Rijeke su najveći izvor plastike u oceanima, prema nekim procjenama, 80% plastike u more dospije iz tokova više od 1000 rijeka od kojih je samo jedna u Europskoj uniji, i to u Hrvatskoj. U pitanju je Neretva za koju se u istraživanju Ocean Cleanupa navodi da godišnje u Jadransko more donese 127.000 kg plastike ili, u prosjeku, gotovo 15 kg po satu.

Ogroman problem

Godišnje preko riječnih tokova u moru završi od 0,8 do 2,7 milijuna tona plastike, 80% tog otpada donese 1000 rijeka čiji nazivi se mogu pronaći na stranici theoceancleanup.com, a male gradske rijeke su među najonečišćenijima. Ostalih 20% otpada odnosi se na još 30.000 rijeka diljem svijeta. Nažalost, jedina rijeka u EU označena kao jedan od najvećih zagađivača u more se ulijeva u Hrvatskoj, ali malim dijelom svoga toka prolazi kroz ovu zelju, većina njezina vodotoka je u BiH, odakle do mora i stiže najviše plastičnog otpada. Ekolozi ističu da je ovaj problem u Neretvi evidentan dugi niz godina. Zbog povećanog vodostaja Neretva je iz svog gornjeg toka u studenom donijela velike količine plastike i svakovrsnog otpada. Različito smeće i komunalni otpad ne dolaze samo za visokih vodostaja već ih Neretva nanosi i tijekom ljeta. Najlon, raznobojne plastične vrećice, boce i biorazgradivi materijal koji slobodno pluta česta je slika koja se može vidjeti uz obale Neretve od Metkovića do Ploča. Nažalost, i niski vodostaji Metkoviću donose otpad, što znači da se područja u gornjem toku Neretve u BiH koriste kao divlji deponiji.

Problem se iz godine u godinu ponavlja bez ikakvog mogućeg rješenja. Plastika koja dopluta iz Mostara i Čapljine završava u moru, a plastične vrećice, boce, čepovi… iz Neretve doplutaju i do srednjodalmatinskih otoka. Ekološke udruge iz RH nemoćne su pred ovim problemom jer fizički nije moguće zapriječiti dolazak komunalnog otpada iz BiH. Zagađuje se korito i obale rijeke Neretve, a neizravno je ugroženo i zdravlje ljudi jer se otpad mjesecima zadržava u šašu uz obalu. Drugi problem je negativan utjecaj plastike na riblji fond jer riba jede mikroplastiku misleći da je plankton. Tako plastika završava i u hranidbenom lancu ljudi koji konzumiraju ribu. Ekolozi u Hrvatskoj predlažu da se stave mreže u blizini granice da bi se sakupljao taj plastični otpad, smatrajući da se problem plastičnog otpada koji dopluta iz gornjeg toka rijeke Neretve ne može rješavati bez zajedničke suradnje neretvanskih gradova i općina s obiju strana granice.

Čišćenje korita rijeke

Koliko je onečišćenje Neretve raznim otpadom, a možda ponajviše plastikom, govori i podatak da su mostarski ekolozi, čisteći rijeku Neretvu, izvadili više od 30.000 plastičnih boca. No, i tu se pojavio problem, dugo vremena nisu imali kamo s tim otpadom, nisu ga imali gdje reciklirati. Srećom, zahvaljujući ekoaktivistiman taj problem je riješen, ali je problem onečišćenja Neretve i dalje ostao. Loše gospodarenjem otpadom i nedovoljna svijest građana dovela je do tog da jedna od najljepših rijeka svijeta i nekad prelijep krajolik danas izgleda zastrašujuće. Gomile otpada nalaze se na obalama duž velikog dijela vodotoka, otpad pluta rijekom, a o mikrobiološkoj ispravnosti vode da i ne govorimo. Nekad omiljena kupališta tijekom ljetnih mjeseci bila su puna građana, danas se samo rijetki usude okupati u rijeci punoj bakterija

vecernji.ba