Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine održala je, 4. i 5. studenog 2019. u prostorijama nove Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu, svoje 77. redovito zasjedanje. Predsjedao je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH, a sudjelovali su članovi Biskupske konferencije BiH te apostolski administrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić koji na teritoriju Bosne i Hercegovine ima 11 župa i sedam svećenika. Na zasjedanju također su sudjelovali delegati: Hrvatske biskupske konferencije mons. Mate Uzinić, biskup dubrovački; Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda mons. Kiro Stojanov, biskup skopski i eparh strumičko-skopski, te Austrijske biskupske konferencije mons. Maximilian Aichern, umirovljeni biskup iz Linza. Pošto su prenijeli pozdrave članova svojih Konferencija i izvijestili o najvažnijim događanjima u krajevnim Crkvama koje predstavljaju, aktivno su sudjelovali u radu plenarnog zasjedanja. Biskupima se na početku zasjedanja pridružio i umirovljeni varšavsko-praški nadbiskup mons. Henryk Hoser, apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje, te ukratko upoznao biskupe s aktivnostima koje poduzima u skladu sa svojim poslanjem.

Prvog dana zasjedanja s biskupima se susreo apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto te uputio svoju poruku nadahnutu životom i djelovanjem nedavno proglašenog sveca Katoličke Crkve kardinala Johna Henrya Newmana.

Biskupi su razmotrili Uputu koju je u prosincu 2018. godine donijelo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH o provedbi Zakona o slobodi vjere i pravnome položaju crkava i vjerskih zajednica (2004. godine). Sa žaljenjem su konstatirali da je, za razliku od prethodne, ova Uputa donesena bez konzultacije s crkvenim predstavnicima. Izražavaju očekivanje i nadu da će, u skladu sa člankom 7 ove Upute, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, „u suradnji s mjerodavnim institucijama za ovu oblast i predstavnicima crkava i vjerskih zajednica, sačiniti i podnijeti inicijativu s konkretnim prijedlozima za rješavanja“ pitanja „koja se odnose na mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje vjerskih službenika… i uputiti je na postupanje prema mjerodavnim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini“.

Biskupi su također razmotrili Okvirni prijedlog zajedničkog programa šeste pastoralne godine za dijecezanske i redovničke svećeničke kandidate u Bosni i Hercegovini nakon što završe petogodišnji filozofsko-teološki studij te budu zaređeni za đakone. Dali su potrebne smjernice za doradu ovog prijedloga, nakon čega će o spomenutom programu ponovo razgovarati i s franjevačkim provincijalima u BiH.

Na prijedlog Upravnog vijeća Caritasa Bosne i Hercegovine, biskupi su odobrili kodeks u vezi s ponašanjem osoblja Caritasa.

Biskupi su saslušali izvješća: s plenarne skupštine Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) održane od 3. do 6. listopada 2019. u španjolskom svetištu Santiago de Compostela, te Redovničkog dana i Izvanredne izborne skupštine Konferencije viših poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine održanih 24. kolovoza 2019. u Banjoj Luci na temu: „Redovnici i redovnice u misijskom poslanju“. Saslušali su Izvješće o Drugom Obiteljskom danu u BiH, koji je održan 27. i 28. srpnja 2019. u Kupresu, i o redovitom godišnjem edukacijsko-formativnom programu u okviru početne i trajne formacije održanom od 28. do 30. rujna 2019. u Sarajevu.

U vezi s predstojećim ročištem na kojem će se razmatrati tužba Islamske zajednice za povrat u posjed crkve sv. Marije u Jajcu, biskupi i ovom prigodom podsjećaju na svoj Stav iznesen u priopćenju za javnost od 31. srpnja 2019. u Sarajevu u kojem, između ostalog, stoji: „Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine smatra neprimjerenim zahtjev Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini – Medžlis Islamske zajednice Jajce – Sjedinjeni vakuf u Jajcu, za predaju u posjed Crkve sv. Marije sa Zvonikom sv. Luke u Jajcu na upravljanje Islamskoj zajednici BiH, jer je nepobitna povijesna činjenica da je ta Crkva nasilno oduzeta od njena izvornog vlasnika, Katoličke Crkve. Naša je želja da u domovini Bosni i Hercegovini izgrađujemo suživot utemeljen na razumijevanju i uvažavanju, na dobrobit svih njezinih građana, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. Zbog toga životno važnoga duhovnog dobra, unatoč gore iznesenim povijesnim činjenicama i obvezujućim odredbama crkvenoga prava, pristajemo da Crkva sv. Marije (pretvorena u Fethija odnosno sultan Sulejmanovu džamiju 1528. godine) sa Zvonikom sv. Luke, i dalje ostane pod najvišom zaštitom države i pod izravnim upravljanjem Javne ustanove ‘Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca’, a uz strogi monitoring Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH, da se restaurira i uredi po najvišim standardima i učini dostupnom svim građanima kao jedan od najznačajnijih nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine“.

