U izbornoj noći, debelo nakon što je njegov protukandidat Donald Trump verbalno divljao i ‘proglasio pobjedu’ na izborima na kojima glasački listići nisu bili ni izbliza prebrojani, a onda još objavio da je na djelu pokušaj krađe glasova, Joe Biden imao je vidljivo pomirljiv, ali kristalno jasan nastup. Pobjedu tada nije proglasio – ali je bio uvjeren da će do nje doći. Tenzije nije podizao – naprotiv, najavio je da neće biti ‘plavih’ i ‘crvenih’ država nakon što rezultati budu službeni. Kazao je da vlast pripada narodu i da ‘narod nitko neće maltretirati’

Dok je jedan kandidat dao sve od sebe kako bi razbucao institucije i rasturio vjeru u pravnu državu, toliko da su i dužnosnici njegove vlastite stranke takvo ponašanje proglasili sramotnim i bizarnim, drugi spušta loptu i smireno najavljuje da će biti predsjednik svih Amerikanaca. Politički veteran Joe Biden (78), nakon dva neuspjela pokušaja u pola stoljeća aktivnog bavljenja javnim poslom, napokon će zasjesti na najmoćniju dužnost slobodnog svijeta. Trebao bi postati najstariji američki predsjednik dosad, ali i tek drugi katolik na toj poziciji. Prvi je bio John F. Kennedy.

Dugogodišnji omiljeni demokratski senator i predstavnik umjerene, centrističke struje u ovoj stranci dvaput se neuspješno kandidirao za demokratsku predsjedničku nominaciju, 1988. i 2008. godine. Pod vladavinom Baracka Obame preuzeo je 2009. godine potpredsjedničku dužnost u Bijeloj kući, a suprotno očekivanjima, nije se kandidirao na izborima 2016. godine.

‘U bitki smo za dušu ove nacije’, poručio je u videoporuci u travnju prošle godine, kada je pred sobom imao dvadeset protukandidata za demokratsku nominaciju na predizborima, a onda i sraz s Donaldom Trumpom. Već tada ovaj ga je nazvao Uspavani Joe, u skladu s taktikom da sve svoje protivnike predstavlja kao pripadnike političkog establišmenta koji je pustio korijenje u Washingtonu i drži zarobljenima ili ‘zarobljenima’ sve državne institucije. Ruku na srce, Joe Biden pripada tom društvu, mada po porijeklu i obiteljskoj povijesti nije bio predodređen za to.

Joseph Robinette Biden, kako glasi njegovo puno ime, rođen je 20. studenoga 1942. u gradu Scrantonu, ondašnjem industrijskom središtu čija se populacija u međuvremenu prepolovila i svela na 80-ak tisuća duša. Pasionirani ljubitelji televizije prepoznat će gradić kao scenografiju kultne humoristične serije ‘The Office’. Njegova obitelj bila je radnička iako mu je pradjed po majci, Edward Francis Blewitt, bio senator savezne države Pennsylvanije. Zbog alkoholizma među svojim precima Biden je postao žestok antialkoholičar, a djetinjstvo mu je obilježilo i mucanje. Uspio ga se riješiti tako što je satima ‘pred ogledalom sricao poeziju’.

Obitelj se potom seli u državu Delaware, u kojoj nastavlja školovanje. Natprosječan je student, uz to i aktivist koji je sudjelovao u prosvjedima protiv rasne diskriminacije. Diplomirao je povijest i političke znanosti, a na proljetnim praznicima na Bahamima 1964. godine upoznao je prvu suprugu Neiliju Hunter, bogatašicu iz države New York. U jednom razgovoru navodno joj je povjerio namjeru da u 30. godini postane senator, potom i predsjednik.

Proglašen je nesposobnim za vojnu službu u Vijetnamu zbog astme u adolescenciji. Nikada nije prosvjedovao protiv rata, što je kasnije objasnio preokupacijom brakom i studijem, ali i time što je bio više sportski tip, a ne hipi.

Odvjetnik je postao 1969., a godinu kasnije i vijećnik okruga New Castle. U nacionalni Senat izabran je 1972., kao šesti najmlađi senator u američkoj povijesti. Nekoliko tjedana kasnije u prometnoj nesreći poginule su mu supruga Neilia i jednogodišnja kći Naomi, a preživjeli su sinovi Beau i Hunter. Zbog njih je svakodnevno po tri sata putovao vlakom iz predgrađa Washingtona, a tu rijetku naviku među američkim senatorima zadržao je cijelo vrijeme svoje karijere u Kongresu. U znak sjećanja na suprugu i kćer, Biden ne radi 18. prosinca, na obljetnicu njihove pogibije.

‘Šest tjedana nakon izbora moj se svijet zauvijek promijenio. Dok sam u Washingtonu tražio ljude koji će raditi za mene, dobio sam telefonski poziv. Moja supruga i troje djece krenuli su u božićni šoping kada se traktorska prikolica zabila u njih i ubila suprugu i kćerkicu. U tom trenutku nisu bili sigurni ni da će moji sinovi preživjeti’, izjavio je nedugo nakon nesreće shrvani Biden. Tri godine kasnije upoznao je drugu suprugu Jill Jacobs i nakon što ju je pet puta zaprosio vjenčao ih je 1977. katolički svećenik u kapelici zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku. Četiri godine kasnije na svijet je došla njihova kći Ashley.

