Koliko ima studijskih programa na Filozofskom fakultetu, kolika se važnost pridaje istraživanju i unaprjeđenju vlastitih znanstvenih časopisa, koliko se koristi mogućnost mobilnosti, kako su se studenti i nastavnici snašli u kombiniranome modelu izvođenja nastave – samo su neka pitanja na koja u intervjuu za portal sumsova.ba odgovara dekan Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Ivica Musić.

Koliko se na prediplomskome i diplomskome studiju nudi programa na Filozofskome fakultetu?

Na prediplomskoj razini imamo 18 studijskih programa. No, neki se studiji mogu studirati dvopredmetno. Uzmemo li u obzir sve kombinacije, na preddiplomskoj je razini čak 77 različitih studijskih skupina. Na diplomskome studiju izvodi se 11 jednopredmetnih i 12 dvopredmetnih studijskih programa.

Znamo da se ove godine povećao broj upisanih studenata na Filozofskome fakultetu. Što je razlog tomu?

To je nesumnjivo pokazatelj da je Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru prepoznat kao kvalitetna visokoškolska ustanova koja prati i primjenjuje najsuvremenije metode proučavanja i poučavanja.

Što je s trećim ciklusom, odnosno doktorskim studijem, koliko je aktualan?

Prošle akademske godine pokrenut je novi Interdisciplinarni doktorski studij. Oblikovali smo ga po najsuvremenijim standardima. Koncipiran je tako da svojom interdisciplinarnošću pruži što širi humanističko i društveno utemeljen pristup jezičnim, povijesnim i kulturološkim posebnostima Europe, s osobitim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Potpuno smo napustili stari model u kojemu je prevladavala klasična nastava. Sada je naglasak na znanstvenoistraživačkoj dimenziji.

Što objavljivanje znanstvenih časopisa znači za Fakultet i za SUM?

Objavljujemo čak tri znanstvena časopisa i jedan godišnjak. Po tome smo jedinstveni na Sveučilištu, ali vjerujem i među fakultetima diljem regije. Sve su te publikacije referirane u vrijednim svjetskim bazama podataka. Dinamičnost se očituje i u drugim oblicima kao što su održavanje okruglih stolova, međunarodnih znanstvenih konferencija, javnih tribina, uključenost u razne projekte te trajno pribavljanje knjižnične građe. Treba reći da naša knjižnica ima više od 17 tisuća naslova.

Kako je ove godine bila organizirana konferencija Identiteti – kulture – jezici?

Ove smo godine održali tradicionalnu, sedmu međunarodnu znanstvenu konferenciju Identiteti – kulture – jezici. Zbog pandemije morali smo je održati u tzv. online okruženju. Unatoč nemogućnosti fizičkoga susreta, razmjene iskustava, znanja i spoznaja smatramo da je konferencija bila uspješna.

Koliko se na Fakultetu koriste programi mobilnosti kada je riječ o nastavnicima i studentima?

U posljednje dvije-tri godine znatno se povećalo zanimanje za mobilnost, a nastavnici i studenti našega Fakulteta prednjače kada je riječ o korištenju različitih programa mobilnosti, ponajvećma kroz program Erasmus+. Imamo priličan broj razmjena nastavnoga i administrativnoga osoblja koji idu na različite treninge mobilnosti na tjedan dana. U ovome semestru, u vrijeme pandemije, imamo sedam studenata na razmjeni, a za sljedeći semestar već znamo da će šest studenata jedan semestar provesti na nekome drugom sveučilištu. Natječaji su još otvoreni pa taj broj po svoj prilici ne će biti konačan.

Koje se mogućnosti razmjene nude na Fakultetu?

Najveće je zanimanje za program Erasmus+, ali tu su i brojni drugi programi kao što su DAAD (Njemačka služba za akademsku razmjenu), KAAD (Katolička akademska služba za razmjenu stranaca) i OeAD (Austrijska akademska služba za razmjenu). Kroz program CEEPUS III u mreži ARHEOPED s još 12 srodnih odjela/studija već više godina sudjeluje naš Studij arheologije. U suradnji s američkim veleposlanstvom nudi nam se i Fulbrigt program stipendiranja.

Kako su se studenti i nastavno osoblje snašli u kombiniranome obliku izvođenja nastave?

Na početku ove akademske godine uspostavili smo kombinirani model nastave. Sličnim se modelima služe i sveučilišta u okruženju, ali i ona u Europi i svijetu. Dakako, posebno pazimo da u klasičnome obliku izvodimo nastavu vezanu za vježbe i ispite koji se ne mogu, ili se vrlo teško mogu izvoditi izvan učionice.

Kakva je suradnja nastavnoga osoblja i studenata kada je riječ o provođenju nastave na daljinu?

Uistinu nije floskula kada kažem da su u središtu naše pozornosti studenti. Usredotočenost na realiziranje nastavnoga plana koji studentima jamči stjecanje znanja i kompetencija jasan je i nedvosmislen imperativ. U stalnoj smo komunikaciji sa studentima te od njih doznajemo koliko nastavnici odgovaraju na taj imperativ. Iznenađujuća je činjenica da dosad nismo imali ni jedan ozbiljniji prigovor na rad profesora i asistenata. To samo po sebi govori puno.

Koliko je pandemija utjecala na motivaciju studenata za učenje, aktivnosti i napredak u ostvarenju ambicija?

Prioritet nam je zdravlje svih naših studenata i zaposlenika. S tim na umu organizirali smo rad naših službi, ali i nastavu koja se održava u kombiniranom obliku. Unatoč brojnim znanstvenim i stručnim studijima usmjerenima na razumijevanje i utjecaj pošasti koja je zahvatila cijeli svijet teško je (pr)ocijeniti koliko pandemija utječe na motivaciju i uopće na mentalno zdravlje studenata. To je bila i tema jednoga znanstveno-stručnog skupa što ga je organizirao naš Studij psihologije i čiji je proistjek zbornik radova naslovljen „U redu je! Pomoći sebi i drugima: COVID-19 pandemija“. Ovo je samo jedan primjer kako se Filozofski fakultet uključuje i u terapijske aktivnosti koje bi mogle pomoći društvenoj zajednici.

Kakva je zapravo realna percepcija Filozofskoga fakulteta unutar Sveučilišta u Mostaru?

Na to se pitanje ne može jednoznačno odgovoriti. Postoje različiti stavovi, no oni koji razumiju narav Filozofskoga fakulteta često ga nazivaju „srcem Sveučilišta“. Razlog je jednostavan: njegovo je temeljno poslanje njegovati, razvijati i promicati univerzalne humanističke vrijednosti – kulturne, identitetske, nacionalne i duhovne. U tome kontekstu treba reći da se upravo na Filozofskome fakultetu odvija najveći dio kulturnoga života Mostara i Hercegovine uopće.

sumsova.ba