Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u jednoj od svojih posljednjih odluka naredila je Fondu za zaštitu okoliša FBiH nabavku dvije automatske monitoring stanice za mjerenje kvaliteta zraka, a za što će biti izdvojeno pola miliona KM.

U Federalnom hidrometeorološkom zavodu su nam rekli kako će ove stanice biti postavljene u Bihaću i Livnu.

Rok za implementaciju do kraja 2021. godine

Naime, zagađen zrak, naročito u zimskom periodu, sve je veći problem u našoj zemlji, a među većim zagađivačima su privatna ložišta na drva i ugalj, kao i veliki broj automobila. U Federaciji BiH trenutno postoji 21 automatska stanica za mjerenje kvaliteta zraka, dok ih je u RS pet.

Iz proračuna FBiH, kako su nam rekli u Fondu za zaštitu okoliša FBiH, bit će im prebačeno 500.000 KM za nabavku automatskih stanica, a koje će se ustupiti na korištenje Federalnom hidrometeorološkom zavodu.

– Rok za implementaciju projekta je 31.12.2021. godine. Ove monitoring stanice bit će dio mreže monitoring kvaliteta zraka za FBiH kojom upravlja Federalni hidrometeorološki zavod – naveli su nam iz Fonda.

Enis Krečinić, stručni suradnik iz Sektora životne sredine Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, kazao nam je kako će stanice biti postavljene u Bihaću i Livnu.

U Federaciji imamo deset malih država

– Trenutno u Federaciji ima negdje oko 21 automatska stanica i sa ove dvije imat ćemo ih 23. I u veljači kroz švedski projekat pomoći za BiH ćemo dobiti dvije stanice, tako da će federalna mreža činiti nekih 25 stanica, s tim da su u planu još dvije stanice. Jednu postavlja Institut Kemal Kapetanović u Tešnju, a drugu će postaviti Županija Sarajevo u Vogošći kada se završe procedure nabavke – kaže Krečinić i dodaje:

– Planirano je da do kraja naredne godine u federalnoj mreži bude nekih 27 stanica za praćenje kvaliteta zraka i bit će pokrivena cijeli teritorij Federacije. Ako uzmete u obzir da FBiH ima 27, a RS ima pet, od kojih dvije rade, onda imate predstavu da je mnogo bolje pokrivena FBiH. Te automatske stanice su aktivne.

Govoreći o stanju zagađenosti ukazuje da sve ide sporo kada je riječ o poduzimanju mjera da se nešto popravi u ovoj oblasti.

– Naše je da mjerimo, da ukažemo na to da li je nešto prekoračeno ili nije. Vi znate da u Federaciji imate deset malih država, mislim na županije, a ova oblast je prvobitno na županijama. Treba mijenjati navike ljudi, mentalitet… Nismo mi Švicarska da bismo mogli to preko noći promijeniti. Netko će nekada nešto morati uraditi, ali sa sadašnjom postavom čisto sumnjam – kaže Krečinić.

Upitali smo da li su zaista najveći problem u bh. gradovima kućna ložišta.

– Radile su se studije prije dvije-tri godine, radit će se i ove godine analiza čestične tvari, da se vidi konkretno izvor. Utjecaj kućnih ložišta naravno da je veliki, kao i vozila. Vi u Sarajevu nemate neku industriju pa da to na nju svalimo, u Zenici se sve svali na ArcelorMittal iako imaju oni i drugih zagađivača. Nešto se radi za poboljšanje situacije, ali mi ćemo to osjetiti nekad, kao što ćemo se voziti i autoputem do mora, nekad. Sve ide jako sporo – ukazuje Krečinić i dodaje:

– Među najzagađenijim gradovima u BiH su Tuzla gdje dominira sumpor dioksid, imali smo prekoračenja. U Zenici je također zagađenje sa sumporom, prašinom, u Sarajevu dominira ta prašina, imat ćemo ako Bog da monitoring u Bihaću i Livnu, da vidimo što se tamo događa.

Faktor