Nakon što je Sveti Otac uvažio odreknuće od službe pomoćnog biskupa vrhbosanskog mons. Pere Sudara, on je napismeno obavijestio članove Biskupske konferencije da će u skoro vrijeme privesti kraju službe koje je do sada obnašao. Biskupi izražavaju zahvalnost mons. Sudaru na njegovom 25-godišnjem sudjelovanju i dragocjenom doprinosu u radu Biskupske konferencije od njezina početka. Biskupi su odlučili da, u skladu s Poslovnikom Pedagoškog vijeća BK BiH, dopredsjednik mons. Ivica Božinović do daljnjega predsjeda spomenutim Vijećem. Također su odlučili da vojni biskup u BiH mons. Tomo Vukšić preuzme službu Nadzora nad blagajnom BK BiH na čijem je čelu do sada bio biskup Sudar.

Nakon što su raspravljali o vrlo aktualnoj temi sve većeg broja migranata na svjetskoj razini, ali i sve većeg njihova priliva na područje Bosne i Hercegovine, biskupi pozivaju da svjetski moćnici rješenje ovog pitanja traže u uzrocima u zemljama njegova nastanka koji se, između ostalog, nalaze u ratovima i teškim gospodarskim situacijama. Također ih pozivaju da milijunima prognanih pomognu u ostvarenju njihova prava na povratak što uključuje i mogućnost povratka onima iz BiH koji su prognani, a ni danas nisu odustali od želje da se vrate u mjesta svoga prebivališta. Potiču i sve državne strukture u Bosni i Hercegovini da se ozbiljno zauzmu za rješavanje ovog pitanja. Svjesni da Crkva nije kadra niti pozvana politički rješavati ovo pitanje, mole sve mjerodavne da omoguće crkvenim karitativnim organizacijama da pomognu ljudima u potrebi.

Biskupi su razgovarali i o pitanju provođenja postupka usuglašavanja podataka o nekretninama prema kojem bi prestao važiti stari premjer odnosno gruntovnica, a stupio bi na snagu novi katastar. Na temelju njima dostupnih informacija, brojni vlasnici nisu riješili pitanje svojih nekretnina, a nije donesen ni zakon o povratu oduzete imovine. Izražavaju bojazan da bi ovakvim postupkom moglo doći do legaliziranja nepravednog oduzimanja imovine nakon Drugog svjetskog rata i etničkog čišćenja tijekom nedavnoga rata.

Dogovoreni su sljedeći termini zasjedanja Biskupske konferencije BiH tijekom 2020. godine: 20. i 21. ožujka u Mostaru koje će započeti večernjim Misnim slavljem na svetkovinu sv. Josipa 19. ožujka u katedrali Marije Majke Crkve; 13. i 14. srpnja u Banjoj Luci koje će završiti 15. srpnja Euharistijskim slavljem u katedrali sv. Bonaventure te 4. i 5. studenog u Sarajevu koje će započeti 3. studenog zajedničkom Euharistijom u katedrali Srca Isusova.

U nedjelju, 3. studenog 2019. biskupi su slavili Svetu misu u katedrali Srca Isusova. Predsjedao je kardinal Puljić, a propovijedao je biskup Stojanov. U ponedjeljak, 4. studenog biskupi su slavili Euharistiju u kapeli Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa i susreli se s bogoslovnom zajednicom. Predsjedao je kardinal Puljić, a prigodnu propovijed uputio je biskup Uzinić.

Sarajevo, 5. studenog 2019.

Tajništvo BK BiH

KTA