-Ako dobijem povjerenje birača, otvorit ću ured u Mostaru te isplanirati uredovne dane u općinama i gradovima od Ravnog i Neuma do Orašja, po potrebi. Također ću mladima biti online dostupan 24 sata 7 dana. Uz to ću imati jaki tim savjetnika za braniteljska, pravna i ekonomska pitanja, jer nema genijalaca koji sve poznaju i koji o svemu mogu govoriti ex cathedra bez kvalitetne pripreme, rekao je Ivan Baćak, kandidat HDZ-a za Hrvatski sabor u XI. izbornoj jedinici u intervjuu za Hrvatski Medijski Servis. 

Razgovarao: Branimir Galić, Hrvatski Medijski Servis

HMS: Zašto ste se odlučili vratiti fokus svog političkog djelovanja na Hrvate u BiH i kako ste se našli na listi HDZ-a za XI. izbornu jedinicu na izborima za Hrvatski sabor?

BAĆAK: Bio je to splet okolnosti povezan s korona krizom i radom od kuće. Posao mi je analiziranje medija i rad na društvenim mrežama. Prije toga sam u stvarnom svijetu krenuo s organiziranjem Hrvata rođenih ili podrijetlom iz BiH u Zajednicu Hrvata iz BiH i prijatelja Herceg Bosne, u koju nam se kroz par tjedana javilo više od 1.500 ljudi. Formirali smo 3-4 grupe na lokalnoj, pa višoj područnoj i na kraju nacionalnoj razini, s po više od 100 osoba različitih struka i profesija, od umirovljenih generala i visokih časnika, preko nekolicine sveučilišnih profesora, uspješnih poslovnih ljudi, svećenika, čak i biskupa pa do studenata podrijetlom iz Herceg Bosne u RH. Rasprave su uvijek na visokoj razini, bez vrijeđanja, iako je riječ o osobama koje nisu usko stranački profilirani ljudi. U tim raspravama i zoom konferencijama se iskristalizirala ideja o mogućnosti jednog ili dva kandidata iz tih grupacija. Na koncu imamo po jednog kandidata na listi Mosta i jednog na neovisnoj listi generala Glasnovića.

Osobno sam preferirao Marka ili Miju Tokića ili nekoga iz generacije mlađih političara, ali je konsenzusom sva tri HDZ-a (HDZ BiH, HDZ 90, HDZ RH), na konkretan prijedlog Ilije Cvitanovića, predsjednika HDZ-a 1990. i Ivana Vukadina, načelnika Tomislavgrada, došlo do moga imena.

U dogovoru sa suprugom i svojih petero odrasle djece, prihvatio sam izazov i tražio da budem posljednji na listi HDZ-a, listi broj 7. Na koncu, nije bitan moj osobni rezultat koliko uspjeh liste, a ja sam uspio ispričati, osobnu i stranačku, rekao bih i nadstranačku priču. Zadovoljan sam, i više od toga, jer sam prehodao svoj „camino“, put od oduševljenja potporom mladih, meni osobno nepoznatih ljudi do nekih malih osobnih „razočarenja“ s prijateljima od kojih sam očekivao ne potporu, nego i malu „žrtvu“ za ostvarenje zajedničkoga cilja.

HMS: Ako vam birači dadnu povjerenje i budete izabrani u Hrvatski sabor koje će biti temeljne odrednice vašeg djelovanja?

BAĆAK: Čini mi se da nitko od kandidata na svim listama nema skoro nikakav program. Moj tim je na stranici ivan-bacak.com postavio kratak i jasan program koji sam sažeo u desetak točaka. Podijelio bih fokus svoga budućega djelovanja na društveni i gospodarski dio. Zalagat ću se za promicanje razvoja gospodarstva kroz međunarodnu suradnju i projekte s financiranjem iz EU fondova. U jednom takvom projektu sam već rubno uključen u okviru Interreg programa u kojemu sudjeluju RH, BiH i Crna Gora. Nužno je, također, bolje povezati uprave Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta s Cestama FBiH kao i županijske uprave cesta iz SDŽ i DNŽ sa županijskim upravama za ceste u HB županiji, ZH županiji i HN županiji.

Naime, već odavno su u izradi projekti za brze ceste od izlaska iz Mostara, preko Širokog i Gruda do Imotskog i spoja te brze ceste na čvor autoputa u Zagvozdu. Ili primjerice, brza cesta od Trilja do graničnog prijelaza Kamensko, kao i konačno dovršenje ceste preko malograničnog prijelaza Vaganj do triljskog i sinjskog zaleđa. Ne kažem da tu zakonodavna vlast ima ikakve ovlasti, ali vjerujte, ponekad je dostatno povezati odgovorne i podsjećati ih s vremena na vrijeme, kako ne bi došlo do zastoja na nekom projektu. Zadnje, ali ne i najmanje važno, jest angažman na razvoju programa demografske obnove i revitalizacije Hrvata u BiH.

