Federalni zavod za zapošljavanje ove godine imat će više sredstava za subvencije prilikom zapošljavanja. Zastupnički dom Federacije BiH odobrio je financijski plan ove institucije za ovu godinu, tako da se može krenuti u realizaciju predviđenih programa. Kada će pozivi biti raspisani, na koji način će se novac dijeliti ove godine i što je sve planirano, u intervjuu za Večernji list otkriva ravnateljica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar.

Za početak nam recite koliko će sredstava ove godine biti izdvojeno za subvencioniranje zapošljavanja?.

– Ove godine veći je proračun nego lani. Imat ćemo oko 60 milijuna maraka na raspolaganju za tri naša programa. Imamo program sufinanciranja zapošljavanja. Tu je planirano 45 milijuna maraka. Imamo sufinanciranje samozapošljavanja i tu je planirano 10 milijuna maraka. Imamo i program obuke i rada, gdje se radnici obučavaju, a kasnije poslodavac ima obvezu zadržavanja radnika u radnom odnosu. Tu smo planirali oko dva milijuna maraka. Imamo i poziciju zajedničkih projekata gdje je planirano oko dva milijuna maraka.

A koliko je sredstava za ovu namjenu prošle godine potrošeno?

– Lani ih je bilo manje i imali smo na raspolaganju oko 55 milijuna KM. Planirali smo rast proračuna od tri posto, ali zbog suficita koji imamo očekujemo da će proračun biti veći za oko sedam posao. Završna izvješća se dovršavaju i javnost će o točnim brojkama biti uskoro informirana. Važno je da nam rastu prihodi i da kroz programe osiguravamo da poslodavci i nezaposleni mogu doći do tih sredstava.

Unatoč povećanjima, novca nedostaje?

– Činjenica je da nemamo dovoljno novca kako bismo pokrili sve potrebe, ali je i činjenica da stvaramo nove okvire i mogućnosti kako bi poslodavci i nezaposleni mogli što lakše i brže doći do ovih sredstava.

Kakva su iskustva iz 2018. godine?

– Iskustva su odlična. Jedni smo od rijetkih koji su dobili pozitivnu ocjenu na Istinomjeru. Planirali smo za prošlu godinu obuhvat od oko 12.000 ljudi kroz naše programe i to smo uspjeli. Konačne podatke još nemamo jer smo imali jedan poziv nakon 15. prosinca i u tijeku je potpisivanje ugovora. Konačne brojke o tome koliko smo ljudi zaposlili imat ćemo vrlo brzo, ali sada možemo reći kako smo premašili ciljeve koje smo sebi postavili na početku prošle godine. Kasno smo raspisali ovaj poziv jer smo kasno dobili sredstva za njegovu realizaciju. Ipak, odziv i na taj poziv bio je velik.

Koliko će poziva biti u ovoj godini?

– Mi smo za ovu godinu predvidjeli najmanje dva poziva. Prošle godine planirali smo najmanje tri, pa ih je bilo pet. Povećanje je bilo zbog toga što je pojedinim županijama ostalo novca nakon provedenih poziva, onda smo odlučili iste obnoviti. Ove godine imat ćemo najmanje dva, sigurno i tri, jer se novac ne potroši u svim sredinama na jednom pozivu. Ove godine ćemo malo drugačije raditi. U prvom krugu pustit ćemo najmanje 70 posto sredstava, a ne 50 posto kao prošle godine. Zahtjevi su ogromni i želimo omogućiti da što veći broj ljudi odmah dođe do mogućnosti zapošljavanja. Očekujemo da će dio sredstava ostati i neiskorišten, tako da ćemo vjerojatno taj poziv onda i obnoviti tijekom godine. Tražit ćemo i kroz unutarnju preraspodjelu novca osigurati dodatna sredstva za poticaje zapošljavanju. I revizija nam je ukazala da pustimo u prvom pozivu više sredstava, tako da ćemo to i učiniti. On bi se trebao realizirati tijekom veljače.

Kako će javnost znati za njih?

– Osam dana prije bit će obavijest i očekujemo velik broj prijava.

Način prijave ostaje isti kao prošle godine?

– Da, tko prije dođe do mjesta, dobit će poticaje. Ipak, ove godine ostavili smo dio sredstava da ih službe raspoređuju određenim poslodavcima. Velik broj poslodavaca ostane izvan programa i službe će pomoći određenim poslodavcima koji zadovolje kriterije. Ima ljudi koji nisu dovoljno informatički pismeni, koji se u tome trenutku nisu mogli javiti i kreiran je poseban obrazac za takve poslodavce. Služba odlučuje kome će dodijeliti sredstva, po jasno određenim kriterijima.

Koliko se možete u konačnici prilagoditi potrebama poslodavaca?

– Pokušavamo se na sve načine prilagoditi poslodavcima. Sve što vidimo da možemo poboljšati, to i radimo, zajedno sa županijskim službama. Imamo visok stupanj suradnje, sve se radi na bazi kompromisa i nadam se kako ćemo nastaviti raditi na takvom principu.

Koliko ljudi ostaje na radnim mjestima nakon što im isteknu subvencije za zapošljavanje?

– Po procjenama koje smo mi radili, od 50 do 70 posto ljudi ostane na radnim mjestima i nakon što istekne subvencija. To je postotak koji je jako dobar prema standardima koji su postavljeni kod nas i u zemljama okruženja. Svjetska banka nam je, od 1 do 10, dala ocjenu veću od 9 za ono što radimo, a poslodavci su nam dali ocjenu 9,9. Mislim da to jasno govori kako radimo i kako su mjere prema poslodavcima i prema nezaposlenim osobama jako dobre.

Utječe li političko stanje u Federaciji na rad Zavoda?

– Interes svake političke opcije, bez obzira kome pripada, smanjenje je nezaposlenosti. S te strane imamo veliku potporu. Naš financijski plan u Zastupničkom domu Federacije BiH dobio je najveću potporu. Ne znam koje su sve stranke dale potporu, ali dobili smo najviše glasova. Nama svi priznaju da je ovo što radimo dobro i da trebamo nastaviti s time.

Ali vam pojedinci zamjeraju manjak sredstava, načine prijave…

– Nismo mi krivi što nema dovoljno novca. Mi dijelimo ono što imamo. Neki nam zamjeraju što radimo e-prijave. Mi smo dio ostavili izvan toga sustava, ali smo i rekli kako je jedini način da budemo učinkoviti onaj koji sada radimo. Prikupljanje materijala na papiru zahtijevalo bi obradu koja bi trajala najmanje pola godine. Pitanje je treba li taj radnik tvrtki nakon pola godine i što će raditi taj nezaposleni tih pola godine. Informatizacija sustava donijela nam je brojne prednosti i svi će ga morati prihvatiti. Ovaj sustav ukinuo je mogućnosti manipulacija, učinio je da su svi jednako vrijedni i imaju iste mogućnosti te ćemo nastaviti raditi na tome tragu.