Svaki farmer može proizvoditi i električnu energiju od metana, koji se dobiva iz stajskog đubriva. Začetnici ove ekološke proizvodnje struje u Bosni i Hercegovini su poljoprivredna zadruga Livač iz Laktaša. Međutim, rijetki su slijedili ovaj primjer jer sustav ne samo da ne potiče ovakav način proizvodnje struje već su i brojni administrativni problemi.

Na 150 hektara plodne lijevčanske zemlje prostire se Poljoprivredna zadruga Livač, osnovana od strane banjalučkog Caritas s ciljem zaposlenja ljudi iz ovog kraja i uvođenja novih tehnologija kao što je bio plinsko postrojenje, piše N1.

Ovdje se odlaže stajsko đubrivo i u ovom balonu se sakupljaju plinovi koji ukoliko se đubrivo odlaže napolju zagađuju atmosferu.

“Umjesto da onečišćujemo atmosferu i smjesu plinom puštamo u atmosferu i dovodimo do povećanja koncentracije ugljik dioksida mi te plinove skupljamo i na jednostavan način, bez ikakve velike tehnike, plinovi idu na motor tu se spaljuju, motor pokreće generator i dobivamo električnu energiju”, pojasnio je Draženko Budimir iz PZ Livač.

Đubrivo oslobođeno plinova je ekološko i može se koristi za obradu zemljišta. Na ovaj način se može zbrinjavati sav organski otpad poput uginulih životinja, otpad iz mesne industrije ili nastao preradom voća i povrća, i dobiti struja. Međutim, sustav ovaj način proizvodnje energije ne prepoznaje kao ekološki.

“Mi se promatramo kao energetski objekt, iako je naša proizvodnja jako mala, to 40 kilovata to je malo više je ovo ekološka priča, ali su kod nas za razliku od EU, pa i zemlja u okruženju pomiješani neki pojmovi tako da mi trenutno nemamo nikakvih poticaja za proizvodnju električne energije”, kazao je.

Jedno ovakvo bio plinsko postrojenje treba imati svu dokumentaciju za rad kao termoelektrana. Dok se ovaj ekološki način proizvodnje energije i istovremeno zbrinjavanja otpada sputava, potiče se razvoj mini hidroelektrana, zbog čega se bune brojne nevladine organizacije.

“Što se tiče obnovljivih izvora energije veliko je pitanje da li mini hidroelektrane trebaju da spadaju u to upravo zbog njihovog utjecaja na životnu sredinu, jer kad se dobivaju dozvole sve stavlja negdje sa strane i ne procjenjuje se negativan utjecaj na životnu sredinu”, izjavio je Aleksandar Žolja iz helsinškog parlamenta građana Banja Luke.

Na 244 rijeke u BiH planirana je izgradnja 300 novih hidrocentrala, a do sada ih je izgrađeno više od 80.

bljesak.info