Prošle su zlatne godine oslanjanja gospodarstva na turizam i popratne djelatnosti. Kako u Dalmaciji, tako i na područjima Herceg-Bosne, moramo se okrenuti proizvodnji zdrave hrane. Spomenut ću ovdje izvrstan primjer Podravke koja je u Kruševu kod Mostara krenula s izgradnjom pogona za preradu voća i povrća. To je samo jedan dio širega plana tog investitora, koji će se širiti i na područje Rame, Tomislavgrada i juga Hercegovine, zapravo svugdje gdje za to bude interesa. Čestitam vodstvu te tvrtke na tako mudar poslovni, i nacionalno prepoznatljiv projekt.

Neka to bude primjer i drugim uspješnim tvrtkama u RH, a s druge strane, naši načelnici i gradonačelnici od Neuma do Orašja se moraju fleksibilnije odnositi prema investitorima, biti im pri ruci, ako treba imati projekt-menadžera za svaki veći projekt koji će biti njihov čovjek na usluzi, rekli bi mladi iz erogaga: za „gonjanje papira“.

HMS: Možete li komparirati položaj Hrvata u BiH iz vremena kada ste na dužnosti zamjenika ministra FMUP-a naslijedili pokojnog Jozu Leutara, kasnije kao zastupnik u ZD PFBiH te savjetnik hrvatskog člana Predsjedništva BiH do danas; što se promijenilo? Kako ocjenjujete politike koje vode legitimni politički predstavnici Hrvata s ciljem odupiranja majorizaciji koju pokušavaju provoditi čelnici bošnjačkog naroda?

BAĆAK: Teško pitanje koje zahtjeva odgovor na bar 20-ak kartica, zar ne? Što se promijenilo? Čini mi se da je u tom vremenu o kojemu govorite bilo više zajedništva među dužnosnicima hrvatskog naroda na svim razinama, iako je to naravski, subjektivni dojam. Zbog spoznaja koje smo nas nekoliko prijatelja tada imali o bivšem predsjedniku HDZ-a, Ivi Sanaderu, odlučili smo se na korak koji iskreno ne bih ponovio, ma koliko smo bili u pravu. Naime utemeljili smo stranku Hrvatski blok BiH, ali smo kada smo uvidjeli da cjepkanje političke scene među Hrvatima u BiH, neće donijeti ploda, odlučili smo se na gašenje stranke i većina članova se vratila matičnoj stranci, HDZ-u BiH.

Ma što da sam do tada napisao i izgovorio o Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ-a BiH i HNS-a, moram priznati, a to pokazuju i rezultati svih izbora zadnjih 15 godina, da je Čović dobro artikulirao zajedničke politike skoro svih gradonačelnika i načelnika, predsjednika županijskih Vlada na prostorima s hrvatskom većinom i svih ozbiljnijih hrvatskih političkih stranaka u BiH. Mnogi mu zamjeraju bliskost s Dodikom, ali bih kritičare pitao kako bi se oni postavili u situaciji kada te tvoj „prirodni“ partner u Federaciji potkopava na sve načine?

Dakle, ponovimo, politika je umijeće mogućega i cijenim da su aktualni hrvatski dužnosnici uspjeli o(p)stati na političkom „igralištu“ u Federaciji, u BiH a preko hrvatske zastupnice u EU Parlamentu, Željane Zovko, uspjeli su internacionalizirati neriješeno hrvatsko nacionalno pitanje u BiH.

HMS: Kakva je po vama uloga međunarodne zajednice u obespravljivanju Hrvata u BiH kroz posljednjih 20 godina djelovanja?

BAĆAK: Uf, o tomu bih mogao knjigu napisati. I bila bi bestseler. Naime, od prvih ratnih dana i razgovora s dužnosnicima tadašnje EZ, UN-a, OSCE-a, i časnika UNPROFOR-a, pa SFOR-a, do kraja političke karijere, bez prevoditelja, rekli bi u „četiri oka“, vidio sam da se sve svodi na prikupljanje informacija, onda u nekim fazama pokušaja bacanja „političke kosti“ među naše dužnosnike do, na kraju besprizornog, nigdje u svijetu viđenog, upada u jednu banku. Da ne spominjem stotine smijenjenih hrvatskih političara, potpuno obespravljenih, što su na kraju shvatili i u OHR-u, pa su ne znam sad točno koje godine sve te svoje odluke učinili pravno ništavnim. Nigdje u normalnom demokratskom svijetu ne možete nekomu zabraniti birati i biti biran.

