Od subote, 25. srpnja, i sljedećih 14 dana vrijedi nova, još strožija naredba Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva o dozvoljenom okupljanju do 50 osoba u zatvorenom te do 100 osoba na otvorenom prostoru uz obveznu fizičku distancu od dva metra (izuzev članova istog kućanstva), ali i ograničenje rada ugostiteljskih objekata u županijama u Federaciji do 23 sata, piše Dnevni list.

Nova mjera povod je i sve glasnijih negodovanja, prvenstveno uposlenih u ugostiteljstvu gdje smatraju da je ovo potpuno nepotreban i amaterski potez koji dodatno ugrožava i ionako slomnjen turizam, ali i prijetnji tužbama Federalnom ministarstvu zdravstva na Ustavnom sudu, javlja ta tiskovina.

No, dok svojim obvezujućim naredbama Federalno ministarstvo zdravstva štiti zdravstveni sustav od preopterećenosti, ekonomija snosi nesagledive posljedice, a sve češće se postavlja pitanje ograničenja ljudskih prava pod krinkom borbe protiv pandemije i sve češće se spoimnje otpor strogim mjerama.

‘Zabrana rada nije rješenje’

Tužbe se već najavljuju iz Mostara zbog zabrane rada ugostiteljskim objektima. Mostarac Zvonko Vidović, javno je istaknuo da u ime veće skupine građana i biznismena najavljuje ustavnu tužbu protiv, kako je naglasio, “svega što Čerkezu and Co. padne na pamet, a protivno je Ustavu BiH”.

“Na lijevoj strani grafikona imamo stanje u travnju i svibnju mjesecu 2020. godine kada smo zatvarani u kuće, uveli su policijski sat, zatvorili trgovine, ugostiteljske objekte, ograničili kretanje ljudi… Danas, kad na desnoj strani grafikona imamo nekoliko puta više vrijednosti novozaraženih, onih koji se liječe u Covid bolnicama, umrlih, situacija je jako opuštena, ali ponovno se najavljuju restriktivne mjere prema privatnom sektoru kao i građanima”, ističe Vidović iznoseći praksu iz nekih europskih zemalja pri donošenju mjera ograničenja u cilju suzbijanja pandemije.

On podsjeća da je austrijski Ustavni sud presudio da uvođenje policijskog sata zbog Covid-19 nije bio ustavno utemeljen te da je potaknuta kritika kako je vlada te zemlje ignorirala zakone pri donošenje mjera tijekom epidemije.

“Sud je svoju odluku donio temeljem žalbe građana protiv ministarstva zdravstva koje je branilo ljudima boravak na javnim prostorima izuzev ako su sami ili u društvu članova svojih obitelji. No, to nije prva odluka najvišeg suda u Austriji. Naime, već ranije je presuđeno da je protuustavan cijeli niz restriktivnih mjera, odnosno odluka koje je donio njihov krizni stožer i ministarstvo zdravstva. Ovim putem, u ime jedne veće skupine građana, najavljujem ustavnu tužbu protiv svega što ‘Čerkezu and Co.’ padne na pamet, a protivno je Ustavu BiH! To ćemo uraditi u ime privatnog sektora, ugostitelja, turističkih djelatnika, uslužnih i trgovačkih djelatnosti jer oni nisu na proračunu i moraju si zaraditi plaću! Kako sebi, tako sa svojim uposlenicima. Zabrana rada nije rješenje”, zaključuje Vidović.

“Nije normalno da stožer određuje o broju osoba na svadbama”

Dok gospodarstvenici apeliraju na pravo na rad, ekonomisti upozoravaju na povijesnu recesiju i pad prihoda, liječnici upozoravaju i na psihološke posljedice mjera ograničenja, o nadležnostima i “izlasku iz okvira” stožera civilne zaštite tijekom pandemije već tjednima se govori i u susjednoj Hrvatskoj. U susjednoj Srbiji traže potpisivanje peticije za smjenu Kriznog stožera Srbije, a što vladajući u toj zemlji komentiraju kao “napad na državu”.

Ipak, najodgovornije osobe u BiH još uvijek prešućuju ovu temu, hrvatski predsjednik Zoran Milanović o tome ima svoj jasan stav.

