Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne jedno je od najznačajnijih javnih poduzeća u BiH. Poslovanje u vremenu pandemije koronavirusa, proizvodnja električne energije, izgradnja novih objekata i postrojenja, planovi za budućnost bile su neke od tema o kojima je u intervjuu za Večernji list govorio mr. sc. Marinko Gilja, generalni direktor Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne, u povodu 28. obljetnice poduzeća.

Kakve rezultate Elektroprivreda HZ HB očekuje u ovoj, po mnogo čemu, specifičnoj godini?

Kao što i sami kažete, ova godina po mnogo čemu je specifična, kako za BiH u cjelini tako i za naše poduzeće. Javno poduzeće Elektroprivreda HZ Herceg Bosne d.d. Mostar u prvom polugodištu ove godine poslovao je pozitivno te ostvario dobit. Tekuća godina izrazito je loša u hidrološkom smislu, tako da je za 10 mjeseci ove godine ostvarena proizvodnja u našim pogonima za 30 posto niža od planirane, što će sigurno imati veliki utjecaj na naš poslovni rezultat na kraju 2020. godine.

Koliko je pandemija koronavirusa utjecala na svakodnevni rad Elektroprivrede HZ HB?

Odmah početkom godine svijet, Europu, regiju pogodila je pandemija izazvana koronavirusom. Pratili smo stanje u okruženju i preventivno reagirali u smislu organiziranja posla i zaštite kako zaposlenika tako i naših potrošača. Pratili smo i u potpunosti provodili sve prijedloge i preporuke nadležnih ustanova i institucija te slobodno mogu reći da pandemija koronavirusa nije utjecala na svakodnevni rad Elektroprivrede HZ HB. Pogonska spremnost ni u jednom trenutku nije bila dovedena u pitanje, opskrba električnom energijom bila je uredna te su svi nastali kvarovi na distributivnoj mreži otklanjani u najkraćem mogućem roku, i bez obzira na pandemiju i lošu hidrologiju ovako će se i nastaviti.

Što je s razvojnim planovima i strateškim projektima? Hoće li biti prolongiranja?

Naše strateško opredjeljenje je održivi razvoj koji se temelji na tri stupa: uspješno poslovanje, zaštita okoliša i društvena odgovornost. Samo pažljivo balansiranje među ovim trima međusobno ovisnim ciljevima, uz puno kompromisa, vodi do održivog razvoja jer održivi razvoj nije nepokretno stanje harmonije, nego dinamičan proces promjena kojim treba upravljati kako bismo stvorili budućnost kakvu želimo. To znači da će Elektroprivreda HZ HB realizirati samo one projekte koji: (1) doprinose uspješnom poslovanju Društva, (2) na korist su prostoru, društvenoj zajednici u kojoj djelujemo i lokalnoj zajednici gdje se projekt realizira te je (3) po svojim negativnim učincima prihvatljiv za okoliš i lokalnu zajednicu.

Na tim temeljima Elektroprivreda HZ HB trenutačno radi na 30-ak razvojnih projekata obnovljivih izvora energije (vjetar, solarna, hidro), koji su u različitim fazama, od početnih do visoke pripremljenosti za izgradnju. Naravno, naše strateško opredjeljenje, a time i strateški projekti vezani su za povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje gubitaka kako u proizvodnji tako još više u distribuciji električne energije, ali i na strani potrošnje. Naravno, tu su i projekti poboljšanja svih aspekata upravljanja i vođenja našega cjelokupnog elektroenergetskog sustava uzimajući u obzir izazove tranzicije energetike i trendove tehnološkog razvitka i tzv. 3D – dekarbonizacije, decentralizacija, digitalizacija. Ovo su teška i izazovna vremena, kako zbog trenutačne pandemije tako i zbog izazova tranzicije, ali poznato je da su izazovi i prijetnje ujedno i prilika za nove iskorake i napredak. Elektroprivreda HZ HB ima dovoljno znanja i sposobnosti odgovoriti na sve izazove te nije vjerojatno da će doći do značajnijih prolongiranja naših razvojnih planova i projekata.

Europska unija pred BiH postavlja ozbiljne uvjete u smislu prelaska na “zelenu energiju” i veću uporabu obnovljivih izvora energije. Što sve Elektroprivreda HZ HB radi na tom planu?

U javnom prostoru postoji zabluda o tome koja je energija “zelena”, koju je potrebno razjasniti. Najčešće se na našem prostoru pod obnovljivim izvorima podrazumijevaju sunce, vjetar i male hidroelektrane (ostale obnovljive izvore, kao što su geotermalna, energija plime i oseke, valova i slične, u ovom trenutku možemo zanemariti). Međutim, kada govorimo o obnovljivim izvorima energije i “zelenoj energiji”, treba imati u vidu da smjernice Europske unije kažu da je sva energija proizvedena u hidroelektranama obnovljiva “zelena” energija bez obzira na veličinu, odnosno instaliranu snagu hidroelektrane. Izuzetak su samo crpne (reverzibilne) elektrane, ali i kod njih je energija koja se proizvede iz prirodnog dotoka vode “zelena”. Samo onaj dio energije koji se proizvede iz crpnog rada nije “zelen”. Dakle, i velike hidroelektrane obnovljivi su izvori energije.

