu naknadu po osnovu prestanka radnoga odnosa. Iznos te naknade je oko 345 KM, a duljina njezina korištenja, prema postojećem Zakonu, kreće se u rasponu od  3 do 24 mjeseca, ovisno o godinama radnoga staža korisnika.

S evidencije Zavoda u prošloj  je godini radi zasnivanja radnoga odnosa brisano 577 osoba. Neki su u našoj općini posao dobili preko Programa aktivnih mjera zapošljavanju, preciznije, prema do sad obrađenim podatcima,  njih 132,  a veliki broj odjavljenih je posao pronašao u zemljama zapadne Europe.

Zdravstveno osiguranje preko Zavoda trenutačno ostvaruju 1.722 osobe, a to pravo ostvarili su svi oni koji su se u ovu ustanovu prijavili u roku od tri mjeseca po završetku školovanja ili mjesec dana nakon prekida  radnoga odnosa. Također ovo pravo mogu godinu dana koristiti i studenti koji su prekinuli redoviti studij.

Do službenih informacija koliko naša općina ima zaposlenih, nismo uspjeli doći, ali pretpostavlja se da se taj broj kreće od 2.700 do 2.800 osoba koje su u radnome odnosu.

U nadležnim općinskim službama doznajemo da su do kraja 2017. zaprimljena 1.123 zahtjeva za upis u jedinstveni registar Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, s tim da je od toga broja trenutno aktivnih oko 1.000 OPG-ova. U novu 2018. ušli smo s 679 registriranih gospodarskih subjekata, od čega 385 gospodarskih subjekata spada u samostalnu djelatnost, dok su 294 gospodarska subjekta registrirana kao poduzeća.  Iako se posljednjih godina rigoroznijim kontrolama i sankcijama nadležnih staje u kraj radu na crno, ipak ne možemo zanemariti činjenicu da na području naše općine još uvijek jedan broj ljudi radi bez prijave.   

 

 

Marija Letica/RTG/Tomislavcity

Četvrtak, 11 Siječanj 2018 09:14

U HBŽ-u oko pedeset osoba oboljelo od gripe

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

U Hercegbosanskoj županiji pedesetak je osoba oboljelo od gripe, odnosno ima simptome slične gripi, potvrdila je za Radio Tomislavgrad ravnateljica županijskoga Zavoda za javno zdravstvo dr. Dijana Mamić. Inače, ovoj je ustanovi u proteklome razdoblju prijavljeno oko stotinu slučajeva respiratornih infekcija.

-       Vrlo često je liječnicima teško razlučiti je li pacijent obolio od gripe ili nekog drugog oblika bakterijske ili virusne infekcije respiratornoga sustava, jer sva ova oboljenja često prate slični simptomi. Stoga se procjena vrši prema klasifikaciji simptomatologije infekcija, koja se sukladno naputcima Centra za kontrolu respiratornih infekcija pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji dijele na lakše, srednje teške i teške infekcije. Tako se pacijenti koji imaju neki od težih oblika simptoma infekcije respiratornoga sustava svrstavaju među oboljele od gripe – kazala je za RTG dr. Mamić.

Podatci o broju oboljelih u našoj županiji odnose se na razdoblje od početka prosinca do danas i dio su izvješća koje Zavodu redovito šalju zdravstvene ustanove s područja HBŽ. Međutim, prema riječima dr. Mamić, broj oboljelih od nekog oblika respiratornih infekcija je zacijelo znatno veći, budući da svi oboljeli ne zatraže liječničku pomoć, nego bolest prebole kod kuće. Inače većoj pojavnosti ovih tipova bolesti upravo u zimsko vrijeme pogoduju nepovoljne klimatske prilike i dulji boravak u zatvorenim prostorima, kao i boravak na mjestima gdje se okuplja veći broj ljudi među kojima uvijek ima onih koji su već oboljeli, a samim tim su i prenositelji određenih bolesti.   

