U mnogim imotskim obiteljima, upravo iz tih ili sličnih razloga, zna biti prijavljeno i do desetak osoba iz BiH.
- U nekim obiteljima ih ima, vjerujte, i po 30. Zašto bismo mi o
tomu svojim imenima svjedočili, kada to sve institucije naše države
itekako dobro znaju – rekli su nam u razgovoru Imoćani, koji su željeli
ostati anonimni.
Jedan od naših sugovornika potvrdio nam je kako je slučajno,
listajući popis birača, na svojoj kućnoj adresi pronašao imena osoba za
koje nikada nije čuo.
Saznali smo i kako su nekim osobama ovih dana stigle na kućne adrese
zdravstvene iskaznice, također za njima nepoznate ljude, ali i rješenja
iz Porezne uprave o naplati poreza za iznajmljivanje stanova, u kojima
su, opet, boravila neka “čudna” imena.
Zavirili smo u brojke popisa birača. U Imotskoj krajini, prema
popisu stanovništva iz 2001. godine, ima ukupno 33.253 stanovnika, a na
izborima 2005. godine bilo je 31.108 birača.
Slična situacija ponovila se i na prošlim parlamentarnim izborima.
Gdje su nestali stanovnici do 18 godina starosti, koji nemaju pravo
glasa, a kojih je u Imotskoj krajini, prema statističkim podacima, oko
9000? Oduzmu li se od ukupnog broja stanovnika osobe do 18 godina,
ispada da u popisima ne može biti više od oko 24.000 upisanih.
Još jedan podatak iz popisa stanovništva prema prisutnosti, odnosno
odsutnosti, znači o pravom stanju na terenu, govori o ukupno 27.202
stanovnika. Kada bi se tek od te brojke oduzelo one do 18 godina, u
popisima birača ne bi moglo biti više od 19 tisuća građana s pravom
glasa.
Svakom je jasno da se nešto čudno s “brojkama i slovima” događa te
da se sve to manifestira na pomalo čudan način, gotovo kao da se netko
poigrava s aktima i propisima.
Zanimljiv podatak je da sam grad Imotski ima ukupno 10.111
stanovnika, a čak ih je 9730 s pravom glasa. Razlika je tek od
400-tinjak onih od 8 do 18 godina starosti, što, nažalost, nije točno,
jer samo OŠ Stjepana Radića u Imotskom pohađa tisuću osnovaca. Gdje se
njima zameo trag?!
Evo još jednog podatka. U gradu Imotskom ima gotovo 400 kućnih
pomoćnica! Dakako, gotovo sve su žene iz BiH, koje prijavom zaposlenja
ostvaruju brojna prava u Hrvatskoj.
I sve je to bilo podnošljivo dok se baratalo činjenicama kako
prijavljeni stanovnici BiH imaju tek pravo glasa na izborima, što je
bilo aktualno posebno u vrijeme izbora.
Građani koji stalno žive na ovim prostorima, u nevjerici tek
pretpostavljaju kakva sve prava imaju ljudi koji su tek formalno
prijavljeni u RH, a žive preko granice.
U svemu ovom krivca treba tražiti ponajprije u institucijama hrvatske
države, koja je omogućila ovakve situacije, a tek onda u postupcima
onih koji ih koriste.