Uzimajući to u obzir, Elektroprivreda HZ HB proizvodi samo “zelenu energiju” iz hidroelektrana i vjetroelektrane, s izuzetkom malog dijela od ukupne proizvedene energije koja se proizvede u CHE Čapljina iz crpnog načina rada, a i to pod specifičnim uvjetima i okolnostima. Elektroprivreda HZ HB nastavit će proizvoditi energiju samo iz obnovljivih izvor te razvijati i graditi obnovljive izvore – vjetroelektrane, solarne elektrane i hidroelektrane. Time dajemo svoj puni doprinos ispunjavanju uvjeta koji stoje pred BiH u smislu smanjenja emisije štetnih plinova i povećanju udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije. Ali naš prvi motiv je zaštita okoliša i djelovanje za dobro ovog prostora, naroda i društva.

Kakav je vaš stav o izgradnji mini hidroelektrana, oko čega se podiže puno prašine u javnosti?

Ovo je prilično kompleksno pitanje, između ostalog, trebalo bi definirati što se podrazumijeva pod pojmom mini hidroelektrana jer trebamo razlikovati male i mini hidroelektrane. Mora se reći da je doprinos mini hidroelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije gotovo zanemariv, a štete u okolišu su ponekad značajne. No, ni to nije jednoznačno. Trebalo bi uspostaviti jasne kriterije i uvjete izgradnje te definitivno zabraniti izgradnju na zaštićenim vodotocima i tamo gdje je ugrožena bioraznolikost.

Kolike su mogućnosti korištenja solarne i energije vjetra u BiH, posebno na području koje pokriva Elektroprivreda HZ HB?

Mogućnosti korištenja solarne i energije vjetra su ogromne i potencijalno bi se sve potrebe za električnom energijom mogle podmiriti iz tih dvaju izvora.

Nedavno je IRENA (International Renewable Energy Agency) uradila studiju procjene potencijala obnovljivih izvora energije na ovom prostoru. Predočit ću podatke za BiH. Po toj studiji, troškovno isplativ potencijal (kapacitet) solarnih fotonaponskih postrojenja iznosi 2955 MW s potencijalnom proizvodnjom 4126 GWh. Troškovno isplativ potencijal (kapacitet) vjetroelektrana iznosi 10.619 MW, a potencijalna proizvodnja 22.893 GWh. Usporedbe radi, po podacima DERK-a, ukupna potrošnja električne energije u BiH u 2019. iznosila je 12.330,13 GWh. Istaknuo bih da se najveći potencijali vjetra i sunčeve energije nalaze upravo na području na kojem djeluje Elektroprivreda HZ HB. Također je važno spomenuti da cijene tehnologija za ove izvore strahovito opadaju te solarna i vjetroenergija postaju najjeftiniji izvori električne energije.

Što nam je donijela liberalizacija tržišta električne energije u BiH?

Elektroprivreda HZ HB spremno je dočekala liberalizaciju tržišta električne energije u BiH, što nam najbolje govore rezultati na tom polju posljednjih godina koji su iz godine u godinu sve bolji i bolji, što nam je jedan od bitnih čimbenika za pozitivno poslovanje Društva. Energija iz naših obnovljivih proizvodnih izvora, kao i drugi energetski proizvodi koje nudimo iz naših elektrana (pomoćne usluge raznih vrsta, fleksibilni dijagrami isporuke, crpni rad i dr.), postali su hit na tržištu. Nadamo se da će NOS BiH i DERK prepoznati značaj CHE Čapljina za stabilnost kompletne mreže u BiH te napokon valorizirati njegov rad u kompenzacijskom pogonu. Trenutačno se realizira projekt Svjetske banke “Studija o likvidnosti tržišta u BiH” u koji su uključeni i predstavnici Sektora za tržište, što bi kao rezultat trebalo dati formiranje burze električne energije u BiH, a poznato je da je Elektroprivreda HZ HB prvi začetnik te ideje, počevši od zaključaka s dviju regionalnih energetskih konferencija održanih u Mostaru, kao i prošlogodišnjeg Summita energetike u Trebinju. Također, naši predstavnici uključeni su u radne skupine na završnim aktivnostima na pripremi teksta Zakona o regulatoru električne energije i prirodnog plina, prijenosu i tržištu električne energije u BiH. Uvjereni smo da će donositelji Zakona u konačnici imati sluha i donijeti takav akt kojim će biti konačno otvoren put za formiranje burze električne energije i/ili operatora tržišta električne energije sa sjedištem u Mostaru jer je to jedini veći grad u BiH koji je, kao i Hercegovina kao regija, ostao uskraćen za jedno sjedište energetske kompanije na državnoj razini.

Koliko su realne sadašnje cijene električne energije za stanovništvo i gospodarstvo u BiH? Očekujete li tu promjene u idućem razdoblju?

Ako promatramo trendove u kretanjima cijena električne energije, razvidno je da u Europi cijene uglavnom rastu te bi stoga i tržištem definirane cijene u BiH trebale slijediti ove trendove. No, ako bi došlo do konačnog formiranja organiziranog tržišta električne energije u BiH, odnosno burze električne energije, te do eventualnih ukidanja ili smanjivanja raznih vodnih naknada i drugih troškova po proizvedenom MWh, uvjereni smo da bi to, u najmanju ruku, djelovalo u smjeru održavanja trenutačnih cijena, ako ne i smanjenja istih. Misao vodilja našeg Društva je da ćemo, sve dok se ne iznađe mehanizam kojim će se učinkovito zaštititi socijalno ugrožene skupine stanovništva, nastojati svojim aktivnostima i vlastitim mehanizmima maksimalno zaštititi svoje kupce od naglih i tržišno uvjetovanih cjenovnih skokova. Stoga bih u konačnici mogao reći da u nekom realnom kratkom roku ne očekujem značajnije promjene za naše kupce, posebno za kategoriju kućanstva.

vecernji.ba