Druga bitna stvar je što su svi bitni međunarodni faktori bili i još su uvijek jesu smješteni u Sarajevu, i većina je pod nadzorom obavještajnih da ne kažem paraobavještajnih službi. Uz to, imamo, doduše u zadnje vrijeme nešto rjeđe, otvoreno miješanje veleposlanika nekih zapadnih, pa i istočnih, zemalja u unutarnja politička pitanja BiH.

Što dalje kazati?Ima li potrebe? Jer oni će i ovo analizirati i donijeti svoj zaključak. A on se u najkraćem svodi na sugestiju jednog veleposlanika koji je uzoritom kardinalu Vinku Puljiću kazao: „Vi Hrvati u BiH se morate asimilirati ili nestati“.

HMS: Mislite li da hrvatski premijer Andrej Plenković provodi dobre politike prema Hrvatima u BiH? Kako ste zadovoljni s radom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i projektima koje podupire u BiH? Neki analitičari smatraju da se previše novca iz RH daje za kulturno-umjetnička društva u BiH dok se mediji i obrazovne institucije slabije podržavaju.

BAĆAK: Neki su mi prijatelji zamjerili što sam ovih dana, skoro za sve medije, ponovio osobnu (pr)ocjenu svih dosadašnjih premijera u RH, koja se svodi na to da boljega premijera nismo imali. Nije to samo moja ocjena, nego se u tom slažu svi objektivni analitičari u RH, a navlastito dužnosnici svih razina u Briselu, Strasbourgu i drugim europskim središtima.

Druga, zapravo ključna osoba u povezivanju i lobiranju za pomoć Hrvatima u BiH je nositeljica liste broj 7, Zdravka Bušić, koju poznajem od prvog njezina dolaska u Ured Predsjednika RH, pokojnog dr. Franje Tuđmana. Upravo Zdravka povezuje Ured za Hrvate izvan Hrvatske, mog prijatelja Zvonku Milasa i njegove vrijedne suradnice i suradnike s Hrvatima izvan Hrvatske.

Slažem se da je vrijeme za ozbiljniju, značajnu pomoć medijima i obrazovno-odgojnim institucijama, ali moramo priznati da je nekad i do nas samih, kakve programe prijavljujemo, koliko su opravdani i kako ih „ispratimo“ do kraja, do realizacije.

HMS: Za što ćete se konkretno zalagati ako budete izabrani u Hrvatski Sabor?

BAĆAK: Zalagat ću se za promicanje razvoja gospodarstva kroz međunarodnu suradnju i projekte s financiranjem iz EU fondova. U jednom takvom projektu sam već rubno uključe u okviru Interreg programa u kojemu sudjeluju RH, BiH i Crna Gora. Nužno je također bolje povezati uprave Hrvatski cesta i Hrvatskih autocesta s Cestama FBiH kao i županijske uprave cesta iz SDŽ i DNŽ sa županijskim upravama za ceste u HB županiji, ZH županiji i HN županiji. Naime, već odavno su u izradi projekti za brze ceste od izlaska iz Mostara, preko Širokog i Gruda do Imotskog i spoja te brze ceste na čvor autoputa u Zagvozdu. Ili primjerice, brza cesta od Trilja do graničnog prijelaza Kamensko, kao i konačno dovršenje ceste preko malograničnog prijelaza Vaganj do triljskog i sinjskog zaleđa.

Ne kažem da tu zakonodavna vlast ima ikakve ovlasti, ali vjerujte, ponekad je dostatno povezati odgovorne i podsjećati ih s vremena na vrijeme, kako ne bi došlo do zastoja na nekom projektu. Zadnje, ali ne i najmanje važno, jest angažman na razvoju programa demografske obnove i revitalizacije Hrvata u BiH.

Spomenut ću ovdje izvrstan program županije u kojoj djelujem, a odnosi se na pomoć mladim obiteljima u rubnim područjima Županije, Dalmatinskoj Zagori i na rijetko naseljenim mjestima nekih otoka. Program se zove „Tu je tvoj dom“ i kroz njega mlade obitelji mogu aplicirati az sredstva za izgradnju nove ili adaptaciju postojeće kuće, u iznosima od 50-60 do 120 tisuća kuna, što je solidna osnova za započeti izgradnju vlastitoga doma. Kada to prepoznaju i na svoj način se uključe lokalne zajednice i javna državna i županijska poduzeća, možete si misliti o kakvim inicijalnim sredstvima je riječ.

