Portal impulsportal.net, koji je dio mreže medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva), objavio je članak u kojem se bavi okolišnom dozvolom za CHE Vrilo koju JP EP HZ HB planira izgraditi u općini Tomislavgrad. Interesantno je da je u studiji navedeno da su i članovi Speleološkog društva “Mijatovi dvori” iz Tomislavgrada kao članovi radnog tima sudjelovali u izradi ovoga dokumenta. No, oni to poriču, a svoj prigovor objavili su i u pisanom obliku. U nastavku možete pročitati tekst koji je objavio navedeni portal.

Izgradnja malih hidrocentrala na bosanskohercegovačkim rijekama, kao i na rijekama u regiji, odavno je prestala biti ekološki i postala veoma ozbiljan politički, ekonomski i socijalni problem. Razmjere posljedica izgradnje svih planiranih malih i velikih hidrocentrala  teško je predvidjeti, ali na osnovu promjena koje se već sada dešavaju možemo bez pretjerivanja reći da će biti katastrofalne.

Piše: Jelena Jevđenić, impulsportal.net

Problem predstavlja i netransparentnost u cijelom procesu dodjele koncesija.

Studija utjecaja na okoliš

Šesnaestog srpnja ove godine položen je kamen temeljac za izgradnju crpne hidroelektrane (HE) Vrilo na području općine Tomislavgrad.

CHE Vrilo je investicija JP „Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne“ d.d. Mostar, vrijedna 89,11 milijuna eura.

U Mostaru je 25.3.2009. godine potpisan ugovor između predstavnika mostarskoga JP „Elektroprivrede HZHB“ d.d. Mostar i izvođača za geofizička i geotehnička istraživanja na crpnoj HE Vrilo u Tomislavgradu, i to je financirala njemačka vlada preko svoje razvojne banke (KfW Development Bank), ukupne vrijednosti 456.000 eura. Tadašnji generalni direktor „Elektroprivrede HZHB“ Matan Žarić je kazao da je po njihovom strateškom planu, CHE Vrilo već 2011. godine trebalo da bude pušteno u rad.

Dana 12. studenog 2018. vijećnici Općinskoga vijeća Tomislavgrada donijeli su rješenje kojim se daje prethodna suglasnost federalnom Ministarstvu energije, rudarstva i industrije na donošenje odluke za pokretanje postupka dodjele koncesije za izgradnju crpne hidroelektrane Vrilo (CHE Vrilo) na rijeci Šujici u općini Tomislavgrad.

U vezi s naprijed navedenim, resorno federalno ministarstvo obavijestilo je da je JP „Elektroprivreda HZHB“ d.d. Mostar dostavilo zahtjev za dodjelu koncesije putem samoinicijativne ponude za izgradnju CHE Vrilo na rijeci Šujici, objašnjavajući da je Vlada Federacije BiH svojim aktima proglasila javni interes za izgradnju elektroenergetskih objekata, među kojima je i CHE Vrilo.

Za izgradnju CHE Vrilo, njemačka razvojna banka KfW Development Bank odobrila je „Elektroprivredi HZHB“ kreditna sredstva u iznosu od 100 milijuna eura.

vrilo

Vrilo

JP „Elektroprivredi HZHB“ (EP HZHB) predala je zahtjev za izdavanje okolišne dozvole za izgradnju CHE Vrilo, općina Tomislavgrad 14.6.2018. godine uz koji je dostavila izvještaj o stanju okoliša, studiju za izdavanje prethodne vodne suglasnosti i prethodnu vodnu suglasnost.

Prva studija utjecaja na okoliš urađena je 2011. godine u izvođenju firme „Ecoplan“ d.o.o. Mostar u suradnji s firmom „Elektroprojekt“ d.d. iz Zagreba. U studiji se između ostalog navodi da je projekt od posebnog značaja za EP HZHB, jer doprinosi poboljšanju distribucije električne energije na svom području i tako smanjuje ovisnost o uvozu.

