Područje zapadnoga Balkana, sa svim svojim posebnostima, kulturnim, ali i civilizacijskim raznolikostima, koje se posebice manifestiraju kroz dvije dominantne kršćanske denominacije (katoličanstvo i pravoslavlje) te islam, u dugoročnom je pogledu ključ stabilnosti cijele Europe, a to posebice uviđa vrh Katoličke crkve, koji svojim djelovanjem nastoji širiti dijalog i međusobno uvažavanje, piše Večernji list BiH.

Trusni Balkan stoljećima je bio prostor izazova i, nažalost, sukoba, međutim povijesna šansa za stvaranje dugoročnog održivog mira pojavila se procesom proširenja Europske unije, a uloga Katoličke crkve, kao i uvijek do sada, u tom će kontekstu biti stvoriti uvjete za pomirenje naroda, neovisno o konfesionalnoj pripadnosti.

Jasne poruke

U tom svijetlu treba gledati i sve intenzivnije posjete papi Franji političkih predstavnika iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, a tijekom kojih su, u pravilu, dominantne teme mira, dijaloga, pomirenja različitosti i ostvarivanja zajedničke budućnosti u velikoj europskoj obitelji naroda i država. U posljednjih nekoliko mjeseci kod Svetoga Oca bili su predstavnici vlasti iz nekoliko zemalja jugoistočne Europe, a među njima i političari iz BiH. Tijekom svih tih susreta jasno su istaknute poruke i potpora Vatikana BiH na njezinu putu preustroja u modernu demokratsku državu u kojoj će biti zaštićena sva kolektivna, ali i individualna prava.

Naravno, poseban naglasak je na potrebi zaštite prava katolika Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda koji još uvijek ne može konzumirati sve ono što mu Ustav, deklarativno, određuje. Intenzitet posjeta ne treba čuditi jer su pred BiH, ali i cijelom regijom ključni procesi za određivanje dugoročne stabilnost, a u tom uloga Katoličke crkve može biti izuzetno pozitivna. To se potvrdilo tijekom povijesti, a u BiH je jedan od najvećih odjeka na proces pomirbe i razvijanja dobrih odnosa imao posjet pape Franje u lipnju 2015. kada je, između ostalog, sudjelovao na ekumenskom i međureligijskom susretu u Franjevačkom međunarodnom centru na Kovačićima, a na kojemu su sudjelovali nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, resu-l-ulema Husein ef. Kavazović, episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije i predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci. Tom prilikom papa Franjo naglasio je da se međureligijski dijalog ne može ograničiti samo na pojedince, na predstavnike odgovorne vjerskih zajednica, nego bi se trebao proširiti koliko je više moguće na sve vjernike, uključujući različita područja društva. Ulogu u izgradnji dugoročnog mira imaju politički predstavnici država i naroda. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović nazočio je krajem siječnja ove godine općoj audijenciji kod pape Franje u Vatikanu te je tom prilikom razgovarao s njim, kao i državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom. Na susretu je iskazana potpora Svete Stolice očuvanju jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH. Predsjednik Čović zahvalio je Svetoj Stolici za iskazanu potporu BiH i položaju hrvatskog naroda.

Kod Pape su bili i predstavnici drugih dvaju naroda u BiH. Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović sudjelovao je tako u studenom prošle godine na sastanku visoke razine “Sloboda od nasilja: mir, sigurnost i prevencija sukoba u Agendi za održivi razvoj Ujedinjenih naroda 2030”, koji se održavao u Rimu. Prvog dana događaja Džaferovića i ostale sudionike u Vatikanu je primio papa Franjo, koji je održao i prigodno obraćanje, a u njemu je potvrdio misiju Vatikana, ukazavši na važnost promocije mira širenjem dijaloga i međusobnim uvažavanjem. Na istom događaju bio je i Zlatko Lagumdžija koji je tom prilikom Papi zahvalio za njegovu podršku BiH kao društvu zajedničkih vrijednosti. Suradnja svih vjerskih zajednica u BiH bila je jedna od ključnih tema prilikom razgovora koje je papa Franjo imao u travnju prošle godine s predsjedateljem Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i predsjednicom RS-a Željkom Cvijanović. Dodik je tada potvrdio kako je tijekom susreta bilo riječi i o važnim temama u Europi i svijetu, uz jasnu ocjenu kako je veoma važno sačuvati stabilnost i mir. Papa veliku pozornost pridaje i zemljama u okruženju BiH, a što se može tumačiti i kroz prizmu sagledavanja šire slike u kontekstu potrebe razvijanja ekumenskog dijaloga katoličanstva i pravoslavlja, ali i dobrih odnosa s drugim religijama kao što je islam. Prošlog tjedna premijer Hrvatske Andrej Plenković razgovarao je s papom Franjom o nizu aktualnih tema, a u fokusu je bila tematika ekumenskog i međureligijskog dijaloga.

Regionalna stabilnost

Razgovarali su i o temama u zajedničkom interesu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a i Papine globalne uloge, osobito stoga što je Plenković došao u ovaj drugi posjet Vatikanu i u svojstvu premijera zemlje koja predsjeda Vijećem EU-a. Što se tiče BiH, koja je također bila tema razgovora u Vatikanu, Hrvatska izrazito vodi računa o odnosima s tom zemljom, rekao je premijer, posebice o položaju Hrvata kao ravnopravnog, konstitutivnog naroda. Potvrdio je kako o toj temi nailaze na razumijevanje u Svetoj Stolici. U prosincu je kod Pape bio i predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković, a tom je prilikom papa Franjo pohvalio politike koje ostvaruje Crna Gora, a tiču se ekumenizma, kulture, ekologije i humanizacije u svim sferama društvenih odnosa. U rujnu prošle godine pak papa Franjo primio je predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića koji je tom prilikom naveo kako je suradnja Srbije i Rimokatoličke crkve vrlo dobra i na izuzetno konstruktivnoj razini. Posljednji u nizu političara koji putuju u Vatikan je i član Predsjedništva BiH Željko Komšić koji će se danas susresti s papom Franjom.

vecernji.ba