Uz sva materijalnu pomoć, mladima je bitan osjećaj da netko o njima brine, da je nekomu stalo i da ima viziju budućnosti ovih krajeva. Naučena iskustva iz doba koronakrize su dostatno upozorenje kako se ukupna gospodarska paradigma mora mijenjati. Prošle su zlatne godine oslanjanja gospodarstva na turizma i popratne djelatnosti. Kako u Dalmaciji, tako i na područjima Herceg-Bosne, moramo se okrenuti proizvodnji zdrave hrane. Spomenut ću ovdje izvrstan primjer Podravke koja je u Kruševu kod Mostara krenula s izgradnjom pogona za preradu voća i povrća. To je samo jedan dio širega plana tog investitora, koji će se širiti i na područje Rame, Tomislavgrada i juga Hercegovine, zapravo svugdje gdje za to bude interesa. Čestitam vodstvu te tvrtke na tako mudar poslovni, i nacionalno prepoznatljiv projekt.

Neka to bude primjer i drugim uspješnim tvrtkama u RH, a s druge strane, naši načelnici i gradonačelnici od Neuma do Orašja se moraju fleksibilnije odnositi prema investitorima, biti im pri ruci, ako treba imati projekt-menadžera za svaki veći projekt koji će biti njihov čovjek na usluzi, rekli bi mladi iz erogaga: za „gonjanje papira“.

HMS: Je li politička kultura u Hrvatskoj dovoljno zrela da se unutar cijelog Sabora stvori konsenzus o nekim strateškim pitanjima u odnosu RH prema BiH, konkretno prema Hrvatima u njoj te u odnosu s političkim Sarajevom?

BAĆAK: Ne poznam tako precizno stanje u političkim relevantnim krugovima niti mogu predvidjeti kako će izgledati politička scena nakon ovih parlamentarnih izbora, ali mi se čini površnom analizom izjava i stavova skoro svih vođa političkih stranaka u RH, s lijevog i desnog spektra, da takav konsenzus postoji, ali da na usuglašavanju zajedničke političke platforme treba još raditi.

HMS: S godinama se broj političkih predstavnika dijaspore smanjivao u Hrvatskom saboru, a sada se biraju samo tri zastupnika. Smatrate li da je došlo vrijeme da se broj zastupnika XI. izborne jedinice poveća te da se izmjenama izbornog zakona osiguraju zajamčena mjesta predstavnicima dijaspore te predstavnicima Hrvata u BiH, jer Hrvati u BiH nisu hrvatsko iseljeništvo nego autohtoni narod u BiH?

BAĆAK: Pitanje sam shvatio kao retoričko, pa samo potvrđujem što ste i sami zaključili: trebamo osigurati određeni broj zastupnika za Hrvate iz BiH, odvojen od broja zastupnika izvan Hrvatske u svijetu.

HMS: S obzirom na to da birači u BiH i dijaspori na izborima za Hrvatski sabor mogu glasovati samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima RH teško je očekivati veći odaziv birača u XI. izbornoj jedinici. Bi li po vašem mišljenju bilo dobro i po tom pitanju napraviti reformu te eventualno uvesti elektronsko ili dopisno glasovanje?

BAĆAK: Apsolutno bi bilo dobro za početak omogućiti dopisno glasovanje, jer su mnoge zemlje odustale od e-glasovanja. Ipak, preduvjet za to je donošenje novoga izbornog zakona koji bi regulirao i to pitanje.

HMS: Za kraj, po čemu ćete se razlikovati od svih dosadašnjih zastupnika izvandomovinske Hrvatske?

BAĆAK: Ako dobijem povjerenje birača, otvoriti ured u Mostaru te isplanirati uredovne dane u općinama i gradovima od Ravnog i Neuma do Orašja, po potrebi. Također ću mladima biti online dostupan 24 sata 7 dana. To mi ne pada teško jer sam ionako, prirodom svoga posla, po cijele dane uz računalo, tablet ili mobitel. Uz to ću imati jaki tim savjetnika za braniteljska, pravna i ekonomska pitanja, budući sam i sam do sada bio na raspolaganju nekim zastupnicima u dosadašnjima sazivima Sabora. Jer nema genijalaca koji sve poznaju i koji o svemu mogu govoriti ex cathedra bez kvalitetne pripreme.

HMS