“Nije normalno da grupa ljudi koja nije birana od naroda određuje koliko ljudi smije biti na svadbi. Ja sam da idemo u inicijalnu odluku dvotrećinskom većinom. Vlada treba punomoć za to koliko će ljudi biti na svadbi, ja bih im je dao da mogu – kazao je. To može kliziti u autoritativnost, ali to još nije”, rekao je Milanović.

U ovom kontekstu podsjećamo i na nekoliko odluka ustavnih sudova u BiH i susjednoj Hrvatskoj. Naime, sudac Ustavnog suda Hrvatske Andrej Abramović već je upozoravao da Nacionalni stožer za krizna stanja nije imao zakonsko pravo u ožujku donijeti odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravišta.” Zakonom o sustavu civilne zaštite, a ni njegovom dopunom koju je Sabor usvojio 18. ožujka takva ovlast Nacionalnom stožeru nije dana. Mjere za suzbijanje širenje koronavirusa su nužne, ali trebaju ih donositi tijela koja su predviđena ustavom i zakonom te u procedurama koje su propisane ustavom i zakonom. Ne može se na Stožer civilne zaštite novelom Zakona o sustavu civilne zaštite prenijeti ovlasti svih tijela iz svih zakona jer to znači suspenziju demokracije, de facto diktaturu”, kazao je sudac Abramović.

Ustavni sud je već presuđivao o mjerama – kompromisno

I ova odluka Ustavnog suda, gdje se potvrđuje “miješanje” u pravo na slobodu kretanja, a koje je zbog izvanrednih okolnosti i očuvanja javnog zdravlja bilo opravdano tim više što je sama zapovijed prestala vrijediti te je o problemu izlišno dalje i raspravljati, svojevrsni je kompromis.

Podsjetimo na odluku Ustavnog suda BiH od 23. travnja, koju mnogi pravnici kompromisnom, a kada je presuđeno da se zapovijedima o zabrani kretanja starijih od 65 i mlađih od 18 godina, kršila prava o slobodi kretanja i to prvenstveno jer “nije urađena i vremenska odrenica roka trajanja mjera, kao i analiza opravdanosti i rezultata koje su ove mjere donijele”.

Možda se kompromisom može ocijeniti i presuda Ustavnog suda BiH po tužbi političke stranke HRS, a za naredbu Stožera o napuštanju mjesta prebivališta. Ova tužba je odbačena jer se sud pozvao na činjenicu da su te zapovijedi od 9. i 10 travnja stavljene izvan snage 23. travnja, odnosno, da su prestale vrijediti odluke zbog kojih je i apelacija podnesena, iako je sud potvrdio “miješanje u pravo na slobodu kretanja”, ali i potom ustvrdio da se radilo o specifičnim okolnostima pri donošenju istih – rast broja zaraženih virusom COVID 19, zaštiti javnog zdravlja te da su bile utemeljene na preporukama epidemiologa i infektologa i samom trajanju ograničenja.

U očekivanju novih tužbi, ovaj put gospodarstvenika zbog ograničenja prava na rad, već se otvaraju rasprave o ishodu – hoće li i to biti kompromisna odluka i potvrda da, kako neki s dozom humora tvrde da “korona virus napada nakon 23 sata, a prije toga miruje”. No, ono što je sigurno je to da je biti gospodarstvenik u BiH u vrijeme pandemije skoro nemoguća misija, tim više ako se žele zadržati zaposleni. U tom pothvatu svaki sat rada više je dragocjen, dok iz federalnog ministarstva zdravstva smatraju da je baš taj sat rada ključan u borbi protiv korone.

U HBŽ-u blaža ograničenja: Mogu svatovi i do 300 ljudi na otvorenom

Kao što od 25. srpnja vrijedi naredba Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva o zabrani okupljanja više od 50 ljudi na zatvorenom te 100 na otvorenom prostoru, od istog datuma u HBŽ-u donesena je naredba županijskog Kriznog stožera Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih o dozvoljavanju dozvoljavanju okupljanja 100 osoba u zatvorenom i 300 na otvorenom prostoru uz strogo pridržavanje preporuka donesenih od strane Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Također, dozvoljen je rad svim ugostiteljskim objektima na području HBŽ do 24 sata uz obvezno pridržavanje svih higijensko-epidemioloških mjera. I ova naredba vrijedi 14 dana, a o razlaže se povoljnom i nepromijenjenom epidemiološkom situacijom na području HBŽ te se, u suprotnom, ista može zamijeniti restriktivnijim mjerama.

Dnevni list