Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, u političkom smislu, obilježava nastojanje da se postigne ravnopravnost, a uz političke probleme, Hrvati su suočeni s trendom ekonomskog iseljavanja, čime je ugrožen i njihov fizički opstanak u BiH, a time i multietnički karakter BiH.

Ovo se između ostalog navodi u javnom izvještaju Sigurnosno-obavještajne agencije Hrvatske (SOA) koji se odnosi na 2019. i 2020. godinu, a u kojem se ističe i to da je zapadni Balkan i dalje opterećen brojnim sigurnosnim, političkim, ekonomskim i društvenim izazovima. Također, naglašava se i da je u “državama jugoistočnog susjedstva” i dalje prisutno radikalno tumačenje islama, što predstavlja sigurnosni rizik.

“Postojanje enklava u kojima se prakticira radikalno tumačenje islama te se ne priznaju zakoni i demokratski poredak države domaćina, predstavlja sigurnosni rizik. Dodatni rizik predstavlja i povratak džihadista iz Sirije i Iraka u matične države od kojih su brojni na ratište otišli upravo iz navedenih enklava. Ove dvije pojave mogle bi uticati na dodatni stupanj radikalizacije i širenje radikalnog tumačenja islama”, navodi se u javnom izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije Hrvatske (SOA).

Iako eksplicitno ne navode da se radi o BiH, već o “pojedinim zemljama susjedstva”, obavještajci Hrvatske pišu da ona i dalje funkcionira uz aktivno djelovanje institucija i mehanizama međunarodne zajednice te da takve prilike otvaraju prostor za djelovanje vanjskih aktera, posebno država čiji se interesi i pogledi ne podudaraju s euroatlantskom perspektivnom ovog prostora. Osim radikalnog islama, u izvještaju SOA navodi se da su u regiji zapadnog Balkana i dalje prisutne pojave “velikosrpskog ekstremizma koji se manifestira negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Hrvatske, ali i BiH, Kosova i Crne Gore”, prenose banjalučke Nezavisne.

Ipak u viđenju agenata SOA na prostoru zapadnog Balkana odvija se i nekoliko stabilizirajućih procesa koji utiču na ukupne političke i sigurnosne prilike u regiji.

“Najvažniji takvi procesu su dogovori o unutrašnjem funkcioniranju BiH te pregovori o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova. Oba procesa odvijaju se uz aktivni angažman međunarodne zajednice. U isto vrijeme, složena politička situacija u BiH obilježena je zastojem u brojnim procesima, dok se i Kosovo nakon izbora u jesen 2019. godine suočava s političkom nestabilnošću”, navodi se u izvješću.

Kada je riječ o migracijama, SOA ističe da najveći broj migranata na balkanskoj ruti do EU pokušava doći preko teritorije BiH te da je sigurnosni izazov i krijumčarenje migranata.

“Tzv. balkanska ruta već odranije je glavna ruta za dovoz heroina u Europu, a vrlo je značajna i za krijumčarenje marihuane. Organizirane kriminalne grupe s područja jugoistočnog susjedstva posljednjih godina zauzimaju sve važnije mjesto u krijumčarenju narkotika u EU, poput dopreme kokaina iz Južne Amerike”, ističe se u izvješću.