Na bezbrojne načine internet i društvene mreže utjecali su na živote ljudi koji ih konzultiraju prilikom svake nedoumice. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da prosječna odrasla osoba vjeruje da može savladati dvije trećine svih stanja i bolesti koje je pogode bez profesionalne medicinske pomoći i da je sve što je potrebno uraditi opisati simptome ili uslikati neki zdravstveni problem te će netko iz mnoštva korisnika društvenih mreže znati dijagnozu i terapiju, piše Večernji list BiH.

Ono što posebno upada u oči su zdravstveni problemi kod djece, osobito malih beba za koje roditelji, umjesto da ih odvedu pedijatru, dijagnozu traže od korisnika društvenih mreža.

Zabrinjavajući trend

“Beba od tri mjeseca kašlje i otežano diše. Puno bali, nema temperature”, jedna je od objava na društvenoj mreži u kojoj majka traži savjet od korisnica iste. Ima različitih odgovora, od onih da djetetu nije ništa čim nema temperature, do ispiranja nosića, ali i osviještenih osoba koje urlaju da se dijete hitno vodi liječniku jer je premalo. “Dijete ima temperaturu 39,6, čepić spusti na tri – četiri sata i ponovno nastupi visoka temperatura. Malo se žali na glavobolju i da ga trbuh boli, jednom je i povratilo”, još je jedna od objava u kojoj roditelji dijagnozu i savjet za liječenje traže od korisnika interneta umjesto od liječnika. Tu su i fotografije različitih osipa i pojava po tijelu kod beba i djece uz pitanje: “Što je ovo i čime liječiti”, a odgovori su, u najmanju ruku, zabrinjavajući, jer ih piše netko tko se s medicinom nikada nije sreo, a majci daje dijagnozu i propisuje neki lijek koji će ekspresno riješiti problem.

Dijagnoze se ne traže samo za djecu već i za odrasle, a “internet-liječnici” bez pregleda i pretraga, nalaza… daju rješenje problema. Budući da najviše zabrinjava “internet-liječenje” beba i djece, za komentar smo se obratili predstojnici Klinike za dječje bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar dr. Vesni Brkić. “Ovo je uzelo maha u posljednje vrijeme. I sama često pročitam neke od objava i jedva se suzdržim od komentara. Ovo što se radi je zabrinjavajuće. Neka potraže liječnika, oni su uvijek na raspolaganju kako na odjelima tako i u domu zdravlja, koji će dati pravu informaciju. Ne želim da me netko pogrešno shvati, smatram da su te žene obrazovane, ali kad čujem ili čitam komentare zaista ostanem bez riječi. Davanje liječničkih savjeta preko društvenih mreža od osobe koja nije liječnik i nema dovoljno podataka kojim bi se uspostavila odgovarajuća dijagnoza i na osnovi koje bi se dala adekvatna terapija i pristupilo liječenju je opasno. Pa zašto smo mi išli toliko godina u školu i učili da sad majke daju savjete po društvenim mrežama. Ne kažem da tu ne bude i ispravnih savjeta, vjerojatno iskustvenih sa svojom djecom, ali zaista ima savjeta da ostanete u šoku”, kazala je dr. Brkić.

Otići pedijatru

Protiv “internet-ordinacija” je i Mostarka s kojom smo slučajno započeli razgovor o ovoj temi i zatražili mišljenje s obzirom na to da je majka malog djeteta. “Kao majka petogodišnjeg djeteta smatram da je veoma neozbiljno i neodgovorno postavljati zdravstvene probleme na online mreže i tražiti mišljenja i dijagnoze za isto. Svako dijete je osoba za sebe i olako dijeliti savjete i izigravati “online-liječnike” može imati kobne posljedice. Ovakvim postupcima omalovažavamo trud i znanje liječnika koji nisu stekli svoje zvanje na Google tražilici. Ako sumnjamo u komplikacije i nismo sigurno što učiniti kad dijete ima problem, umjesto vremena provedenog na internetu, trebamo otići do nadležnog pedijatra ili više njih ako treba kako bismo bili sigurni u dijagnozu i potrebno liječenje. Djeca nisu igračke koje možemo liječiti uz savjete nepoznatih osoba na internetu”, kazala nam je ova majka. Dijagnoza je temeljni postulat medicinske prakse, liječnik na osnovi dijagnoze liječi pacijenta. Postavljanje dijagnoze je srž studija medicine koji traje šest godina, dobro svladana anamneza donosi oko 80% dijagnoze – razloga zbog čega pacijent posjećuje liječnika. 
Samo diplomirani liječnik ovlašten je protumačiti simptome kod pacijenta, koji, uz razgovor s pacijentom, na temelju fizičkog pregleda i laboratorija, postavlja dijagnozu, a na temelju koje se počinje liječenje.

vecernji.ba