 Za vrijeme radova uređenja crkvenog
dvorišta, u kojem je planirana izgradnja Oltara glagoljaša sa spomenikom svim
umnicima Vinice, radnici su, neočekivano, ugledali ostatke građevine...
Za vrijeme radova uređenja crkvenog
dvorišta, u kojem je planirana izgradnja Oltara glagoljaša sa spomenikom svim
umnicima Vinice, radnici su, neočekivano, ugledali ostatke građevine, za koje
se, opravdano, smatra, da pripadaju temeljima prastare crkve koja datira iz
pred turskoga razdoblja, najvjerojatnije iz dvanaestog stoljeća. Posao
otkrivanja i otkapanja prošloga mjeseca obavili su: Filip Prljević, Petar
Urtić, Matko i Mario Subašić.
Temelji su otkriveni pokraj staroga župnog
dvora, nakon čega je mjesni župnik, don Ilija Drmić, pozvao arheologa iz
Mostara: Tomu Anđelića, koji je s Ivanom Miličević-Capek i Stanislavom
Vukorepom došao u Vinicu. Nakon razgledanja, izvršili su snimanje terena, rekonstruirali ovaj vrijedan arheološki nalaz., izmjerili
dimenzije crkve, fotografirali temelje s pločnikom na ulaznim vratima i
ostatkom kamenih ploča u podu crkve, izvršili analizu i fotografiranje
pronađenih artefakata, nakon čega slijedi uklapanje u povijesne koordinate, te stručni opis svega i ostale radnje prilikom
ovakvih istraživanja.
Nakon ekipe stručnjaka iz Hercegovine, u
Vinicu je stigla i stručna ekipa iz Livna, predvođena dr.fra Bonom Vrdoljakom,
koja je obišla lokalitet, nakon čega će dati stručno mišljenje, ali su, za
sada, po riječima don Ilije, predložili rekonstrukciju, a potom i konzerviranje
arheoloških iskopina. Također su predložili iskopavanje i istraživanje
lokaliteta Crkvine (ispod Gogića kuća), smatrajući kako se i tu krije bogato
arheološko nalazište.
Vinički župnik don Ilija Drmić, i prije
potpunog istraživanja i stručnog mišljenja, smatra da se na osnovu iskopina u
dvorištu župne crkve može tvrditi kako
je riječ o prastaroj crkvi iz srednjega vijeka koju su podigli Hrvati, a koju
su koristili kao svoje kultno mjesto, istodobno s onom crkvom u starom viničkom
groblju. Kad su Turci osvojili naše krajeve, oni su ovu crkvu porušili, a kasnije,
oko 1750. godine, podigli su svoju kulu, i to tik do nje, koju su gradili
Hrvati, čak i od klesanoga kamena ove crkve, koji se može prepoznati u ćošama
kule. Ta je kula od osnutka župe 1885. god. služila kao župni stan, što su ga
crkvene vlasti pravno dobile od ondašnje austro-ugarske vlasti, a prva trojica
župnika podigli su crkvu na istim temeljima. Ona je služila za misna i ostala
slavlja,uz onu u starome viničkom groblju, koja je temeljito obnovljena i
proširena 1858. godine, pa je ove godine slavljena 150. obljetnica obnove .
- Da su tadašnji župnici doista podigli ovu
crkvu na temeljima stare srednjovjekovne crkve, najbolje pokazuje njezina
blizina kod kule, odnosno staroga župnoga stana, jer da nisu znali za njezine
temelje, oni bi sagradili crkvu na nekom drugom prostoru i odmaknuto od kule
dvora. Zašto bi to zbijali jedno uz drugo kad su raspolagali s velikim
prostorom i mogućnostima za gradnju gdje su htjeli?-samo retorički postavlja
pitanje don Ilija.
Svećenici su, smatra don Ilija, obnovili staru
crkvu na njezinim temeljima i tako vratili dug graditeljima. Mnoge starije
osobe pamte ovu nanovo podignutu crkvu, a bili su i na liturgijskim slavljima u
njoj. Imala je i svoj tornjić (preslica) i drveni toranj u neposrednoj blizini
na kojem je stajalo zvono, čega se vrlo dobro sjećaju.
Ovu crkvu su, najvjerojatnije, Turci više (
a najmanje triput) puta rušili, a zatim su je Hrvati gradili i to
rušenje-građenje trajalo je sve do izgona Turaka 1875.-1878. godine. Župa
Vinica je osnovana odcjepljenjem od Roška Polja 1885., dakle, 10, odnosno 8
godina nakon poraza Turaka.
Prva
trojica župnika: fra Bono Kvesić (1885.-1886.), fra Ante Karačić (1886.-1887.)
i fra Bariša Drmić (1887.1892.), po saznanjima don Ilije, ponovno su podigli tu
srednjovjekovnu crkvu i ona je bila u uporabi sve do izgradnje nove župne crkve
Marijina Rođenja 1939. god. Te su je godine srušili i zatrpali iskoristivši
ploče i drugo za popločavanje prezbiterija i ulaza u novoj crkvi. Od te
srednjovjekovne crkve ostao je jedan dobro očuvani kameni križ, drugi dobrano
polomljen, kameni luk iznad prozora, i još dva kamena koji su tvorili ili luk
iznad vrata ili u prezbiteriju, te komad drveta. Crkva je bila pokrivena
pločama što pokazuju ostaci pronađenoga kamena i kamenih ploča.
Župljani župe Vinica, te brojni raseljeni
diljem svijeta iz ovoga kraja, zainteresirani su za potpuna i stručna
arheološka istraživanja koja je pokrenuo njihov župnik don Ilija Drmić, koji se
nada da u ovim svojim nastojanjima neće ostati usamljen, bez potpore i općinske
vlasti, ali i šire zajednice.
Tekst: Ljuba Đikić i Petar Škorić
Snimio: Petar Škorić
(čitanja 351)
 |
...p.s nemam nista protiv Livnjaka.. 
