Njemačka je u srijedu preuzela rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a, koje će se kao i prethodno hrvatsko, prioritetno baviti pandemijom koronavirusa i njezinim posljedicama na gospodarstvo i društvo u cjelini, prenosi Hina.

Njemačka je vlada prošli tjedan usvojila program predsjedanja, čiji je slogan “Zajednički. Učinimo Europu ponovno snažnom”.

Njemačka je jedna od šest zemalja utemeljiteljica Europske unije i ovo joj je 13. predsjedanje Vijećem EU-a, a drugo za kancelarku Angelu Merkel, koja je na vlasti od 2005.

Hrvatsko predsjedanje završilo je utorak, kada je nastupila smjena na čelu Vijeća. S hrvatskim predsjedanjem ujedno završava i dosadašnji predsjednički trio koji su činile Rumunjska, Finska i Hrvatska i nastupa novi u kojem su Njemačka, Portugal i Slovenija.

Njemački diplomati u Bruxellesu kažu da su zbog pandemije koronavirusa morali mijenjati prvotne planove te da interno ovo nazivaju “korona-predsjedništvo”.

Za vrijeme hrvatskog predsjedanja u prvoj polovici ove godine, već od sredine ožujka nije bilo fizičkih sastanaka na političkoj razini, što je više od tri i pol od ukupno šest mjeseci predsjedanja, a što se nikada u povijesti EU-a nije dogodilo.

Nakon dugo vremena zakazan je za 17. i 18. srpnja prvi fizički sastanak na vrhu u Bruxellesu, a njemački diplomati se nadaju da bi se u srpnju mogli održati i neki fizički sastanci na ministarskoj razini. Od početka rujna oprezno najavljuju više fizičkih sastanaka.

Pritom ističu da će se broj fizičkih sastanaka moći povećati za najviše 30 posto, jer će se morati poštovati pravila socijalnog distanciranja tijekom cijelog trajanja njemačkog predsjedanja, a vjerojatno i nakon toga.

Dobar dio sastanaka i dalje će se odvijati na daljinu putem video-veze, iako se pokazalo da ti sastanci nisu ni približno efikasni kao fizički.

Problem je što na njima nema interaktivnosti, sudionici samo pročitaju unaprijed pripremljena izlaganja, a nema ni okupljanja u užim skupinama bez mikrofona, što je čest slučaj na marginama fizičkih sastanaka, a znatno pomaže u postizanju dogovora.

Postavlja se i pitanje povjerljivosti sastanaka putem video veze jer nitko ne zna koliko osoba sluša rasprave na video konferencijama.

“Vidjeli smo da tijekom video sastanaka neke informacije cure u javnost gotovo u stvarnom vremenu”, kaže visoki njemački diplomat u Bruxellesu.

Njemačko predsjedanje podijeljeno u tri faze

Nijemci su svoje predsjedanje podijelili u tri faze.

U prvoj fazi dominirat će pitanje Višegodišnjeg financijskog okvira i plana za oporavak gospodarstva od posljedica pandemije. Nadaju se dogovoru na sastanku na vrhu 17. i 18. srpnja, a najkasnije do kraja srpnja.

U kolovozu je ljetna stanka u europskim institucijama, nakon čega u rujnu i listopadu nastupa druga faza, u kojoj će središnja tema biti budući odnosi s Velikom Britanijom.

Sporazum o budućim odnosima treba postići najkasnije do kraja listopada, kako bi ga se u zadnja dva mjeseca u godini stiglo ratificirati.

Velika Britanija je odbila tražiti produljenje prijelaznog razdoblja, koje istječe na kraju 2020. godine, što znači da bi bez sporazuma moglo doći do tzv. “tvrdog brexita”, naglog kidanja veza stvaranih tijekom 47 godina britanskog članstva u EU-u, što bi moglo imati teže posljedice ponajprije za Veliku Britaniju, ali i za EU.

U trećoj fazi, u zadnja dva mjeseca ove godine, dominirat će pitanje migracija, zeleni dogovor i Konferencija o budućnosti Europe.

Europska komisija treba uskoro predstaviti prijedlog novog migracijskog paketa, koji uključuje i reformu zajedničkog sustava azila. Razgovori o tome već su pet godina u slijepoj ulici zbog pitanja obvezujućih kvota za raspodjelu migranata u slučaju naglog i velikog priljeva migranata u članice na vanjskim granicama EU-a.

Njemački diplomati kažu da ne treba očekivati da će se rješenje postići do kraja njihova predsjedništva, ali očekuju određeni pomak.

Na samom kraju hrvatskog predsjedanja dogovoreno je zajedničko stajalište zemalja članica o Konferenciji o budućnosti Europe.

Sada je na njemačkom predsjedništvu da ispregovora zajedničku izjavu o pokretanju Konferencije s Europskom komisijom i Parlamentom.

Nijemci ne očekuju da bi se konferencija mogla otvoriti prije znatnog poboljšanja epidemiološke situacije.

hercegovina.info