Uspješno se koncentrirao na posao i osvojio čak šest šestogodišnjih mandata senatora, u kojima se mahom bavio vanjskom politikom i pravosuđem, dok je kao potpredsjednik bio fokusiran na zdravstvo. Prije pet godina doživljava novu obiteljsku tragediju: njegov 46-godišnji sin Beau gubi dvogodišnju borbu s rakom na mozgu.

Odnos Donalda Trumpa prema ženama odavno je u najmanju ruku problematičan, ali i Joe Biden bilježi više dvojbenih epizoda. Agentice tajne službe svojedobno su se požalile da ih je vrijeđalo to što se američki potpredsjednik pred njima kupao gol u bazenima, a nekoliko žena javno mu je zamjerilo neprilične dodire, grljenje i mirisanje kose. Što je još čudnije, Biden se slično znao ponašati i prema tuđoj djeci. Zbog učestalih kritika nazvan je i Creepy Joe (Jezivi Joe), no uoči objave kandidature objasnio je da je on ‘taktilni političar’ koji voli neposredan kontakt s ljudima te je obećao da će ubuduće biti pažljiviji u poštivanju privatnog prostora.

Tijekom nedavne predsjedničke debate Trump je iznio optužbu da je Bidenov sin Hunter nečasno otpušten iz vojske zbog kokaina te da nije imao posao dok Biden nije postao potpredsjednik, nakon čega je, kaže Trump, stekao bogatstvo. ‘Moj sin imao je problem s lijekovima, radio je na tome i to je popravio, ponosan sam na njega’, odgovorio mu je ovaj. Nešto ozbiljnija bila je optužba da je Hunter Biden ‘koristio svoje veze s ocem kako bi povećao plaću u Burismi’, inače energetskoj tvrtki kontroverznog ukrajinskog oligarha Mikole Zločevskog, iznesena u konzervativnom tabloidu New York Postu. U priči s hakiranim mailovima, anonimnim izvorima i tajnom pogodovanju, već klasičnoj za američke prilike u novijem dobu, puno toga ostalo je nerazjašnjeno. Relativno je dokazivo sinovljevo korištenje imena svoga oca, pa i mail kojim mu Ukrajinci ‘zahvaljuju na sastanku s njime’ – no nisu se pojavile informacije da se ovako dogovoreni sastanak doista dogodio.

Joe Biden dobro poznaje Balkan, kao i cijelu Europu i kompleksnost euroatlantskih veza, ali i Balkan dobro poznaje njega: još 1993. godine kao predstavnik države Delaware u Senatu SAD-a bio je član Odbora za vanjske poslove, u čije ime je u travnju 1993. na tjedan dana otputovao u Europu kako bi iz prve ruke stvorio sliku o krvoproliću u ratovima tijekom raspada Jugoslavije. Sastao se s Alijom Izetbegovićem u Sarajevu, a u Beogradu je razgovarao sa Slobodanom Miloševićem, kojemu je, kako je kazao, u lice sasuo optužbu da je ‘prokleti ratni zločinac’. Saznanja s tog putovanja Biden je sažeo u izvješću na ukupno stotinu stranica pod naslovom ‘Odupiranje agresiji – Milošević, bosanska republika i savjest Zapada’. Taj dokument kasnije je ocijenjen izuzetno dalekovidnim jer je predvidio ne samo pokolje, nego i konkretne ratne epizode poput genocida u Srebrenici i pokušaj etničkog čišćenja Albanaca s Kosova.

‘Na Balkanu se dobro naoružana srpska vojska bori protiv jedva naoružanih Hrvata i bosanskih Muslimana, kojima Zapad dodatno otežava obranu perverznim embargom na oružje. To se mora promijeniti’, napisao je između ostalog. Svoju ulogu u ratovima na Balkanu 90-ih godina Biden je nazvao ‘najponosnijim trenutkom u javnom životu’ po pitanju vanjske politike.

U studenom 2015. posjetio je Zagreb te ga je na sastanku na vrhu ‘Predsjednički proces Brdo – Brijuni’ ugostila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Bio je zadivljen napretkom u političkim odnosima u regiji te je ustvrdio da se ‘međusobno šale ljudi koji su nekad pucali jedni na druge’. U ljeto 2016. tijekom posjeta Beogradu ispričao se obiteljima stradalih tijekom četveromjesečnih zračnih udara NATO-a na Srbiju i SR Jugoslaviju. Srbiju je tada nazvao ključnim političkim i ekonomskim kamenom temeljcem za cijelu regiju, iskazujući poštovanje ‘liderstvu Aleksandra Vučića’.

I toj državi retorika se promijenila, pa se umjesto početnih procjena da bi ‘Trumpova pobjeda bila dobra za Srbiju’ izjave sada formuliraju znatno diplomatskije. Joe Biden, zna se, i dalje dobro prati što se događa u ovom kutku svijeta.

abcportal.info