Iako je BiH, prema statistikama, zemlja u kojoj se bilježi ekstreman gubitak stanovništva, u pojedinim općinama s većinskim hrvatskim stanovništvom stanje i nije tako loše. Dapače, u hercegovačkim općinama Grude, Čitluk, Posušje, bilježe se pozitivni demografski trendovi, javlja RTV Herceg Bosne.

Općina Posušje u ŽZH jedna je od rijetkih općina u BiH s pozitivnim prirodnim priraštajem. Sa 173-oje rođene djece i 161 umrlom osobom odolijeva trendu pada nataliteta koji je u BiH prisutan cijelo desetljeće.

– Bilježimo pozitivne trendove. Volimo istaknuti da smo najmlađa općina po strukturi stanovništva u BiH. Prosječna starosna dob stanovnika Posušja je 36 godina, a najbrojniji su stanovnici oni od 15 do 19 godina, kazala je savjetnica za razvoj i društvene djelatnosti Općine Posušje Ana Begić za RTV Herceg Bosne.

Begić je istaknula kako je posuška Osnovna škola najbrojnija u BiH s 1.400 učenika. Istaknula je kako su u Općini Posušje svjesni i velikog iseljavanja, ali da se oni trude kako bi se na sve načine ti trendovi zaustavili, odnosno kako bi oni zadržali stanovništvo, omogućujući mu bolje uvijete za život.

– Ulažemo u infrastrukturu, nove školske zgrade. Gradimo novu osnovnu školu. Nadamo se da će ona u rujnu biti u funkciji. Gradimo i jedno novo krilo u područnoj školi u Čitluku, gdje također bilježimo rast djece, kazala je Begić.

Pozitivan primjer je i župa Grude, gdje je u 2019. kršteno 43-oje djece desetero više od broja umrlih u toj godini. U općini Čitluk (HNŽ) u 2019. godini, broj umrlih je za 9  veći od broja rođenih, iako je broj novorođene djece za 7 veći u odnosu na 2018. godinu.

– U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostara krajem 2019. zabilježena su dva rekordna vikenda po broju porođaja kada je bilo 8, odnosno 12 porođaja u jednom dežurstvu u 24 sata, što je dvostruko više od prosjeka, kazala je Vajdana Tomić, predstojnica Klinike za ginekologiju i porodništvo SBK Mostar.

Inače, dvije rekordne godine u zadnjih 15 godina, po broju porođaja u SKB Mostar, su 2014. kada je u mostarskoj bolnici bilo 1.800 poroda i 2018. kada je zabilježen rekordan broj porođaja – 1.826, dok je u 2019. bilo 1.714 porođaja, dakle 112 porođaja manje.

Međutim, to nije neki značajni pad. Na primjer imali smo 2016. nešto više od 1.600 porođaja, istaknula je dr. Tomić.