Toliko boja, okusa i mirisa na malom prostoru, na početku rujna, a još uvijek u vrelini ljetnog dana, teško se može dočarati samo fotografijama, riječima ili videozapisom. Treba to doživjeti na licu mjesta, ali pokušat ćemo vam približiti sve te boje, okuse i mirise u vrtu, koji nije sasvim običan vrt, piše Slobodna Dalmacija.

Ima u njemu i voća i povrća i cvijeća, uz ogradu su grmovi na kojima mame maline, na zemlji se raširile lubenice, kupus, brokula, raštika, crvene se plodovi rajčica na stabljikama, suncokret se visoko digao, oko njega kukuruz, na više mjesta cvate cvijeće intenzivnih boja, sakrila se između lišća i pokoja jagoda, miriše na sve strane, nema što nema u tom vrtu.

Ne možemo ovdje sve spomenuti, em što ima puno svega, em što treba i zapamtiti koja je koja vrsta.

Jer u ovom vrtu rastu sorte biljaka koje danas nisu toliko raširene i koje vidimo na tržnicama ili u trgovačkim centrima na odjelima voća i povrća. Tu se uzgajaju tradicijske sorte, s okusima i mirisima, koje su nekad naši stari uzgajali, a neke od njih s vremenom su bile i prepuštene zaboravu. Kao i neke druge sorte iz raznih krajeva svijeta, koje sada i u ovom vrtu dobro uspijevaju.

U vrt nas je uveo Hrvoje Bota, koji sa suprugom Ivanom već pet godina u naselju Aržanu, u općini Cista Provo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na zemlji gdje su Žajine kuće, na 650 metara nadmorske visine, uzgaja pedesetak različitih biljnih vrsta.

U nekim sezonama, kaže nam, zna ih biti i šezdeset, sedamdeset, a nekad tridesetak, ovisno o sezoni.

Hrvoje Bota s obitelji živi u Splitu, diplomirani je inženjer arhitekture i direktor društvenog poduzeća “Održivo” te dopredsjednik Udruge “Permakultura Dalmacija”, u kojoj je i voditelj aktivnosti vezanih uz Društvenu banku sjemena.

Prije nekoliko dana organizirali su u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu prezentaciju te prve hrvatske Društvene banke sjemena, koju je Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) pokrenula sredinom 2018. godine na svojem recikliranom imanju u Vukomeriću, nedaleko od Zagreba.

Svrha je te Društvene banke sjemena, kako je istaknula Sendy Osmičević, voditeljica vrtnog tima u ZMAG-u, ojačati i poboljšati lokalni sjemenarski sustav s naglaskom na tradicijske sorte, ne samo za današnje, nego i za buduće generacije. Upravo to čini bračni par Bota u vrtu koji su uredili u Aržanu.

Hrvoje je prije vrta u Aržanu četiri godine uređivao još jedan drugi vrt. Pitamo ga kako su se on i supruga Ivana odlučili na to.

– Počeli smo zbog brige za vlastito zdravlje, za zdravlje djece, za hranu koju jedemo. Korak po korak počeli smo istraživati kvalitetu hrane i odlučili smo uzgajati svoju hranu. Eksperimentirali smo na više lokacija, učili se na pogreškama, malo-pomalo postalo je sve ozbiljnije i došli smo do toga da dobar dio voća i povrća sami uzgajamo.

Dolaze žabe, ptice, gušterice

Zainteresirali smo se za to kako najjednostavnije uzgojiti ekološki vrt, bez umjetnih gnojiva, bez prskanja, bez kemikalija. Uz to, počeli smo promatrati kako se, osim biljaka koje uzgajamo, razvija ekosustav, bioraznolikost, mikrobiologija tla, gledali smo kako u naš vrt dolaze žabe, ptice, gušterice – govori nam Hrvoje i prisjeća se kako je jedne godine bila velika suša u selu.

– Svi ostali vrtovi bili su pusti, “spaljena zemlja”, a sve te male životinjice, kukci, insekti spašavali su svoj opstanak i došli su u naš vrt. Kad sam noću ušao u vrt, to je bilo ludilo, kao u prašumi, svi lete, zuje.

Te su nam godine svi ti kukci pojeli dio hrane jer su svi ostali vrtovi bili prazni. Oni su se morali spasiti. Mi smo to prihvatili. Ali sljedeće je godine naš vrt bio sve plodniji, bogatiji. Kratkoročno smo nešto dali prirodi, a ona nam je dugoročno vratila višestruko više. To je bilo odlično iskustvo, kao Noina arka – prisjeća se Hrvoje.

Zemlju pokrivaju kartonom i slamom

Dodaje kako zemlju pokrivaju kartonom, slamom, sijenom, travom, tako da nikad nije gola. Sve biljne otpatke kompostiraju, donose ih iz Splita, time gnoje tlo, na taj ga način hrane i biljke su otpornije, jače, bogatije, daju više plodova.
Kad su krenuli u uređenje vrta, počeli su istraživati što imaju od lokalnih sorti.

Više na Slobodnaaalmacija.hr