Stočarstvo je važna gospodarska grana u duvanjskom kraju s bogatom i dugačkom tradicijom. Tradicija se nastavlja i danas, no uzgoj stoke odvija se na suvremen način, preko stočnih farmi organiziranih kroz OPG-ove. Koliki su opseg i razina razvijenosti stočarstva na području Duvna, u velikoj mjeri dočarat će nam brojevi, piše Večernji list BiH.

Za tri županije

– U općini Tomislavgrad upisano je više od 1000 OPG-ova, a od toga ih se oko 350 bavi stočarskom proizvodnjom – ovčarstvom, kozarstvom, govedarstvom, pčelarstvom. Ostali se bave ratarstvom, proizvodnjom žitarica, silažnog kukuruza, djetelinsko-travne smjese, povrća, voća…

Kad je riječ o uzgoju stoke, najviše je zastupljeno govedarstvo. Trenutačni broj goveda je 10.537, od toga 6096 krava, a ostalo je pomladak, junice i telad, te bikovi. Ovaca imamo 12.566 i koza 1553.

Na području općine godišnje se proizvede oko 12 do 13 milijuna litara mlijeka, a dnevno se isporuči mljekarama oko 33.000 litara. Mlijeko ide u tri županije – Hercegbosansku, Zapadnohercegovačku i Unsko-sansku županiju, odnosno Bihać, a u posljednje vrijeme i u Banju Luku. Najviše ide u četiri mljekare na području Livna – iznosi podatke agronom Željko Jurić, stručni savjetnik za poljoprivredu u Službi za gospodarstvo i inspekciju općine Tomislavgrad.

Jurić dodaje da, osim proizvodnje mlijeka, u posljednje vrijeme ima dosta farmi koje se bave uzgojem stoke u sustavu krava – tele u cilju proizvodnje mesa.

Od ukupnog broja goveda, u sustavu krava – tele 5366 goveda je za tov, od čega su 2742 krave, ostalo su telad, junice, bikovi. Cijena koju mljekare plaćaju farmerima ovisi o veličini farme, odnosno o količini dnevne isporuke mlijeka.

Oni koji imaju više stoke i isporučuju veću količinu mlijeka imaju bolju cijenu, a ona je od 45 feninga pa do 50, 70 ili 75 feninga. Tome treba dodati da stočari imaju poticaje od Federacije BiH u iznosu od 28 feninga po litri mlijeka. Ti poticaji su veoma važni, bez njih bi stočarstvo teško opstalo. Kad je riječ o broju muznih krava na farmama, on je, kako doznajemo u Općini, od najmanje tri pa do 525, koliko ima Farma Tomislavgrad iz Mesne grupacije Šišović iz Rakitna, Posušje. Inače, Farma Tomislavgrad godišnje proizvede četiri milijuna i 950 tisuća litara mlijeka i ima godišnju proizvodnju od 9428 litara po kravi, što je vjerojatno rekord u Bosni i Hercegovini. Zaposlena su 44 radnika, a ostale farme znatno su manje i imaju otprilike od jednog do pet zaposlenih. Pitali smo agronoma Jurića kakvi se zaključci mogu izvesti ako se usporedi stočarstvo prije rata, u bivšoj državi, i danas. Kaže kako se to ne može usporediti, velike su razlike u načinu uzgoja, pasminama krava, općim uvjetima.

Sad kvalitetnije
– Nekada su ljudi išli u Njemačku, a žene ostajale kod kuće i držale stoku, dvije, tri, pet krava, zajedno s djecom. Predavale su mlijeko u zadrugu koja ga je otkupljivala i imale određeni dohodak. I sada ima kućanstava koje imaju kravu, dvije za svoje potrebe, ali toga je veoma malo. Prije je stočarstvo bilo brojnije, a sada je kvalitetnije. Prije je bilo više stoke, međutim, proizvodnja mlijeka po kravi bila je kudikamo manja. Danas su uvjeti posve drukčiji, postoje moderne farme, hrana je drukčija. Bez kvalitetne hrane nema ni dobre proizvodnje – kaže Željko Jurić. Svake godine u općinu Tomislavgrad iz Federacije Bosne i Hercegovine dođe oko šest milijuna maraka ukupnih poticaja za poljoprivredu. Jedan dio je za ratarstvo, proizvodnju žitarica, a drugi za proizvodnju mlijeka, a određene iznose daju i Županija i Općina, piše Večernji list.

Foto: Ilustracija/Tomislavcity