Rezolucijom Ujedinjenih naroda (UN) 64/293 30. srpnja 2010. usvojen je Globalni plan djelovanja radi sprečavanja trgovanja ljudima te se i danas 30. srpnja obilježava kao Svjetski dan borbe protiv trgovanja ljudima. Ta borba danas je sve potrebnija jer, prema izvještavanju mnogih katoličkih i drugih organizacija, u pandemiji koronavirusa trgovina ljudima i moderno ropstvo su nastavljeni, a na nekim područjima i jačaju.

Humanitarna organizacija “Spasimo djecu Italija” provela je istraživanje u kojem je navedeno da je svaka četvrta žrtva trgovine ljudima u Europi dijete, piše Vatican News. Svaka četvrta žrtva je ispod 18 godina starosti, a dvije od tri su žene ili djevojčice. Istraživanje također pokazuje da je 56 posto utvrđenih slučajeva trgovanja ljudima u Europskoj uniji tijekom 2019. bilo povezano sa seksualnom eksploatacijom žrtava.

Maleni nevidljivi robovi.

Nedavno objavljeno istraživanje nazvano je “Maleni nevidljivi robovi 2019.”, a njime je, osim navedeno, utvrđeno kako visoki postotak žrtava živi upravo u Italiji te da se postotak maloljetnih žrtava u jednoj godini povećao s 9 na 13 posto. Autori ovog velikog istraživanja ističu kako predstavljeni podaci pokazuju samo površinu ovog posvuda proširenog, a skrivenog problema. Ono što istraživanje potvrđuje jest povećanje broja sve mlađih žrtava te rasprostranjenost seksualne eksploatacije – svaka peta žrtva ima 15 godina ili je mlađa, a svako deseto dijete koje je žrtva trgovine ljudima bit će seksualno zlostavljano.

Iz organizacije “Spasimo djecu” navode da većina žrtava dolazi iz Nigerije, zatim Rumunjske, Bugarske i Albanije, odnosno zemalja gdje prevladava siromaštvo. Iz “Spasimo djecu” pozivaju na to da se svima koji su preživjeli trgovinu ljudima omogući pristup Međunarodnom sustavu zaštite te promoviraju aktivnosti i partnerstva kojima je cilj zaštita i podrška maloljetnim i mladim žrtvama u oporavku, uključivanju i socijalnoj integraciji.

U pandemiji sve više žrtava trgovine ljudima.

Izvještaji katoličkih organizacija za pomoć prema Vatikanskoj sekciji za migrante i izbjeglice pokazuju da se u pandemiji koronavirusa trgovina ljudima i moderno ropstvo nastavljaju, a na nekim područjima i jačaju.

Iako je zatvaranje granica u mnogim dijelovima svijeta socijalnim distanciranjem uspjelo obuzdati širenje koronavirusa, zbog nezaposlenosti, porasta siromaštva i nedostataka hrane mnogi su ljudi još podložniji trgovini ljudima, iskorištavanju i modernom ropstvu. Međunarodna mreža vjernica protiv trgovine ljudima Talitha Kum primjerice bilježi porast broja ugroženih. Međunarodna koordinatorica s. Gabriella Bottani ističe da se posebno obraćaju skupinama s visokim stupnjem opasnosti od trgovine ljudima, osobito onima u seoskim područjima, izbjegličkim kampovima i slumovima.

Skalabrinski centar za migracijske studije u Brazilu i Katoličke redovnice protiv trgovine ljudima u SAD-u upozoravaju da bi, preko digitalnih platformi, djeca mogla postati još izloženija eksploataciji. “Projekt Nada” (Proyecto Esperanza) u Španjolskoj koji vode službenice Presvetoga Oltarskoga Sakramenta od proglašenja karantene skrbile su, još u svibnju, za 115 žrtava trgovine ljudima, uključujući i desetero maloljetnih. U Maleziji “Korpus za zaštitu žena”, projekt Međunarodnoga katoličkoga povjerenstva za migrante (ICMC) u tijeku pandemije tako emitira niz video-spotova koji promiču između ostaloga svijest o djevojčicama prisiljenima na brak i posljedicama stereotipa o ženskim i muškim ulogama. Isusovačka služba za izbjeglice (JRS) u pokrajini Sjeverni Kivu u DR Kongu osigurava stručne tečajeve za male poduzetnike kojima ženama omogućuju da poboljšaju životne uvjete i osamostale se. JRS pomaže oko 200 žena, žrtava oružanih skupina, koje su nakon silovanja stigmatizirane i izopćene iz obitelji i zajednica. Isusovačka organizacija Entreculturas and Alboan u Čadu pak pomaže više od 102 tisuće studenata koji su uslijed karantene u opasnosti regrutacije naoružanih skupina ili iskorištavanja i obiteljskoga ili na temelju spola temeljenoga nasilja a prioritet su im djevojke i žene. U Talijanskoj “Novoj nadi” djevojke spašene s ulica na kojima su bile izložene seksualnom zlostavljanju i nasilju izrađuju zaštitne maske, što je dio projekta “Casa Rut” uršulinki Bezgrešnog Srca Marijina.

Moderno ropstvo kojim su danas pogođeni milijuni.

O ovom važnom problemu u siječnju ove godine održavale su se i znanstvene konferencije u Osijeku i Zagrebu na kojima je sudjelovala generalna tajnica Europske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica s. Marjolein Bruinen. Predavanjem “Trgovanje ljudima – iskustva iz prakse” predstavila je moderno ropstvo kojim su danas pogođeni milijuni ljudi.

“Trgovanje ljudima može se definirati kao regrutiranje, premještanje, primanje te smještanje osoba uz uporabu sile radi iskorištavanja pojedinih osoba. Može se dogoditi na bilo kojem mjestu, a nalazimo ga u školi, na radnom mjestu ili u najbližem susjedstvu”, rekla je istaknuvši da ovaj rašireni problem pogađa sve društvene skupine – i žene i djecu i muškarce. Žene i djeca najčešće su žrtve seksualne eksploatacije, a muškarce se trguje za prisilni rad. S. Marjolein je istaknula da se točan broj žrtava trgovanja ljudima ne zna s obzirom da velik broj slučajeva nije prepoznat. Žrtve se ponekad boje, ne mogu prijaviti zločin ili pak institucije, nažalost, ne štite žrtve.

Osim mnogih primjera s kojima se susrela, s. Marjolein objasnila je i jedan vrlo veliki problem trgovine ljudima, a to je princip ponude i potražnje gdje se razlikuju države podrijetla, države tranzita i države odredišta. Zemlje članice Europske unije i ostale razvijene države su one države u kojima postoji potražnja – direktna potražnja za ljudima kojima se u tom svijetu trguje poput mesa, ili pak potražnja za proizvodima na kojima se primjerice eksploatiraju djeca i odrasli za prisilni rad.

hkm.hr