Jedna od najvećih kočnica razvoja domaće proizvodnje mesa u BiH jest enorman uvoz iz Europe, koji je i dalje višestruko veći od izvoza. Službena statistika pokazuje kako na bh. tržište iz inozemstva stigne oko pet puta više mesa nego što BiH plasira u europske zemlje.

S druge strane, uvoz je svake godine u porastu, a samo lani je, u odnosu na 2017., povećan za čak 38,4 milijuna KM ili 15,5%. Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da smo 2017. uvezli mesa i drugih klaoničkih proizvoda za jelo u vrijednosti 247,3 milijuna, a lani 285,7 milijuna KM.

Cijena glavni čimbenik

Problem je upravo u klaoničkim proizvodima. Naime, u odnosu na 2017., prošle godine uvezli smo 1,5 milijuna kg više ovih proizvoda, a riječ je o dijelovima tijela životinja koje u Europi ne prerađuju. O kakvoj je (ne)kvaliteti riječ, potvrđuje i podatak da kilogram ovih proizvoda u prosjeku košta nepune tri KM. Lani je u BiH uvezeno 13,3 milijuna kg mesa za preradu i jestivih klaoničkih proizvoda, ukupne vrijednosti 38,1 milijun KM. Ovo meso na našem tržištu biva prerađeno u tone i tone hrenovki, kobasica, salama, pljeskavica. Na problem uvoza nekvalitetnog mesa farmeri već godinama upozoravaju. Europa muku muči s nedostatkom junećeg mesa, što nadomještaju uvozom, dok na bh. tržište plasiraju hranu koju njihovi građani ne žele ni pogledati. – To potvrđuje i cijena, koja za meso iz uvoza iznosi maksimalno dva eura po kg, dok kilogram mesa koje izvozimo košta dvostruko više, što je dokaz da je kvalitetno. S druge strane, na bh. tržište stiže meso koje u Europi nitko ne želi jesti, često sporne kvalitete. Međutim, budući da je ono daleko jeftinije, dobro prolazi u BiH – kazao je ranije predsjednik Udruge stočara RS-a Vladimir Usorac.

Upozorenje SZO-a

Podsjetimo, Svjetska zdravstvena organizacija mesne prerađevine označila je kao kancerogene za ljude. U BiH je dodatni problem činjenica da se, kako nam standard slabi, u sve većoj mjeri hranimo nekvalitetnim prerađevinama, što uvelike povećava rizik od karcinoma.

vecernji.ba