Godine 2013. radi se dopuna studije koju je zatražilo federalno Ministarstvo okoliša i turizma. U izvještaju stručne komisije se navodi da studija ne raspolaže dokumentima o održanim javnim raspravama s lokalnom zajednicom, da su površno obrađena poglavlja, a posebno ona koja se tiču biološke raznolikosti, nije obrađeno poglavlje o prekograničnom utjecaju, postoji nedostatak informacija o cjelokupnom zbrinjavanju materijala, revitalizaciji okolnog prostora koji će biti pod direktnim utjecajem i sl., te da su izostavljeni podaci o zaštićenim, ugroženim i rijetkim biljnim i životinjskim vrstama, što je u prethodnoj studiji navedeno kao da nema podataka…

Lažirana imena eksperata

Finalni izvještaj studije urađen je 2017. godine.

U finalnom izvještaju studije utjecaja, prema tvrdnjama eksperata Ante Vukadina, Josipa Markovića, Joze Galira i Mire Šumanovića, izrađivač studije je lažno naveo njihova imena kao članove tima koji je na toj studiji radio.

studija imena

Svi navedeni stručnjaci su članovi Speleološkog društva “Mijatovi dvori”  iz Tomislavgrada koji su poslali službeni prigovor na dokument “Studija utjecaja na okoliš”, sa zahtjevom da se spomenuta četiri speleologa izbrišu iz studije u čijoj izradi, kako tvrde, nisu sudjelovali. Kako se navodi u prigovoru, Josip Marković, Ante Vukadin, Joze Galir i Miro Šumanović predstavljeni su kao članovi radnog tima za izradu studije, što nije istina.

prigovor

“Ecoplan” iz Mostara je poduzeće za prostorno i urbanističko planiranje, projektiranje, studije i konzalting. Za JP “Elektroprivreda HZHB” 2011/2012. godine radili su studiju “Strateška procjena utjecaja na okoliš i komunikacijska strategija za rudnik i termoelektranu Kongora”. Radili su i druge  projekte za JP “Elektroprivreda HZHB”, kao što su, zgrada JP “Elektroprivrede HZHB” poslovnica Tomislavgrad, zgrada JP “Elektroprivreda HZHB” poslovnica Čitluk, zgrada JP “Elektroprivreda HZHB” poslovnica Mostar i zgrada JP “Elektroprivreda HZHB” poslovnica Domaljevac.

Uništavanje prirodnog i istorijskog bogatstva

CHE Vrilo koristiće vodu rijeke Šujice, a za vrijeme smanjenja dotoka u Duvanjskom polju crpit će vodu iz Buškog blata u akumulacijski prostor gornjega bazena.

Rijeka Šujica je najkrivudavija rijeka na svijetu i protiče Duvanjskim poljem. Preko rijeke se u luku pruža rimski most, za koga se vjeruje da je sagrađen još prije dvije hiljade godina, poznat još i kao Galečka ćuprija. Na lokalitetu Stržanj, neposredno iznad vrela rijeke Šujice, nalaze se ostaci rimske tvrđave. Na tom lokalitetu je pronađena pećina, koja je još uvijek nedovoljno istražena.

Direktor “Elektroprivrede HZHB” Marinko Gilja, na polaganju kamena temeljca za izgradnju crpne hidroelektrane Vrilo, istakao je da je negativan utjecaj crpne HE Vrilo na biljni i životinjski svijet minimalan, što se do sada pokazalo, na drugim primjerima izgradnje HE i mHE, točnim samo u teoriji.

Primjer je rijeka Trebižat koja je u kolovozu prošle godine presušila, a lokalno stanovništvo je za to optuživalo JP EP HZHB. Poslovanje hidroelektrane Peć Mlini posljednjih desetak godina ostavlja ozbiljne posljedice na floru i faunu pomenute rijeke, iako su lokalni mještani upozoravali na slične scenarije kada je tek pokrenuta priča o gradnji brane. Trebižat je rijeka ponornica, a posljednji ponor, koji je zasigurno stvarao zalihe upravo za ovakva sušna razdoblja prilikom izgradnje centrale, zatvoren je i betoniran. Rijeka Šujica je takođe ponornica, tako da se sličan scenarij u sušnim periodima može očekivati i u ovom slučaju kada se CHE Vrilo pusti u rad, ali i drugi utjecaji koji se ne mogu ni zamisliti, jer studija utjecaja koja je predočena tvrdi da utjecaja neće biti.

*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)