Teško je reći kada će se voda vratiti na prijašnju razinu. Vraćanje vode treba očekivati tek kada dođe sezona kiša i kada se podzemlje napuni vodom – kaže Tonči Rađa, poznati hrvatski speleolog, za Slobodnu Dalmaciju, komentirajući naglo povlačenje vode iz korita rijeke Vrljike nakon snažnog potresa koji je u petak navečer uzdrmao Imotsku krajinu.

Rađa je objasnio zbog čega se dogodio ovaj fenomen nestanka vode.

– Svi ovi naši izvori u Dalmaciji su klasični primjeri dinarskog krša s bezbroj podzemnih mikro i makropukotina. Makropukotine u koje ulaze speleolozi su jame i špilje. Vrlo mali broj takvih pukotina je istražen, a velik broj njih je “skriven” te je pitanje hoćemo li ikada uspjeti ući u njih. Voda teče kroz podzemlje konstantno tražeći svoj put – kazuje Rađa.

Pa gdje je onda nestala voda iz Vrljike?

– Ona se zbog tektonskih poremećaja povukla možda 50, 60 ili 100 metara u dubinu, ali je i u tom podzemlju i dalje nastavila teći. Ako je voda prije potresa imala neku prepreku u podzemlju ili se otvorila neka šira pukotina, potres je pomaknuo tu pukotinu, odnosno raširio je i onda se razina podzemne vode “spustila” metar ili dva niže. S obzirom da se ovdje radi o izvorišnom dijelu, onda se “manjak” vode vidi i u rijeci – kazuje Rađa.

A trebaju li Imoćani strepiti od nestanke vode?

– Mislim da ne, zbog toga jer se voda na tom vodocrpilištu iz kojeg se “napajaju” Imotski i Imotska krajina crpi iz dubljih slojeva pa se ne osjeti nestanak vode na tim izvorima – zaključuje Tonči Rađa.

Poznata je pojava da voda u Crvenom i Modrom jezeru može varirati i do stotinjak metara, tako da je ovaj “nestanak” vode zanemariv u odnosu na oscilacije u tim jezerima, mišljenja je sugovornik Slobodne Dalmacije.

Prof. dr. sc. Mladen Garešić, diplomirani inženjer geologije, poznati hrvatski geolog i speleolog, kaže kako će vode biti, a hoće li dolaziti na površinu na tom dijelu iz kojeg je “nestala”, to tek valja vidjeti.

– Da bismo dali decidiran odgovor na ta pitanja, morali bismo provesti istraživanja. Hoće li se voda vratiti za tjedan dana ili za mjesec, ili još više, to nitko ne može znati. Za pretpostaviti je da bi se definitivno smjer podzemnih voda mogao promijeniti ako se voda u nekom kraćem vremenskom roku od 15 do 20 dana ne vrati.

Možda će neka veća količina vode, kada počne sezona kiša, dati neki “lažni” podatak. Ovdje se zasigurno radi o seizmološkoj aktivnosti koja bi mogla poremetiti špiljske kanale jer potresi mijenjaju veličinu tih kanala, ali se oni mijenjaju i radom vode – rekao je Garešić za Slobodnu Dalmaciju.