Franjevački samostan i muzej u Tomislavgradu čuva nalaz praslona, ali i brojnih drugih životinja iz doba prije više od 3 i pol milijuna godina.

Fosilne ostatke Duvanjskog praslona otkrio je prije 10 godina amater-sakupljač Vinko Ljubas na lokalitetu kamenoloma u Cebari kod Tomislavgrada.

Kaže kako je odmah znao da riječ o nečemu neobičnom, no nije ni slutio da će taj nalaz postati senzacionalno paleontološko otkriće.

“Prvi pronalazak je bio tri fosilna zuba praslonova koji su bili identični, riječ je bila o nečemu što krije svoju tajnu”, rekao je Ljubas za BHRT.

A tajna je razotkrivena kad su nalazi poslani na analizu u Beč. No, onda je sve stalo, kaže Vinko, dok se u cijelu priču nije uključio franjevački gvardijan, fra Sretan Ćurčić i, zahvaljujući njemu, više od 1000 okamina je sačuvano. Vrijednost ovog nalaza je što je vrlo rijedak i u svjetskim razmjerima, što je na jednom mjestu pronađena gomila fosilih skeletnih ostataka različitih životinja.

”Posebnost Cebare je u tome što je tu pronađen zoološki vrt, životinjsko carstvo na jednom mjestu, ne samo slonovi, nego sabljozube mačke, tapiri, dabrovi, pragoveda, prakonji, raznorazne ptice, nema šta nema, i to je samo, zapravo, jedan površinski kop što smo mi tu našli”, rekao je fra Čurčić.

Prije dvije godine u okviru samostana izloženo je 25 fragmenata kostiju i trodimenzionalni prikaz praslona dostupan široj javnosti koja se na ovom mjestu može upoznati s geološkom prošlošću duvanjskog kraja.

“Vi nemate prije Beča, prije Bugarske, ovakvu dioramu. Ovo jest već jedan međunarodni projekt, gdje su se uključile Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Austrija, Nizozemska, Bugarska i vi danas ne možete zamisliti ni jedan geološki simpozij od Istambula, Pariza, New Yorka, Madrida, da se ne spomene Cebara”, rekao je duvanjski franjevac.

S obzirom na to da Bosna i Hercegovina nema paleontologa, punih 10 godina besplatnu stručnu pomoć, kaže fra Sretan, pruža im paleontologinja Jadranka Mauch Lenardić iz Hrvatke.

“Bilo bi svakako potrebno pokrenuti sustavna istraživanja, zato jer bi se na taj način dobili, odnosno pronašli, ne samo novi fosilni nalazi, nego bi se mogla i cijela rekonstrukcija paleoklime i paleookoliša i svih procesa koji su se događali tijekom milijuna godina na tom lokalitetu, bolje i točnije rekonstruirati”, reklaje Mauch Lenardić.

Za sustavno istraživanje ovog lokaliteta, pak, trebale bi se uključiti i bosanskohercegovačke vlasti, čija je podrška za sada izostala.

Ono što je sigurno, kaže Lenardić, jest da će se prvom prilikom održati izložbe duvanjskog praslona u više gradova Hrvatske, koje su prošle godine zbog pandemije otkazane, a koje je Zavod za paleontologiju iz Zagreba prepoznao kao iznimno vrijedne.