 

Marija Letica/RTG/Tomislavcity

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

U drugoj polovici prosinca prošle godine općina Tomislavgrad objavila je Javni natječaj za dodjelu stipendija studentima s područja Općine Tomislavgrad u akademskoj 2017./2018. godini. Dodjeljuje se 28 novih stipendija (53 ukupno) a studenti se prijavljuju  na natječaj za dodjelu stipendija  za  jednu od četiri kategorije stipendija: kategorija I. – stipendije za   učenike  generacije srednje škole iz prethodne godine ako su upisali redoviti  studij (2 stipendije), kategorija II. - stipendije za studente  koji su prvi put upisali prvu godinu  studija – Brucoši (13 stipendija), kategorija III.  - stipendije za studente deficitarnih zanimanja (3 stipendije), kategorija IV. – stipendije za redovite studente druge i viših godina studija (10 stipendija).  Stipendije se dodjeljuju za akademsku 2017./2018. godinu i isplaćivat će se u devet jednakih mjesečnih rata, počevši od 1. listopada 2017.godine.  Visina mjesečne stipendije iznosi 150,00 KM.

Nakon što je na stranicama općine Tomislavgrad pročitao tekst natječaja, putem službene mail adrese općini Tomislavgrad obratio se dr. Šimun Križanac, umirovljeni profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu (rođen u Vedašiću, općina Tomislavgrad), koji je u dopisu naveo kako je „odlučio donirati iznos jedne stipendije studentu druge godine studija,  prema važećim pravilima dodjeljivanja“. Rečeno, učinjeno! Dr. Križanac je odmah uplatio iznos godišnje stipendije (1350 KM) i najiskrenije mu zahvaljujemo na nesebičnome daru koji će sigurno dobro doći nekome od studenata koji su se prijavili na spomenuti natječaj, priopćeno je iz tomislavgradske općine.

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Ministarstvo gospodarstva objavljuje poziv na JAVNU RASPRAVU za izdavanje Rješenja za dodjelu odobrenja za geomehaničko i geološko istraživanje, a radi buduće izgradnje građevnih i hidrotehničkih objekata (reverzibilna hidroelektrana) s pripadajućim objektima na istraznom prostoru „Široka Draga"općina Tomislavgrad.

Javna rasprava održat će se 23. 1.2018. godine. u zgradi općine Tomislavgrad (mala dvorana) u 10,00 sati.

Na javnoj raspravi mogu ravnopravno sudjelovati i druge pravne osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 34. Zakona o geološkim istraživanjima («Narodne novineHBŽ»
broj: 12/01.) i podnesu Ministarstvu gospodarstva do 19.1.2018. god. pismeni zahtjev.

 

tomislavgrad.gov.ba

Četvrtak, 11 Siječanj 2018 08:41

Duvanjski pojmovnik: Onaj njezin

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Nakon što su cura i momak par godina u vezi, odnosno ako već duže vrijeme (h)odaju, ašikuju, zabavljaju su ili furaju, konačno sritno muško skupi hrabrosti za pojaviti se pred curinom rodbinom. Prije susreta grozničavo vrti u glavi što bi mu moglo podići ugled u očima strina i tetaka kod kojih će doći na procjenu. Pa se misli: Te mlad sam i pametan, zgodan i visok, te fakultet završio, te firmu imam i radnike svoje, te skućio se, te u ratu nisam terena falio, te auto novo nabavio… Istina, auto je na kredit i kuća je pod hipotekom, ali one to ne mogu znati. Osim ako se nije Ana izletila, hmmm…

Zaludu je sve. Tetke ga samo sumnjičavo pogledaju i jedna drugoj kažu: Došla naša Ana i onaj njezin. Cjelokupna taktika samoprezentiranja našeg junaka u tom se trenutku raspadne, a on se osjeća neugodno kao Borčanac u Kongori ili kao dezerter na obilježavanju Bitke na Kupresu. Nije prispio ni tamo ni amo.

U tom je stanju sve dok svoju odabranicu ne izvede iz župne crkve nakon vjenčanja. Od tog trenutka skeptična kategorija onaj njezin prelazi u ponosnu odrednicu naš zet, titulu kojoj u duvanjskim selima nije ravna ni ona predsjednika mjesne zajednice. Tetke, zadovoljne i sretne što je onaj njezin izdržao sve predbračne ispite, procjene i kritike ponosno komentiraju.

A je nam kršan zet!

Naki momak i iz nake kuće!

Ne bi je mi svakom ni dali!

Ne zna se koje je lipše! (iako će u njihovim očima Ana uvijek biti najljepša na svijetu).

 mandino-selo.com

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME