Postavlja se onda pitanje koje to oni imaju posebne uvjete usklađene Zakonom o radu? Ako su oni redovni studenti idu li na fakultet, studiraju li?

Studentski život u BiH nije nimalo lak, jednostavan i jeftin. Zbog toga se veliki broj redovnih studenata odlučuje da radi povremene poslove paralelno uz školovanje.

Lana Prlić, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH je uputila Vladi FBIH Prijedlog zakona o studentskom radu o kojem Vlada nije izrazila pozitivno mišljenje.

Zakonom je predviđeno puno radno vrijeme studenata koji zaključen ugovor o studentskom radu traje najviše 20 sati tjedno i koje se može raspodijeliti do šest radnih dana u tjednu. Potom, student da ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno.

Vesko Drljača, federalni ministar rada i socijalne politike pojašnjava da se ovim traže posebni uvjeti za osnivanje radnog statusa, koji se uglavnom utvrđuje pravilnikom o radu poslodavaca.

– Osobe koje se još uvijek školuju nemaju visoku spremu. Postavlja se onda pitanje koje to oni imaju posebne uvjete usklađene Zakonom o radu? Ako su oni redovni studenti idu li na fakultet, studiraju li? Postoje neke kontradikcije u samom zakonu koji se traži. Pun je nekih nedovršenih ideja i konfuzija”, kazao Drljača za „Avaz“.

Skraćeni postupak

On je dodao i da sama činjenica da Prijedlog ide u skraćeni postupak isključuje „neku normalnu priču i razmatranje“.  S druge strane, dodaje Drljača, Prijedlog nije ni u skladu sa Zakonom o radu, ali ni s važećim pravnim propisima.

Minimalna naknada

U Hrvatskoj su se također lomila koplja oko ovog zakona, na koji se čekalo četiri godine. Na kraju je Zakon strogo definirao prava i obveze, te načine zaštite studenata koji rade. Određena je također minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova, koja se izračuna kad se minimalna hrvatske bruta plaća podijeli sa 160. Tako se izbjeglo da poslodavac proizvoljno odredi satnicu.