Hrvatski sabor u srijedu raspravlja o prijedlogu Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH, no među vladajućima i oporbom nema suglasnosti – dok su iz HDZ-a poručivali da Deklaraciju ne promatraju kroz optiku izbora u BiH Željka Komšića, odnosno neizbora Dragana Čovića, SDP-ovac Nenad Stazić pitao ih je zašto nije bilo pobune kada je po istim pravilima biran Čović.

“Hrvatska je u svoje ime, ali i u ime Hrvata iz BiH, potpisnica dva međunarodna sporazuma – Washingtonskog, kojim je stvorena Federacija BiH, te Daytonskog, kojim je stvorena država BiH. S obzirom da su ti sporazumi grubo narušeni na štetu Hrvata, a što je potvrdio i Ustavni sud BiH, Hrvatska ima obvezu koja proizlazi iz tih sporazuma. Ona podrazumijeva praćenje, poštivanje i implementaciju tih sporazuma i djelovanje s pozicije konstitutivnih naroda, da se vrati u Ustav jednakopravnost”, naglasio je Božo Ljubić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske, koji je i predlagač Deklaracije.

Poručio je kako želi otkloniti sumnju da su razlog i povod rasprave o Deklaraciji nedavno održani opći izbori.

“Istina je međutim, da su rezultati tih izbora dodatno potvrdili potrebu rasprave o položaju Hrvata u BiH, jer su pokazali nepoštovanje i nejednakopravnost hrvatskog naroda u BIH”, naglasio je Ljubić.

Ustavni sud BiH, podsjetio je, u odluci o “predmetu Ljubić” jasno je odlučio da je „postojeći izborni zakon BiH neustavan i ne onemogućava konstitutivnim narodima izbor legitimnih političkih predstavnika, te je naložio izmjene zakona koje će to omogućiti“.

“Kršenjem Ustava i neprovedbom odluke Ustavnog suda glede izmjena izbornog zakona nakon ovih izbora BiH je uvedena u institucionalnu i ustavnu krizu s neizvjesnim ishodom”, rekao je Ljubić dodajući kako je Hrvatska dužna reagirati na kršenje Daytona.

U ovoj fazi, neophodno je u BiH kroz izmjene izbornog zakona omogućiti izbor legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda i stabilizirati političke odnose. U drugoj fazi neophodno je pristupiti korjenitim promjenama Ustava koje će BiH ustrojiti na načelima federalizma uz simetričnu poziciju tri konstitutivna naroda, poručio je Ljubić.

Usvajanje Deklaracije treba biti dodatna obveza i potpora. Ona je upućena Hrvatima u BiH, kako bi im se pružila temeljna nada i obećanje da Hrvatska stoji iza njih, kao i svekolikoj političkoj javnosti, političkim elitama iz međunarodne zajednice, saveznicima u EU i NATO-u, ali i cinicima iz međunarodne zajednice.

“Upućena je i političkim elitama u BiH, posebice dijelovima tih elita druga dva naroda koji još uvijek rade na dekonstituiranju hrvatskog naroda”, zaključio je Ljubić pozivajući zastupnike na konsenzus.

SDP-ov Nenad Stazić žestoko se obrušio na Ljubićevo izlaganje.

“Nije točno da vi ovu štetnu Deklaraciju predlažete bez obzira na rezultate posljednjih izbora u BiH. Tvrdite da su ta pravila na štetu hrvatskog naroda, ali po istim pravilima je ranije Dragan Čović biran na tu funkciju. Pa što onda niste predlagali Deklaraciju? Vama smeta što je izabran Željko Komšić, Hrvat koji nije član HDZ-a”, rekao je Stazić.

Sve ga, kazao je, podsjeća na situaciju iz ’97. kada Franjo Tuđman nije htio priznati rezultate izbora u Zagrebu. To je demokracija “a la HDZ”, zaključio je Stazić.

Nezavisni Marko Vučetić poručio je kako bi, da je Dragan Čović onoliko inventivnosti koliko je uložio u osobno i profesionalno bogaćenje usmjerio u bogaćenje demokratskih procesa, onda bi Hrvati u BiH bili u boljem položaju nego danas, prenosi Hina.

Hrastov Hrvoje Zekanović ne vidi rješenje u Deklaraciji. “Jedino rješenje koje se nitko neće usuditi reći je treći entitet, i to je jedini spas za hrvatski narod”, ustvrdio je Zekanović.

SDP-ovac Joško Klisović tražio je da mu Ljubić s “da” ili “ne” odgovori smatra li da je Željko Komšić legalno izabran član Predsjedništva BiH.

“To je trenutno politička činjenica s kojom će BiH morati živjeti četiri godine, no jasno je da taj izbor nije u duhu Daytona”, uzvratio je Ljubić.

Nezavisni Vlaho Orepić upozorio je na međusobnu neravnopravnost Hrvata u BiH, koji se dijele na “one Vaše malobrojne koji su bahati i one samoostvarene skromne ljude koji drže Vas i takvu elitu”.

“Da bi napravili prvi korak za boljitak hrvatskog naroda u BiH podnesite Vi i Vaš ‘Veliki vođa’ ostavku”, poručio je Orepić Ljubiću.

Ljubić mu je odgovorio kako tema rasprave nisu ni Ljubić ni Čović. „Mi smo prolazna kategorija“, ustvrdio je Ljubić na što mu je SDP-ov Gordan Maras rekao kako “od ’95. do danas nikako da prođu”.

Božo Petrov (Most) ocijenio je prvu verziju Deklaracije konkretnijom od predložene. “Tko i zbog čega je doveo do toga da verzija koju nam sada dajete je ogoljena”, pitao je Ljubića Petrov.

Istina je da je prvi tekst bio nešto duži, no u političkom sadržaju ova nije manje učinkovita, samo su terminološki neke stvari “ispeglane” da Hrvatskoj ne otežamo legalno i legitimno pravo da zastupa Hrvate izvan Hrvatske, odvratio je Ljubić.

“Deklaraciju niti donosimo niti promatramo kroz optiku izbora Željka Komšića, odnosno neizbora Dragana Čovića. Želimo je donijeti kako bismo ispunili svoju ustavnu obvezu, da budemo jamac u zaštiti nacionalnih interesa hrvatskog naroda u BiH”, ustvrdio je HDZ-ov Branko Bačić.

SDP-ovac Arsen Bauk pitao se kako će Deklaracija pomoći Vladi i predsjednici Republike Hrvatske kao sukreatorima vanjske politike i kako će popraviti položaj Hrvata u BiH, te je tražio jasne argumente koji će osporiti tvrdnje da se radi o miješanju u unutarnje stvari druge države. “Za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost”, ističe se u Deklaraciji koja poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda.

Deklaracija ima šest točaka, cijeli dokument 20 stranica, a u njemu se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH. Navodi se kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma.

Uz višekratno isticanje podrške suverenitetu BiH i suradnji Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU, u dokumentu se podupiru “napori u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona, koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njezina tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana” te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja BiH.

 

vecernji.ba