Jedna od osnovnih jedinica Međunarodnog sustava mjernih jedinica SI, kilogram, definira osnovnu jedinicu za mjerenje mase. Trenutačno je to jedina sastavnica SI sustava koja nije definirana nekim matematičkim formulama ili vezana uz fizikalne pojave, već je određena isključivo masom prototipnog kilograma.

Tzv. pramjera mase, izrađena u obliku valjka iz slitine platine i iridija, čuva se u Međunarodnom uredu za utege u Sévresu kod Pariza. Prvi puta ova je jedinica definirana 1799. godine i od tada se masa jednog kilograma definira u odnosu na nekoliko ovakvih identičnih valjaka pohranjenih diljem svijeta. Međutim, u tome postoji problem.

Fizički objekti podložni su promjenama, pa su tako prototipi kilograma u posljednjih 129 godina pokazali varijacije na razini od nekoliko desetaka mikrograma – stoga trenutačno “službeni” valjak kilograma u Parizu (Le Grand K, izrađen 1889. godine) ima masu od 999,99995 grama. Znanstveno, ovo je potpuno neprihvatljivo pa su znanstvenici odlučili definirati kilogram kao i ostale SI jedinice, putem prirodnih konstanti i matematičkih formula.

Danas u Parizu počinje Generalna konferencija za utege i mjere na kojoj će biti prihvaćena nova službena definicija kilograma. On će od ovoga tjedna službeno biti definiran preko Planckove konstante h izražene kao 6,626.070.15 × 10−34 u jedinicama mjere J∙s. Ova jedinica mjere može se izraziti i kao kg⋅m2⋅s−1. Kako su metar i sekunda već definirani u SI sustavu fizikalnim jedinicama, Planckova konstanta može se iskoristiti za definiranje kilograma – pa će jedinica za masu biti usko povezana s jedinicama za dužinu i vrijeme.

 

Bug.hr