Federalna razina vlasti prošle je godine za projekte i programe poljoprivredne proizvodnje planirala ukupno 72,4 milijuna KM, a od toga je realizirano nešto više od 71,7 milijuna KM, odnosno 99,1%.

Korisnici programa bili su poljoprivredni proizvođači, zadruge, udruge i institucije, a službeni podaci pokazuju kako je najviše novca za te namjene završilo u Unsko-sanskoj županiji, malo više od 14,1 milijun maraka.

Novac po županijama

Teško je ne primijetiti da je riječ o županiji iz koje dolazi i resorni federalni ministar Šemsudin Dedić, koji se hvali kako je “Krajina dobila više poticaja nego ikada”.

Na drugom mjestu po količini novca za poljoprivredne poticaje je Tuzlanska županija s 14 milijuna KM, a treća Hercegbosanska županija u koju su usmjerena ukupno 13,2 milijuna KM. Daleko ispod tih iznosa su sve ostale županije. Tako je Srednjobosanska županija mogla računati na 7,8, a Zeničko-dobojska na 6,4 milijuna maraka poljoprivrednih poticaja s entitetske razine. Još manje su dobile Hercegovačko-neretvanska (4,7 milijuna KM) i Posavska (4,4 milijuna KM) županija. Na začelju su Zapadnohercegovačka županija s 3,9, Sarajevska u koju je usmjereno 2,7 milijuna KM te Bosansko-podrinjska županija, čiji su poljoprivredni proizvođači dobili tek nešto više od 101 tisuće KM.

Promatrano po vrsti proizvodnje, znatno više sredstava usmjereno je za animalnu u odnosu na biljnu proizvodnju. Za sve vrste animalne proizvodnje izdvojena su sredstva potpore u iznosu od 59,8 milijuna KM, dok je ukupno za biljnu proizvodnju raspoređeno 10,9 milijuna KM.

S gotovo tri milijuna maraka Posavska županija uvjerljivo prednjači u korištenju poticaja za biljnu proizvodnju, što je i logično ima li se u vidu činjenica da je proizvodnja raznih poljoprivrednih kultura okosnica tamošnjeg gospodarstva.

Kada je, pak, o animalnoj proizvodnji riječ, na Unsko-sansku i Tuzlansku županiju otpada ukupno 42 posto svih poticaja s razine FBiH.

Životinje i biljke

Prema vrsti proizvodnje, za proizvodnju kravljeg mlijeka poticaji su prošle godine iznosili nešto više od 26,7 milijuna KM. Za proizvodnju goveđeg mesa izdvojena su 3,4, a za proizvodnju svinjskoga 1,6 milijuna KM. Značajnija sredstva izdvojena su i za uzgoj rasplodnih junica – 3,8 milijuna KM, dok je za muzne krave u sustavu otkupa mlijeka osigurano više od 2,8 milijuna KM. Uzgoj slatkovodne ribe podržan je s 2,2 milijuna KM, a morske sa skromne 202 tisuće KM.

Unutar biljne proizvodnje najviše novca iz federalnih poticaja usmjereno je na proizvodnju krušnih žita (pšenica i raž) – 3,2 te proizvodnju krmnog bilja (silažni kukuruz, stočni grašak i grahorice) – 2,1 milijun KM.

vecernji.ba

Foto: Ilustracija