Čuveni američki časopis Forbes objavio je, petnaestu godinu zaredom, svoju rang-listu 100 najmoćnijih žena na svijetu, a hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović se našla na 47. mjestu.

Nikad dosad ženske liderice nisu privukle više pozornosti, a potreba za njihovom većom zastupljenošću nije bila uočljivija, piše Forbes u uvodu teksta o ovogodišnjoj rang-listi. Žene se mobiliziraju za promjene, od pokreta “Me Too” protiv seksualnog zlostavljanja do nove inicijative “We Too”, kojom je nazvano jačanje ženskih glasova na skupštini UN-a ove godine.

Forbes je, kao i svake godine, pri formiranju rang-liste mjerili su četiri faktora: novac (bilo osobno bogatstvo, BDP zemlje koju vodi ili prihodi i imovina tvrtke koju vodi), prisutnost u medijima, sfera utjecaja i utjecaj svake od žena s popisa. Također, najmoćnije žene su podijeljene u šest različitih kategorija: poslovne liderice, poduzetnice, investitori, znanstvenice, filantropkinje i direktorice.

Na prvom mjestu je Merkel, na drugom May

Na prvom mjestu liste najmoćnijih žena je, već osmu godinu zaredom, Angela Merkel. Iako je nedavno odstupila s mjesta predsjednice svoje Kršćansko-demokratske unije i najavila da se neće kandidirati na idućim parlamentarnim izborima, i dalje je na čelu najveće europske ekonomije, što je čini i najmoćnijom lidericom na svijetu. U zadnje tri godine mandata vjerojatno će biti motivirana da ostavi prepoznatljivu političku baštinu za sobom.

Britanska premijerka Theresa May, na drugom mjestu, naslijedila je nered Brexita kada je njen prethodnik David Cameron podnio ostavku nakon referenduma. Zadnje dvije godine je mukotrpno pregovarala s Bruxellesom o sporazumu izlaska Velike Britanije. Sporazum je konačno dogovoren, ali sada mora uvjeriti vlastiti parlament da ga podrži.

Treće mjesto drži Lagarde, četvrto direktorica GM-a Mary Barra

Na trećem mjestu je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde, koja se popela s osmog mjesta prošle godine. Lagarde je u godini na izmaku često bila stabilizacijska snaga i smirivala tenzije nastale u trgovinskim ratovima, prvenstveno između SAD-a i Kine, odnosno Europske unije i Kanade. Posebno je zanimljivo da je, na desetu godišnjicu velike financijske krize iz 2008., upozorila na “grupno mišljenje” u bankarskom sektoru u kojem dominiraju muškarci i pozvala na veću zastupljenost žena u toj industriji.

Na četvrtom mjestu je direktorica američkog autoproizvođača General Motorsa, Mary Barrra. Pod njenim upravljanjem posrnuli američki autogigant uložio je milijarde dolara u električna i samovozeća vozila, te u uslugu za dijeljenje vožnji Maven. No u sklopu restrukturiranja dala je otpustiti i 14 tisuća zaposlenika u Sjevernoj Americi.

Na petom mjestu je direktorica uzajamnog fonda Fidelity Investments, Abigail Johnson, koja je na tom mjestu naslijedila osnivača fonda, inače svog djeda, 2014. Ovaj fond upravlja s čak 2.5 bilijuna eura klijenata. Na šestom mjestu je pak Melinda Gates, supruga multimilijardera, filantropa i osnivača Microsofta, Billa Gatesa, i suravnateljica njihove zajedničke humanitarne zaklade koja je uložila milijarde u rješavanje gorućih problema koja otežavaju životne uvjete u zemljama u razvoju.

Grabar-Kitarović na 47. mjestu, spominje se njen nastup na Svjetskom prvenstvu

Na sedmom mjestu je Susan Wojcicki, direktorica YouTubea, najveće svjetske mreže za objavljivanje videa, s 1.9 milijardi korisnika koji je posjećuju svaki mjesec. Upravo je ona, kao menadžerica u Googleu, 2006. je zagovarala kupnju YouTubea, koja je Google stajala 1.65 milijardi dolara. Iako napori YouTubea da ukloni uznemirujući ili uvredljivi sadržaj nisu uvijek bili uspješni, uglavnom je izbjegao skandale koji su zadesili Facebook.

A gdje je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović? Na 47. mjestu.

Evo što Forbes kaže o njoj:

Ona je najmlađa predsjednica Hrvatske ikad, kao i prva žena izabrana na taj položaj. Za vrijeme Svjetskog prvenstva, iskoristila je izboreno drugo mjesto svoje zemlje za unaprjeđivanje odnosa, posebno s Rusijom i predsjednikom Putinom. Ove se godine morala očitovati o optužbama da je hrvatska vlada sve tolerantnija prema ekstremnim nacionalistima. Grabar-Kitarović je prethodno služila kao ministrica vanjskih poslova, veleposlanica u SAD-u i pomoćnica generalnog tajnika NATO-a, ističe se u Forbesovom osvrtu.

jabuka.tv